Connect with us

Svijet

EVROPA NA PRAGU SUNOVRATA, budućnost u drugim regionima

– Evropa je na silaznoj putanji, što dokazuje činjenica da je nekada bila najveća ekonomija na svetu, a sada je tek treća, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Orban je istakao da budućnost nije u Evropi, već u regionima koji se brzo razvijaju, uključujući Bliski istok, centralnu Aziju i Kinu, prenosi MTI.

Komentarišući rusko-ukrajinski rat, Orban je rekao da bi američki predsednik Donald Tramp mogao da potpiše mirovni sporazum u doglednoj budućnosti i dodao da je Tramp preduzeo odlučan korak i uspostavio kontakte sa ruskim predsednikom, pri čemu se trenutno dogovara ozbiljan sastanak.

Istovremeno, on je rekao da će to pokazati da nije dovoljno da se sklopi dogovor po pitanju rata u Ukrajini, već da „ceo svetski poredak mora biti uključen u razgovore“.

„To uključuje mesto Rusije u svetskoj ekonomiji, u globalnom energetskom sistemu, u globalnom vojnom i bezbednosnom sistemu, u evropskoj bezbednosnoj arhitekturi, a tu je i Ukrajina“, dodao je on.

Orban je istakao da smatra da evropski interesi neće biti uzeti u obzir pri sklapanju potencijalnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, jer se, kako je rekao, niko neće zalagati za zajednicu koja se ne bori za sebe.

“Ako se ne borite za svoj narod, za svoju domovinu, onda ćete jednostavno biti izostavljeni iz svega. Ono što Evropa sada radi, rizikuje da ostane van svih važnih sporazuma koji će odlučivati o našoj budućnosti”, rekao je Orban.

Istovremeno je dodao da ćemo “Mađari biti prisutni, u skladu sa svojom težinom”.

„Evropa bi mogla da bude izostavljena, ali Mađarska će uvek biti tu, održavati odnose, a ono za šta je važno za Mađare boriću se i postižem svaki put“, dodao je on.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Svijet

SVE JE SPREMNO: Počinje konklava za izbor novog pape

Sikstinska kapela je spremna za konklavu.

U Vatikanu je sve spremno za početak konklave na kojoj će se izabrati nasljednik pape Franje.Prvo glasanje započeće u 16.30, a prvi dim će svijet moći da vidi oko 19 časova. Juče je održana posljednja kongregacija kardinala na kojoj je prisustvovalo njih 173 kardinala od kojih 130 onih koji učestvuju u izboru za papu.

Razgovaralo se o temama kao što je razdor unutar same crkve i u čitavom svijetu, o novitetima koje je papa Franja unio u crkvu. Pošto se kardinali većinom nisu poznavali imali su vremena da se na kongregacijama koje su završene sinoć, bolje upoznaju sa idejama kolega.

Spremna su i tri papska odela u tri različite veličine koji su tek sašiveni za novog papu. Njih je sašio Ranijero Manćineli koji je vatikanski krojač već sedamdeset godina i koji ne krije da navija za “italijanskog papu”.

Nalaze se u tzv. “Sobi suza” u koju se povlači novoizabrani papa ne bi li se presvukao i prikazao vjernicima na trgu Svetog Petra pozdravljajući ih sa balkona. Soba nosi to ime zbog emocija koje proživljava papa u tom momentu ali i zbog težine odgovornosti koja je od tog momenta na njegovim leđima.

Juče su i svi pripadnici švajcarske garde položili zakletvu o tajnosti a Sikstinska kapela je blindirana. Prve konklave su održane u Sikstinskoj kapeli 1492. kada je izabran papa Aleksandar Šesti ali tek od 1878. sa izborom Lava Trinaestog postaje stalno mjesto za izbor pape. Crni i bijeli dim uvedeni su 1914. godine kada je izabran papa Benedikt Petnaesti.

Extra omnes je izraz koji znači “Svi napolje” a to je zvanična formula kojom počinju konklave. Glasa se dva puta dnevno nakon sastanaka ujutru i popodne, a za to vreme kardinali mogu da borave samo u Sikstinskoj kapeli i u rezidenciji Santa Marta gde mogu da razgovaraju samo između sebe.

Akreditovano je više od 5.400 međunarodnih novinara a očekuje se dolazak 250.000 vernika. Istraživanje među novinarima koji su eksperti za vatikanska pitanja i katoličku crkvu pokazuje da 38 odsto misli da će novi papa biti Parolin, 15 odsto njih da će to biti Zupi, 14 odsto Picabala, a 13 odsto Tagle.

Sve oči svijeta će biti uprte u Vatikan i italijanski analitičari misle da će ovo biti kratka konklava te da bi već u petak katolički vjernici mogli da dobiju novog poglavara. No konklava je i vrlo nepredvidljiv događaj, te je sve moguće.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO VOJSKOM! Evropska unija potvrdila podršku Grenlandu

Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas da narod Grenlanda treba sam da donese odluke o svojoj budućnosti.

“Bilo kakve odluke o budućnosti trebalo bi da donosi narod Grenlanda. Jedini način da se održi svjetski poredak zasnovan na pravilima jeste puno poštovanje principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica”, rekla je Kalasova povodom nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da SAD preuzmu kontrolu nad tim ostrvom.

U govoru pred Evropskim parlamentom, Kalasova je potvrdila saradnju EU i Grenlanda.
Ona je istakla da EU u potpunosti podržava ciljeve Grenlanda kada je riječ o obrazovanju, zelenom rastu, sirovinama, obnovljivoj energiji i bezbjednosti, prenosi Rojters.

Tramp je prošle sedmice rekao da ne isključuje upotrebu vojne sile da bi preuzeo kontrolu nad Grenlandom.

“Ne kažem da ću to uraditi, ali ne isključujem ništa. Grenland nam je očajnički potreban. Grenland je veoma mala grupa ljudi o kojoj ćemo se brinuti, njegovaćemo ih i sve to. To nam je potrebno za međunarodnu bezbjednost”, rekao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

OKREĆE SE KOLO SREĆE… Ko je Fridrih Merc, novi kancelar Njemačke: Merkelova ga izbacila iz CDU, sad je najmoćniji

Lider koalicije CDU/CSU Fridrih Merc je novi kancelar Nemačke. On je izabran u drugom krugu, nakon što je u prvom doživeo debakl. Evropskoj javnosti je poznat kao političar kog je Angela Merkel izbacila iz vrha stranke, a sad se vraća na političku, ali ga čekaju teški zadaci.

Fridrih Merc (69) je tako postao najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od vremena Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove Savezne Republike Nemačke, preuzeo ovu funkciju sa 73 godine.

I Olaf Šolc i Merc su pravnici, ali potpuno su različiti tipovi. Visoki političar CDU odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu. U direktnom kontaktu deluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvek povoljan utisak.

Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života – jedan pre Angele Merkel i jedan posle nje. Kada je Merkelova 2002. preuzela vlast u demohrišćanskom poslaničkom klubu, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merc se povukao. Godinama je bio daleko od politike.

Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara Edmunda Štojbera, koji se suprotstavio socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Šrederu i izgubio. Merc se postepeno udaljio od političke scene i ponovo radio kao pravnik. Od 2009. nije se više kandidovao za Bundestag.

Merc je iz brdskog područja Vestfalije na zapadu Nemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mesta gde je rođen. Sa 33 godine, on je 1989. godine ušao u Evropski parlament kao poslanik CDU, gde je ostao pet godina. Potom je prešao u Bundestag, gde je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove reči u poslaničkom klubu CDU/CSU imale su težinu.

Mercov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svetu. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsednik Nadzornog odbora nemačkog ogranka najveće svetske kompanije za upravljanje imovinom – “Blekrok”.

Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merc se vratio i postepeno napredovao. Tek u trećem pokušaju, demohrišćani su ga 2022. izabrali za predsednika stranke. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.

“Problemi sa strancima” i “male paše”
Još devedesetih se Merc u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacione dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merc je glasao protiv te mere.

Kao poslanik CDU, uvek je bio za korišćenje nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije. Još pre 25 godina kritikovao je nemačku migracionu politiku, govoreći o “problemima sa strancima” i insistirajući na konceptu “vodeće kulture”.

Neke od tih tema sada ponovo pokreće, u izmenjenim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o nedostatku integracije stranaca u Nemačkoj. U emisiji Markus Lanc na Drugom programu nemačke televizije (ZDF) rekao je:

“Postoje ljudi koji u Nemačkoj zapravo nemaju šta da traže, koje već duže vreme tolerišemo, koje ne vraćamo i ne deportujemo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa”.

Takođe je tvrdio da očevi oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesorkama, svaki autoritet nad njihovom decom, koja su zapravo “male paše”.

Koketiranje sa desnicom
Nemački parlament je u januaru uprkos oštrom protivljenju aktuelnog kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.

Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Nemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i 10 uzdržanih.

Merc je zbog ovog bio na meti kritika mnogih, uključujući i nekadašnju kancelarku Angelu Merkel, prenosi DW.

Nastavi čitati

Aktuelno