U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti pretežno oblačno vrijeme, a slaba kiša očekuje se u Krajini i Hercegovini, uz dnevnu temperaturu od osam do 14 stepeni Celzijusovih.

U jutarnjim časovima će biti pretežno oblačno, uz rijeke i po kotlinama očekuje se magla, a u nastavku jutra doći će do postepenog raslojavanje oblačnosti uz sunčane periode i toplije vrijeme.
Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do šest, u višim predjelima od minus jedan stepen, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Popodne se očekuje naoblačenje sa jugozapada koje će se premještati ka istoku i ponegdje će usloviti slabu kišu.

Duvaće slab vjetar južnog i jugoistočnog smjera.

Građani u BiH sve više posežu za lijekovima za smirenje. Za ublažavanje depresije, nesanice i drugih psihičkih poremećaja u 2023. godini potrošili su oko 26 milion maraka.
Ovakva statistika može biti odraz sve većeg stresa i izazova sa kojima se suočavamo u modernom vremenu objašnjava psihijatar Oleg Grubač, a koji mogu dovesti do ozbiljnih psihičkih poremećaja poput depresije.

“Ona obuhvata sve veći broj stanovništva i prema nekim projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije to će sledeće godine biti prvi uzrok oboljevanja i smrtnosti kod žena, a drugi uzrok smrtnosti kod muškaraca. Na žalost dvije trećine ljudi koji izvrše suicid su oni koji boluju od depresije koja nije otkrivena i nije liječena”, kaže Grubač.

Da su sve manje srećni svjesni su i građani.

Nezaposlenost, besparica, loša politička situacija muke su koje muče Zvorničane.

“Ljudi su nestabilni, život je nestabilan. Ekonomska situacija je sve teža, cijene su sve veće, nezaposlenost raste…”, kaže jedna Zvorničanka.

“Najgora je ova politička situacija, nije u redu nikako. Ljudi već vide da naši političari ne rade kako treba”, dodaje drugi sugrađanin.

Uz lošu političku situaciju i siromaštvo, u današnje vrijeme došlo je i do gubitka moralnih vrijednosti i bliskosti među ljudima, smatra sociolog Stanislav Tomić i dodaje da je to još jedan razlog negativne statistike sa kojom se suočavamo.

“Upravo ta matrijalizacija našeg života, svođenje i društvenog i ličnog života na ono što je materijalno dovodi do toga da vi kada dođete u kriznu situaciju nemate na šta da se oslonite. Onda ljudi su se i otuđili, svako se zabavio svojom brigom u borbi za egzistenciju. Sa druge strane promjenio se i način života. Nekada su ljudi živjeli u ruralnim područjima pa si bili prisniji, ovaj gradski urbani život podrazumjeva taj neki indivudualizam. Otuđenost, kaže Tomić.

U borbi protiv negativne statistike možemo i sami sebi pomoći kažu ljekari. Fizička i društvena aktivnost jedan su od načina. A ukoliko su problemi dublji važno na vrijeme javiti se doktoru, a nikako lijekove ove vrste koristiti na svoju ruku.

– Ne trebaju olako da se uzimaju te tablete, već bi bilo poželjnije razgovarati sa svojim porodičnim ljekarom, pa onda da se procjeni da li je potrebno ići i kod psihijatra a nikako ne žuriti sa lijekovima za depresiju. Isto kao što nije dobro da se zakasni jer se rani znaci depresije mogu spriječiti, kaže Goran Birčaković, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Zvornik.

– Nije svaka tuga depresija, objašnjava psihijatar Oleg Grubač.

On depresijom smatra neprekidnu tugu koju prati nesanica, bezvoljnost, gubitak interesovanja, apetita i nemogućnost obavljanja osnovnih životnih aktivnosti.

“Uz rad sa stručnjacima iz ove oblasti depresija se može uspješno liječiti ili bar staviti pod kontrolu objašnjava Grubač kako bi se spriječile fatalne posledice, a podrška porodice i okruženja vrlo je važna na putu izlečenja dodaje on.
(BN) Foto: Ilustracija

Bez posla u Republici Srpskoj na kraju prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske bilo je 18 doktora nauka, 35 magistara i 401 osoba sa masterom.

Gledajući po strukama, kako ističu za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, među doktorima nauka koji su na birou najviše ih je iz struke finansijski radnici i ekonomisti, i to njih 10. Takođe, preostalih osam nezaposlenih doktora nauka je iz sljedećih struka: poljoprivreda, šumarstvo, te turizam, ugostiteljstvo i srodni, pravo, a tu su i pedagozi i andragozi – biologija, pedagozi i andragozi – filozofija, radnici prirodnih nauka – geografija i radnici prirodnih nauka – ekologija.

“Ukupan broj prijavljenih magistara na evidenciju nezaposlenih Zavoda, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, iznosio je 35 nezaposlenih lica, od kojih je 14 magistara u struci finansijski radnici i ekonomisti”, kažu u Zavodu za “Nezavisne novine”.

Osim pomenutih 14 magistara, bez posla su bila i po dva magistra u strukama poljoprivrednici, pravnici, društvene nauke – politolog i umjetnici – dizajneri.

Po jedan magistar na birou je iz mašinskih struka, ali i kategorije građevinari, tekstilci, prerađivači hrane i srodni, pedagozi i andragozi – engleski, pedagozi i andragozi – ruski, radnici prirodnih nauka – ekologija, društvene nauke – komunikolog, društvene nauke – odnosi s javnošću, društvene nauke – sociolog, umjetnici – vajari, slikari, grafičari, socijalni radnici i inženjer menadžer.

Bez posla na kraju prošle godine bilo je i mnogo osoba sa masterom, tačnije 401, a iz 12 struka bilo je više od po 10 radnika bez posla.

Tako je bilo nezaposleno 50 mastera iz struke finansijski radnici i ekonomisti, 28 pravnici, 22 poljoprivrednici, 21 društvene nauke – psiholog, 15 zdravstveni radnici – farmaceuti, 14 pedagozi i andragozi – engleski, a isto toliko iz struke zdravstveni radnici – stomatolozi. Na birou je bilo i 13 mastera iz struke pedagozi i andragozi – razredna nastava, po 12 iz struka hemičari i prerađivači hrane i srodni, te po 10 iz struka električari i energetičari i zanimanja raznih djelatnosti – menadžeri.

Ranije nabrojani sa masterom čine više od polovine od ukupnog broja osoba s masterom, a koji se nalaze na birou.

Osim njih, na ovoj listi su i informatičari, razni umjetnici, istoričari, defektolozi i drugi.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da imamo fakultete koji su oslonjeni na privredu i koji školuju djecu za privredu, međutim sami studenti se rijetko odlučuju da upisuju takve fakultete.

“Koliko ja vidim, oni fakulteti koji bi bili potrebni za privredu veoma malo se upisuju, a to su tehnički fakulteti. Pratio sam upis prošle godine, smanjuje se broj djece koja se odlučuju za tehničke fakultete, a privreda u ovom trenutku ima veliki nedostatak inženjerskog kadra”, kaže Škrebić i dodaje da su upravo tehnički fakulteti potrebni za privredu i razvoj privrede.

On dodaje da stalno dolazimo u poziciju da imamo određen broj nezaposlenih ljudi koji traže posao i ne mogu da ga nađu.

“S druge strane, kada počnemo od nekvalifikovanih radnika, pa do visokokvalifikovanih, odnosno ljudi sa visokom stručnom spremom, apsolutno je nedostatak svih profila kako radnika, tako i programskog kadra”, ističe Škrebić i dodaje da je jedan od razloga neusklađenost plana upisa sa zahtjevima privrede, posebno u srednje škole.

Kako navodi, potrebno je ući u srž problema kako bismo došli do rješenja.