Connect with us

Svijet

BLUMBERG OBJAVIO DETALJE! Ovo je nacrt sporazuma Amerike i Ukrajine o MINERALIMA

“Bloomberg” je objavio prve detalje o nacrtu sporazuma između SAD-a i Ukrajine o mineralima, koji bi trebalo da ojačaju američko-ukrajinsko partnerstvo i doprinesu okončanju sukoba s Rusijom.

Ukrajina je u završnoj fazi pregovora sa SAD o dogovoru da Vašington dobije dio prirodnih mineralnih resursa zemlje, izjavila je danas potpredsjednica vlade Olha Stefanišina. Bloomberg je objavio naznake nacrta sporazuma o mineralima te je izvijestio kako on uključuje američke bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

Obje strane su učestvovale u intenzivnim pregovorima oko sporazuma koji administracija američkog predsjednika Donalda Trampa vidi kao sastavni dio svog plana za posredovanje u prekidu vatre u trogodišnjem ratu Rusije protiv Ukrajine.

“Novi nacrt gotovo je dogovoren i Ukrajina čeka odgovor iz SAD-a”, navode izvori.

“SAD će se obavezati na trajni mir”
SAD će se obavezati na “slobodnu, suverenu i bezbjednu” Ukrajinu i “trajni mir” kao dio sporazuma o mineralima, stoji u nacrtu sporazuma. Takođe će se pristati na “trajna partnerstva” između Vašingtona i Kijeva i signalizirati namjeru ulaganja u Ukrajinu, navodi se u tekstu.

“Pozicija SAD-a biće da oni koji su djelovali negativno prema Ukrajini u ratu ne bi trebalo da imaju koristi od njene obnove. Tekst sporazuma nije finalizovan i još bi mogao biti izmijenjen”, naglasio je izvor.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je novinarima u nedjelju da su SAD odustale od zahtjeva da se Kijev obaveže uplatiti 500 milijardi dolara od vađenja resursa u fond kao oblik otplate američke pomoći. Zelenski je osporio brojku, rekavši da je bliža 90 milijardi dolara i insistirao da američka vojna podrška mora biti dio svakog dogovora.

“Pregovori su bili vrlo konstruktivni, s gotovo svim ključnim detaljima finalizovanim”, rekla je Stefanišina.

“Nadamo se da bi ga lideri SAD-a i Ukrajine mogli potpisati i podržati u Vašingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu posvećenost za decenije koje dolaze”, dodala je.

Nakon potpisivanja, novi pregovori o uspostavi zajedničkog fonda
“Očekuje se da će se pregovarati o dodatnom detaljnom sporazumu koji će odrediti kako će fond biti uspostavljen i funkcionisati”, kazao je drugi izvor.

“Obje strane će raditi na tome kada se trenutni ugovor potpiše”, dodao je.

Američki ministar finansija Skot Besent raspravljao je o obrisima potencijalnog sporazuma u emisiji Sunday Morning Futures na Fox Newsu, rekavši da SAD mogu pomoći u pokretanju Ukrajine na “put velikog rasta”.

“Prvi dio ovoga je partnerstvo između Ukrajine i SAD-a koje uključuje strateške minerale, energiju i državna preduzeća, gdje smo uspostavili partnerstvo i samo se radujemo”, rekao je Besent.

Ko će garantovati bezbjednost Ukrajini?
Umjesto vojnog jamstva, SAD nude “garanciju ekonomske bezbjednosti”, dodao je.

Zelenski je ranije odbacio američki argument da bi američke kompanije koje posluju u Ukrajini same po sebi služile kao oblik garancije bezbjednosti.

“Ukrajina insistira na zvaničnim američkim bezbjednosnim garancijama u sporazumu o mineralima uprkos tome što je Vašington odbacio tu opciju”, tvrdi izvor.

Međutim, administracija predsjednika Trampa dosad je ponavljala da će o ukrajinskoj bezbjednosti prvenstveno morati da brine Evropa, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno