Aktivnosti na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koja je donijela nekoliko spornih zakona kao reakciju na jučerašnju prvostepenu presudu koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, Miloradu Dodiku Tužilaštvo Bosne i Hercegovine aktivno prati.
Važno je istaći da je već sinoć na, također posebnoj sjednici u NSRS-u, usvojeno niz zaključaka nakon presude Dodiku. Riječ je o zaključcima kojima su ponovo osporavane odluke Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, a na toj istoj sjednici je konstatovano da je “Sud BiH izvršio državni udar”.
Dan kasnije, opet zasijedanje. Jučer su doneseni i najavljeni Dodikovi sporni zakoni ako se donese presuda protiv njega.
Tako su nakon nekoliko sati rasprave i razmatranja usvojena četiri zakona – zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih” institucija Bosne i Hercegovine, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) RS, dopuna Krivičnog zakona RS i zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Riječ je, ukratko, o zakonima kojima se, kako najavljuje Dodik i njegove pristalice, “zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH, kao i SIPA-e na području entiteta RS”.
Upravo su ti zakoni i najsporniji kao i onaj koji se odnosi na formiranje VSTV-a, ali entitetskog kao i dopuna entitetskog krivičnog zakona. Tim izmjenama krivičnog zakona RS se uvodi novo krivično djelo nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske.
Kada je riječ o Prijedlogu zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH”, njime je predviđena zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u RS.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, na što su upozoravali opozicioni poslanici.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda, a prema prethodnom dogovoru entiteta i Vijeća ministara BiH. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
Stoga, ne treba puno da čudi što je Nenad Stevandić jučer vješto izbjegao da vodi sjednicu, jer upravo je predsjednik NSRS koji potpiše nustavne zakone odgovorna osoba.
Odredbe krivičnog zakona
Na osnovu usvojenog, vrijedi istaći da prema Krivičnom zakonu BiH postoje i kazne za napad na ustavni poredak BiH, a što je sinoć u NSRS-u i urađeno.
“Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina”, navedeno je u članu 156 ovog zakona.
Dalje se pojašnjava da se za ovo krivično djelo može izreći mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti. Upravo tu mjeru je Sud Bosne i Hercegovine učinio u postupku protiv Dodika kada je, u prvostepenoj presudi izrečeno da mu se narednih šest godina zabranjuje vršenje dužnosti.
Ovo su pravne posljedice koje ima presuda za navedeno krivično djelo:
Prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
Oduzimanje odlikovanja;
Zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava;
Zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Prema Krivičnom zakonu BiH postoje i kazne za napad na ustavni poredak BiH, a u sudskim klupama će se osim Dodika pojaviti odbornici Narodne skupštine i još brojni političari, prema navodima Tužilaštva koje je već pokrenulo istragu uz podršku domaćih i Međunarodnih instuticija i agencija.