Ministarstvo pravosuđa SAD sinoć je objavilo dugo očekivanu seriju dokumenata povezanih s ozloglašenim osuđenim pedofilom Džefrijem Epstajnom, koji je pronađen mrtav u pritvorskoj ćeliji 2019. dok je čekao novo suđenje u Njujorku.

Njujork post prenosi da se u dokumentima nalazi lista Epstajnovih kontakata, podaci o letovima njegovog privatnog aviona poznatog kao “Lolita ekspres” i dokazi koje su vlasti prikupile o ovom milioneru koji je poznavao mnoge uticajne ljude u Americi.

Navodi se da se na oko 200 strana ovih dokumenata nije našlo mnogo toga što već nije bilo poznato o Epstajnu i da su na listi poznatih ličnosti i političara koji su se družili sa njim imena koja su u velikoj mjeri već od ranije bila poznata jasnosti.

Na sinoć objavljenoj listi se nalaze: frontmen Rolingstounsa Mik Džeger, pokojni pjevač Majkl Džekson, glumac Alek Boldvin, Etel Kenedi koja je majka novog američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija, bivši guverner Njujorka Endrju Kuomo, manekenka Naomi Kempbel i rokerka Kortni Lav.

Tu su i: Bob Vajnstajn, brat osuđenog seksualnog predatora i filmskog producenta Harvija Vajnstajna, pokojni milijarder Dejvid Koh, pokojni senator Ted Kenedi, glumac Ralf Fajns, advokat Alan Deršovic; glumci Džon Keri i Dastin Hofman, biznismen Džon Hantsmen, manekenka i glumica Liz Harli, ali i Ivana Tramp, pokojna supruga američkog predsjednika Donalda Trampa i njihova kćerka Ivanka.

Sam Tramp nije na listi Epstajnovih kontakata.

Pem Bondi, državna tužiteljka SAD, zatražila je nakon objavljivanja ovih dokumenata nazvanih “Dokumentacija o Epstajnu, faza 1” da se javnosti pruži kompletna dokumentacija.

Vašingtonski sajt Hil navodi da je Bondi to poručila u pismu upućenom Kešu Patelu, direktoru FBI i kao krajnji rok naznačila petak ujutro po vremenu na istočnoj obali SAD.

“Do osam sati FBI će dostaviti punu i kompletnu dokumentaciju o Epstajnu u moju kacelariju, uključujući sve podatke, dokumente, audio i video snimke i materijale povezane sa Džefrijem Epstajnom, bez obzira na način na koji su te informacije dobijene”, navela je Bondi.

Ona je pismo poslala nakon pritiska koji su na nju izvršile Marša Blekburn, republikanska senatorka iz Tenesija i Ana Polina Luna, republikanska kongresmenka sa Floride.

“Ovo nije ono što smo mi ili američki narod tražili i predstavlja potpuno razočaranje. pružite nam informacije koje smo tražili”, napisala je kongresmenka sinoć na društvenoj mreži X, prenosi Kurir.

Kijev je dva puta prekršio sporazume sa Rusijom, izjavio je danas sekretar Saveta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu, komentarišući diskusiju o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

“Postoji stara ruska poslovica: kad jednom slažeš, niko ti neće vjerovati. A ovdje to nije samo jednom, barem u Ukrajini – već dva puta”, rekao je on, prenose Vedomosti.

Šojgu je napomenuo da su ministarstva spoljnih poslova Francuske i Njemačke 2014. godine omogućila potpisivanje sporazuma između bivšeg ukrajinskog lidera Viktora Janukoviča i naoružane opozicije, prema kojem je predsjednik trebalo da podnese ostavku, ali su te garancije “trajale samo tri sata”.

On je ocijenio da se to “teško može nazvati garancijama”.

Tada su, kako je dodao sekretar Savjeta bezbjednosti, postojali sporazumi iz Minska, ali su poslije izvijesnog vremena bivši lideri Ukrajine, Njemačke i Francuske priznali da su sporazumi potpisani isključivo da bi se “Ukrajini dalo vremena da se ponovo naoruža”.

Prethodno je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, u pozivu liderima zemalja članica EU na specijalni sastanak 6. marta, izjavio da je Evropa spremna da učestvuje u garancijama za održavanje mira u Ukrajini.

Britanski časopis The Economist je 26. februara objavio da Francuska i Velika Britanija planiraju da svoje vojne kontingente rasporede u Ukrajini ne na liniji borbenog dodira, već u gradovima, lukama, ukrajinskim nuklearnim elektranama i drugim infrastrukturnim objektima.

Američki predsjednik Donald Tramp je 26. februara izjavio da njegova administracija neće davati garancije bezbjednosti Ukrajini.

Beni Ganc, lider izraelske opozicione stranke Nacionalno jedinstvo, optužio je premijera Benjamina Netanjahua da iz “političkih interesa” pokušava da produži prvu fazu primirja u Gazi. On tvrdi da bi takav potez samo ojačao palestinsku grupu Hamas.

Kako prenosi “Times of Israel”, Ganc je naglasio da je za Izrael ključno da se taoci oslobode što prije, jer im prijeti opasnost, dok vrijeme ide u korist Hamasa, koji se dodatno naoružava i jača svoj politički položaj.

Upozorio je premijera da “ne produžava” ovaj proces.

Prema navodima izraelskih medija, Netanjahu želi da prva faza dogovora traje duže, i nakon 1. marta, kako bi omogućio oslobađanje još talaca, posebno onih koji su u teškom zdravstvenom stanju.

Dogovor o primirju između Izraela i Hamasa, koji je stupio na snagu 19. januara, ima tri faze. U prvoj fazi obustavlja se razmjena vatre, oslobađaju se 33 taoca, izraelske snage se povlače iz Gaze, a civilima se omogućava povratak na sjever Pojasa Gaze uz humanitarnu pomoć.

Druga faza predviđa prekid vatre na 42 dana, tokom kojih bi Hamas trebalo da pusti preostale taoce nakon napada 7. oktobra 2023, dok bi Izrael oslobodio dogovoreni broj palestinskih zatvorenika.

U trećoj fazi Hamas će predati tijela poginulih talaca, a Izrael će osloboditi još zatvorenika.

Takođe, planirano je da započne petogodišnji program obnove Pojasa Gaze, uz obavezu Hamasa da ne obnavlja svoj vojni arsenal, prenosi “24Sedam”.