Connect with us

Politika

Ova promjena bi smanjila haos na političkoj sceni – da li će biti prihvaćena?

I rezultati proteklih izbora pokazali su da su neophodne korekcije Izbornog zakona BiH, a jedno od rješenja je i povećanje izbornog cenzusa, o kojem se godinama priča, ali nikako da zaživi.

Smatraju to analitičari, koji ističu da bi, ako bi izborni cenzus sa sadašnjih tri bio povećan na pet procenata, to primoralo manje stranke ili da nestanu ili da koaliraju s drugima.

 

 

U svakom slučaju, aktuelnu političku situaciju u BiH najbolje pokazuju i listići na kojima su građani 2. oktobra birali vlast, a na kojima je bilo toliko kandidata da se i oni najvještiji trebaju dobro pomučiti kako bi glasali kako su namjeravali.

Politikolog Darko Kuzmanović ističe da je, prema sadašnjim rezultatima, čak 11 stranaka u Srpskoj prešlo cenzus na nedavno završenim izborima, što je šokantan podatak za entitet od svega 900.000 stanovnika.

“Takva konfiguracija političke scene umnogome će uticati na formiranje vlasti i funkcionisanje samog sistema jer će male partije vjerovatno obilato koristiti svoj ucjenjivački potencijal prema velikim kako bi opstruisale njihov rad i tražile za sebe mnogo veći dio kolača vlasti. Ono što još više zabrinjava je činjenica da veliki broj malih političkih subjekata koji će ući u parlament predstavlja čisto interesne grupe čijim je članovima isključivi cilj lično bogaćenje i sticanje ličnog kapitala, što se u nekoliko navrata već i pokazalo”, kaže Kuzmanović.

On smatra da je potrebno podići cenzus na pet odsto da bi se na taj način eliminisale male interesne grupe. Ovako smo, kako ističe, dovedeni u situaciju da izborni prag od tri odsto praktički ne prelazi samo onaj ko se ne kandiduje “pa tako u skupštini imamo pojedince kojima je jedini cilj ministarska ili fotelja u javnom preduzeću, dok o nekom opštem interesu uopšte i ne razmišljaju”.

“Politička scena Srpske je potpuno deintelektualizovana, ozbiljno kontaminirana preletačima i pojedincima čija je isključiva želja sticanje enormnih količina ličnog kapitala. Sve to se ostvaruje preko političkih subjekata koje gura mali izborni prag koji bi, ako bismo željeli da imamo kvalitetnije poslanike, što prije morao biti podignut na pet odsto. Jedino to je način da se stane ukraj ‘blic partijama’ koje se formiraju isključivo zarad zadovoljavanja ličnih poriva njihovog vođstva i malobrojnog članstva”, kaže Kuzmanović za “Nezavisne novine”.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podsjeća da se dugo razmišlja o povećanju cenzusa, kojeg nekad nije ni bilo, pa je uveden u procentu od tri odsto, jer se smatralo da će to uozbiljiti i ukrupniti političku scenu.

“Međutim, mi imamo suprotan rezultat, a to je sve više političkih subjekata. Ja sam pristalica toga da se cenzus poveća na pet odsto, kao što je i u našem susjedstvu. Možda će to uticati na to da se veliki broj političkih stranaka mora udružiti ili postati jedna stranka, kako bi se stvorile pretpostavke da mogu proći cenzus”, naveo je Šehić za “Nezavisne novine”.

Jako mu je teško, ističe, predvidjeti da li će doći do povećanja cenzusa, ali, kako kaže, o tome treba razmišljati.

“Sve ovo što se dešavalo prije izbora, na dan izbora, te danas mora uozbiljiti sve, da se temeljito krene u izmjene Izbornog zakona pa i da se uvede izborni cenzus od pet odsto. Stvarno je neprihvatljiv ovako veliki broj političkih subjekata”, rekao je Šehić.

I Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je neophodno povećati cenzus, ali i uvesti još neke promjene.

“Ovi izbori su pokazali potrebu za velikim pospremanjem, od povećanja cenzusa, preko ukidanja kompenzacionih mandata, velikog pospremanja biračkih odbora, jer nam se integritet nije poboljšao, a niti cenzus od tri odsto nije donio istinski pluralizam, već je samo otvorio prostor za trgovačke poduhvate”, navela je Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

BRUKA NA GRANICI! Otvorili most za saobraćaj, a prelazak na našu stranu podsjeća na ulazak u tunel!

Polovina mosta na Savi u Gradišci, koji je nedavno pušten u saobraćaj poslije polugodišnjeg zastoja, osvijetljena je a polovina u mraku.

To je jasna odrednica granice između dvije države.

Na mjestu gdje se susreću mark i tama, tu je granica, na polovini Save.

Hrvatska strana koja pripada Staroj Gradišci je osvijetljena a druga polovina, koja pripada Bosni i Hercegovini je u mraku.

Nadvožnjak koji je u maju urušen, osposobljen je za saobraćaj, uređena saobraćajnica, asfaltiran parking ali nije osposbljena rasvjeta na mostu, koji je takođe korozirao, kao i ograda.

Međutim, to noću nije naročito vidljivo, kao neispravna rasvjeta. Kada osvane dan, jedan problem, u očima putnika, ustupa mjesto pred drugim, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

OD „NIKO NIJE ZAŠTIĆEN“ DO NOVOG DUŽNIČKOG UDARA! Direktori preživjeli sve čistke, a preduzeća propala

Dok zvaničnici u Republici Srpskoj godinama najavljuju veliku čistku u javnim preduzećima, mnoga od njih su nastavila da se zadužuju.

Smjene nesposobnih rukovodilaca, postavljanje stručnih ljudi, dubinske reorganizacije i sistematska kontrola troškova su samo neke mjere koje je očekivala stručna javnost, ali uzalud.

Čini se, naime, da su jedina slamka spasa, kojoj vlast pribjegava, nova zaduženja, a primjerima svjedočimo skoro iz sedmice u sedmicu.

Ko se sve zadužio?

Vlada Republike Srpske je, podsjetimo, na sjednici 22. oktobra dala saglasnost da se za 55 miliona KM kreditno zaduže “Šume Republike Srpske”, koje su, prema dostupnim informacijama, prošlu godinu završile u minusu od skoro devet miliona KM.

Kada je u pitanju “Elektroprivreda Republike Srpske”, ona je prethodnu godinu završila sa 27,8 miliona KM minusa, što je daleko najgori rezultat prethodnih godina, a Vlada Republike Srpske je 5. novembra prihvatila inicijativu ovog preduzeća za njegovo kreditno zaduženje od 50 miliona KM uz garanciju Republike Srpske.

Kome još pomaže Vlada?

Obeshrabrujuće cifre stizale su u proteklom periodu i iz Olimpijskog centra Jahorina, koji je, prema prošlogodišnjim informacijama, imao obaveze od 145 miliona maraka, s tim što je ponovo u pomoć priskočila Vlada, koja se u maju obavezala da će platiti milionske dugove OC iz dvije emisije obveznica.

Treba podsjetiti i da su “Željeznice Republike Srpske” prošlu godinu završile sa minusom od 32 miliona KM, a to su tek neki u moru ovakvih primjera, iako smo u godinama iza nas svjedočili ohrabrujućim izjavama visokih zvaničnika u Republici Srpskoj.

Šta su zvaničnici obećavali?

Tako je tadašnji premijer Radovan Višković još u aprilu 2022. godine, kako je saopšteno, upoznao predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o namjeri Vlade da uspostavi jedinicu za nadzor nad radom javnih preduzeća.

U junu 2023. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da je proces rekonstrukcije javnih preduzeća ozbiljan posao koji treba da rezultira uspjehom, a ne mjerama kojima bi se situacija kamuflirala. Rekao je da se sagledavaju svi elementi i da su angažovani važni stručnjaci koji taj posao treba da urade.

Već sljedeće godine, odnosno u oktobru 2024, Višković je izjavio da stanje u “Šumama Republike Srpske”, kao i u nekim drugim javnim preduzećima, nije dobro i da će biti zatražena odgovornost.

Dodik je nakon toga u februaru 2025. najavio čistku u javnim preduzećima, te poručio da niko nije zaštićen. U decembru 2025. godine, premijer Republike Srpske Savo Minić je, takođe, imao veliku najavu.

“Radićemo reformu javnih preduzeća. Imali smo tematsku sjednicu Vlade o situaciji u ‘Elektroprivredi’, a pripremljen je materijal o situaciji u ‘Željeznicama'”, rekao je tada Minić.

Šta se od toga desilo i koje javno preduzeće je iščupano iz ambisa, pitanje je na koje još uvijek nema odgovora.

Šta predlažu stručnjaci?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da dugoročna održivost poslovanja javnih preduzeća u skladu sa javnim interesom zahtijeva plan konsolidacije i reorganizacije.

“Na osnovu sagledavanja aktuelnog stanja i trendova potrebno je napraviti reorganizaciju kroz definisanje profitnih centara i optimizacije strukture i broja zaposlenih. Takođe plan razvoja treba biti osnova za zaduživanje i investicije koje bi omogućile dodatne prihode i produktivnu zaposlenost”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u “Transparency Internationalu BiH”, podsjeća da smo se u proteklom periodu naslušali od obećanja da će na čelo javnih preduzeća dolaziti sposobni, do onih apsurdnih – da će biti kažnjavani oni koji ne dolaze na posao.

“Od svega toga, nismo vidjeli puno rezultata. Pristup je generalno takav da se javna preduzeća dijele po partijskog liniji, odnosno da se posmatraju kao partijski plijen. Resursi tih preduzeća koriste se za stranku, za namicanje glasova”, rekao je Traljić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ I DRINIĆ KUMOVI SLAVE U LAMOVITOJ! “Ovo je plod vjere i odricanja naroda, nastavljamo sa podrškom”

Povodom praznika Svetog velikomučenika Dimitrija – Mitrovdana, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković sa generalnim sekretarom pokreta Nebojšom Drinićem, kumovao je danas na hramovnoj slavi u parohiji Lamovita, gdje je zajedno sa vjernim narodom prisustvovao osveštanju novoizgrađene parohijske sale.

Stanivuković je izrazio zahvalnost nadležnom svešteniku Darku Mamuzi i svim mještanima Lamovite na ukazanoj časti, istakavši da je ovo kruna višegodišnjeg zalaganja cjelokupne lokalne zajednice.

„Ovo je poseban dan za parohiju Lamovitu i njene mještane, koji su tokom dvije decenije zajedničkim trudom, vjerom i odricanjem izgradili ovaj hram i parohijsku salu, kao mjesta okupljanja, molitve i zajedništva za buduće generacije“, poručio je Stanivuković.

Gradonačelnik je naglasio da posebno raduje činjenica da se u ovoj svetinji iz nedjelje u nedjelju okuplja sve veći broj vjernika, te najavio da podrška ovoj parohiji neće izostati ni u narednom periodu.

„Nastavićemo da podržavamo i sve buduće aktivnosti na uređenju hrama, jer čuvajući naše svetinje i gradeći mjesta sabornosti, gradimo i sigurnu budućnost za generacije koje dolaze“, istaknuto je tokom posjete.

Ovom prilikom upućene su i iskrene čestitke pripadnicima Boračke organizacije Republike Srpske, kao i svim pravoslavnim porodicama i domaćinima koji danas proslavljaju svoju krsnu slavu – Mitrovdan, uz tradicionalnu poruku: „Srećna slava, na mnogaja ljeta!“

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno