Connect with us

Politika

Ova promjena bi smanjila haos na političkoj sceni – da li će biti prihvaćena?

I rezultati proteklih izbora pokazali su da su neophodne korekcije Izbornog zakona BiH, a jedno od rješenja je i povećanje izbornog cenzusa, o kojem se godinama priča, ali nikako da zaživi.

Smatraju to analitičari, koji ističu da bi, ako bi izborni cenzus sa sadašnjih tri bio povećan na pet procenata, to primoralo manje stranke ili da nestanu ili da koaliraju s drugima.

 

 

U svakom slučaju, aktuelnu političku situaciju u BiH najbolje pokazuju i listići na kojima su građani 2. oktobra birali vlast, a na kojima je bilo toliko kandidata da se i oni najvještiji trebaju dobro pomučiti kako bi glasali kako su namjeravali.

Politikolog Darko Kuzmanović ističe da je, prema sadašnjim rezultatima, čak 11 stranaka u Srpskoj prešlo cenzus na nedavno završenim izborima, što je šokantan podatak za entitet od svega 900.000 stanovnika.

“Takva konfiguracija političke scene umnogome će uticati na formiranje vlasti i funkcionisanje samog sistema jer će male partije vjerovatno obilato koristiti svoj ucjenjivački potencijal prema velikim kako bi opstruisale njihov rad i tražile za sebe mnogo veći dio kolača vlasti. Ono što još više zabrinjava je činjenica da veliki broj malih političkih subjekata koji će ući u parlament predstavlja čisto interesne grupe čijim je članovima isključivi cilj lično bogaćenje i sticanje ličnog kapitala, što se u nekoliko navrata već i pokazalo”, kaže Kuzmanović.

On smatra da je potrebno podići cenzus na pet odsto da bi se na taj način eliminisale male interesne grupe. Ovako smo, kako ističe, dovedeni u situaciju da izborni prag od tri odsto praktički ne prelazi samo onaj ko se ne kandiduje “pa tako u skupštini imamo pojedince kojima je jedini cilj ministarska ili fotelja u javnom preduzeću, dok o nekom opštem interesu uopšte i ne razmišljaju”.

“Politička scena Srpske je potpuno deintelektualizovana, ozbiljno kontaminirana preletačima i pojedincima čija je isključiva želja sticanje enormnih količina ličnog kapitala. Sve to se ostvaruje preko političkih subjekata koje gura mali izborni prag koji bi, ako bismo željeli da imamo kvalitetnije poslanike, što prije morao biti podignut na pet odsto. Jedino to je način da se stane ukraj ‘blic partijama’ koje se formiraju isključivo zarad zadovoljavanja ličnih poriva njihovog vođstva i malobrojnog članstva”, kaže Kuzmanović za “Nezavisne novine”.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podsjeća da se dugo razmišlja o povećanju cenzusa, kojeg nekad nije ni bilo, pa je uveden u procentu od tri odsto, jer se smatralo da će to uozbiljiti i ukrupniti političku scenu.

“Međutim, mi imamo suprotan rezultat, a to je sve više političkih subjekata. Ja sam pristalica toga da se cenzus poveća na pet odsto, kao što je i u našem susjedstvu. Možda će to uticati na to da se veliki broj političkih stranaka mora udružiti ili postati jedna stranka, kako bi se stvorile pretpostavke da mogu proći cenzus”, naveo je Šehić za “Nezavisne novine”.

Jako mu je teško, ističe, predvidjeti da li će doći do povećanja cenzusa, ali, kako kaže, o tome treba razmišljati.

“Sve ovo što se dešavalo prije izbora, na dan izbora, te danas mora uozbiljiti sve, da se temeljito krene u izmjene Izbornog zakona pa i da se uvede izborni cenzus od pet odsto. Stvarno je neprihvatljiv ovako veliki broj političkih subjekata”, rekao je Šehić.

I Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je neophodno povećati cenzus, ali i uvesti još neke promjene.

“Ovi izbori su pokazali potrebu za velikim pospremanjem, od povećanja cenzusa, preko ukidanja kompenzacionih mandata, velikog pospremanja biračkih odbora, jer nam se integritet nije poboljšao, a niti cenzus od tri odsto nije donio istinski pluralizam, već je samo otvorio prostor za trgovačke poduhvate”, navela je Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politika

“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.

Dok se institucije bore sa sopstvenim problemima, račun ponovo stiže građanima.

Rekla je ovo član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka Adriana Basara i dodala da je neprihvatljivo da ljudi danas dobijaju sudska rješenja za RTV taksu iz 2012. godine, iako su svoje obaveze uredno izmirili prije 14 godina.

-Još je skandaloznije što se od građana očekuje da nakon toliko vremena dokazuju da su platili račune, kao da je normalno čuvati svaku uplatnicu deceniju i po. Građani nisu arhiva države. Građani nisu odgovorni za nečiju lošu evidenciju, administrativni haos ili višegodišnje nepostupanje. Ako je sistem zakazao, neka odgovornost snose oni koji su ga doveli u takvo stanje, a ne narod – kazala je Basara.

Basara dalje pita: dokle ćemo plaćati tuđe greške? Dokle će običan čovjek biti posljednja karika koja ispravlja propuste institucija?

-RTRS i nadležni sud bi trebalo odmah da objasne zbog čega se nakon 14 godina pokreću ovakvi postupci i kako će zaštititi građane koji su svoje obaveze uredno izmirili, a danas više nemaju način da to dokažu. Država koja od poštenih ljudi traži da poslije 14 godina dokazuju da nisu dužnici ne gradi pravnu sigurnost, nego ruši povjerenje u institucije. Građani ne smiju biti kolateralna šteta tuđeg nerada, propusta i lošeg upravljanja – zaključuje ona.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević kritikovao je stanje na auto-putevima u Republici Srpskoj, ističući da vozači svakodnevno gube sate čekajući u kolonama ispred naplatnih kućica, dok nadležni ne preduzimaju ništa kako bi riješili problem.

Kako navodi, umjesto efikasnijeg sistema naplate i boljeg protoka saobraćaja, građani dobijaju kilometarske kolone, naročito u vrijeme pojačanog saobraćaja.

– Ne treba nam granica da bismo stajali u kolonama, dovoljne su nam naplatne kućice. Ljudi gube sate čekajući, a vlast ne želi da otvori još jednu traku. Postavlja se pitanje da li je ovo samo način da se građani natjeraju na elektronsku naplatu putarine, poručio je Kresojević.

On smatra da je nedopustivo da vozači satima čekaju na visokim temperaturama, dok, kako kaže, umjesto rješavanja problema, milionski iznosi odlaze na promotivne kampanje.

– Dok vozači na suncu čekaju u redovima, „Autoputevi Republike Srpske“ ulažu milione u marketing kako bi ubijedili građane da nema gužvi. Preskupi auto-putevi, duge kolone na naplatnim kućicama i činjenica da nema ni isključenja za aerodrom predstavljaju ogledalo neodgovornosti ove vlasti, istakao je Kresojević.

Dodao je da građani očekuju konkretna rješenja, a ne opravdanja, te da je obaveza nadležnih da obezbijede protočan i efikasan saobraćaj na auto-putevima za koje građani izdvajaju značajna sredstva.

Nastavi čitati

Politika

PODRŠKA LJUDIMA KOJI OSTAJU NA OGNJIŠTU: Stanivuković posjetio sedmočlanu porodicu Tešić u Modriči (FOTO)

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravio je danas u Modriči, gdje je obišao više lokacija i razgovarao sa građanima, ističući da su porodica, rad, zajedništvo i ljubav prema zavičaju temelj svake uspješne zajednice.

Posebno emotivan trenutak posjete bio je obilazak sedmočlane porodice Tešić u selu Miloševac, koja svoju budućnost vidi upravo na selu. Stanivuković je istakao da ga je inspirisala njihova odlučnost da ostanu na svom ognjištu i razvijaju porodično gazdinstvo.

– Na svom imanju vrijedno rade, bave se uzgojem koza, kokošaka, pataka i prepelica, kao i pčelarstvom. Upravo ovakve porodice najbolji su dokaz da selo ima budućnost i da vrijedi ulagati u ljude koji svojim radom čuvaju domaćinstva i tradiciju – poručio je Stanivuković.

Tokom boravka u Modriči nastavljena je i građanska inicijativa „Zdravlje bez poreza“, kojom Pokret Sigurna Srpska traži ukidanje PDV-a na lijekove i medicinska pomagala. Stanivuković je naglasio da velika podrška građana pokazuje da je vrijeme da ova mjera bude usvojena.

– Zdravlje ne smije biti luksuz. Podrška koju dobijamo od naroda daje nam dodatnu snagu da istrajemo u ovoj inicijativi – rekao je on.

Stanivuković je posjetio i mještane Botajice, gdje je razgovarao o projektima važnim za razvoj lokalne zajednice i pružio podršku njihovoj realizaciji.

Kako je istakao, upravo razgovor sa građanima i njihove ideje predstavljaju najbolji putokaz za budući rad i donošenje odluka.

Posjeta Modriči završena je na tradicionalnoj manifestaciji „Dani Miloševca“, koja okuplja veliki broj mještana i gostiju, čuva tradiciju, kulturu i običaje ovog kraja, te potvrđuje snagu zajedništva po kojoj je ovaj kraj prepoznatljiv.

Stanivuković je na kraju zahvalio domaćinima na toplom dočeku i gostoprimstvu, poručivši da će se u Modriču uskoro ponovo vratiti.

Nastavi čitati

Aktuelno