Connect with us

Politika

ZASJEDA DOM NARODA PS BIH! Novi pokušaj ZAUSTAVLJANJA RASTA plata funkcionera!

Posljednjih godina se uz svako usvajanje budžeta institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, usvoji i povećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima u institucijama BiH.

To je slučaj, zbog toga što se dogovori povećanje osnovice za obračun plata zaposlenima u bh. institucijama, među kojima su i političari. Ta osnovica se množi sa koeficijentom, pa tako mnogi zaposleni sa niskim koeficijentima dobiju povišicu od 40-50 KM, a na primjer članovi Predsjedništva, ministri, delegati i poslanici i do 500 KM.

Sa usvajanjem ovogodišnjeg budžeta se kasni, za sada oko dva mjeseca, a sa njegovim usvajanjem ponovo bi moglo doći do povećanja plata zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine, jer je Savjet ministara, na sjednici u novembru prošle godine, donio odluku da visina osnovice za obračun njihovih plata bude 631,50 KM. Prethodna je iznosila 600 KM.

Jedan prijedlog, koji bi trebao da spriječi nesrazmjeran rast plata budžetskih korisnika naći će se danas pred delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nema ulaganja amandmana

Izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na dnevnom su redu hitne sjednice, a po hitnom postupku će se razmatrati i sam prijedlog, što znači da neće biti mogućnosti ulaganja amandamana. Tako će se delegati morati eksplicitno izjasniti da li su za to da osnovica za obračun njihovih plata, kao i plata članova Savjeta ministara, poslanika, članova Predsjedništva i slično, ostane na 600 KM, a da se za obračun plata ostalih zaposlenih, poput graničnih policajaca, vojnika, sekretara, higijeničarki i slično, primjenjuje nova osnovica od 631,50 KM.

Prijedlog je došao iz Predstavničkog doma, a prije toga iz Kluba SDA u ovom domu. Na sjednici krajem decembra prošle godine, protiv su glasali poslanici SNSD-a i dio poslanika HDZ-a.

U prijedlogu je pojašnjeno da bi zbog odluke o novoj osnovici za obračun plata moglo doći do još većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom, te dodatnog debalansa u platama budžetskih korisnika.

Prema procjenama Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara BiH, za povećanje osnovice za 31,50 KM potrebno je 52.500.000 KM na godišnjem nivou. Najmanji dio bi otišao za povećanje plata političarima, ali predlagači smatraju da je ovo moralno pitanje.

“Ako pratimo ono što je bila reakcija onih koji su bili protiv u Predstavničkom domu i njihovo obrazloženje, a znamo da imaju uticaja u Domu naroda i mogu imati presudnu ulogu u donošenju zakona, ne vjerujem da će doći do nekog velikog iskoraka i da će ovo biti usvojeno. Međutim, apelujem da se ovome zaista pristupi odgovorno, zbog situacije u kojoj se nalaze društvo i država”, poručuje poslanik SDA Midhat Čaušević u razgovoru za Euronews BiH.

Ranije su, povremeno, do poslanika dolazili prijedlozi da se smanje primanja najplaćenijih funkcionera na nivou BiH, ili da se na neki način zaustavi njihov rast, ali su se mogli čuti argumenti protiv toga, među kojima i onaj da, prema Ustavu BiH, naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.

“Nigdje nije rečeno da mi ne možemo ograničiti rast plata u toku mandata i ovo je samo pokušaj da se to uradi na način da osnovica za obračun plata nosiocima funkcija ostane nepromjenjena”, pojašnjava Čaušević.

Novi koeficijent za obračun plata

Na dnevnom redu današnje sjednice je i zahtjev delegata Džemala Smajića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku.

Predložene izmjene značile bi određivanje novog koeficijenta za obračun plata za pozicije od vojnika do poručnika u Oružanim snagama BiH, za profesionalna vojna lica, za policajce i inspektore, te za nižu stručnu spremu do samostalni referent sa višom školskom spremom.

Predlagač navodi da bi izmjene Zakona o platama i naknadama ublažile posljedice inflacije, te poboljšale materijalni status zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.

Politika

DODIK TVRDI DA JE RIJEČ O POLITIČKOJ MONTAŽI! “Čak je i Interpol rekao da sam meta progona!”

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, izjavio je da za svakog ko je razuman dovoljno govori to što je Interpol rekao da se protiv njega vodi politički progon.
Uobraćanju novinarima u Banjaluci, Dodik je komentarisao saopštenje za javnost bošnjačke “Trojke” u kome se osvrću na predstojeću drugostepenu presudu Suda BiH u predmetu koji se vodi protiv njega.

Predsjednik Srpske naveo da je to saopštenje nije ni pročitao jer je to za njega “inostranstvo”.

– Advokati su smatrali da treba da uđu u proceduru žalbe da bi se došlo do Evropskog suda i evropskih institucija i tamo poništio taj sramni politički proces, kad se nema povjerenja u ono što bi bilo objektivnost suda. Sama činjenica da je Interpol rekao da je riječ o političkim progonima dovoljno govori za svakog razumnog, ali, šta da radimo. Tamo imate kakve imate – izjavio je Dodik.
Podsjećamo, Generalni sekretarijat Interpola početkom aprila odbio je zahtjev da raspiše crvenu potjernicu za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjedavajućim Narodne skupštine Republike Srpske, Nenadom Stevandićem.

Prvostepenom presudom Suda BiH, predsjednik Srpske osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.

Nastavi čitati

Politika

POSLANICI UZ NAROD: Roditelji-njegovatelji NE POSUSTAJU, borba za pravdu se širi!

Roditelji-njegovatelji ne odustaju od borbe za svoja prava, a mi smo im se pridružili.

Poručili su ovo narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević nakon sastanka sa predstavnicima udruženja MNRL Laktaši, Glas istine i još nekoliko roditelja-njegovatelja.

– Na sastanku smo dogovorili predaju inicijative za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske koji trenutno proizvodi nepravdu i diskriminaciju. Ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude imala sluha, spremni smo da idemo dalje i prikupimo dovoljan broj potpisa kako bismo obezbijedili da se ovaj zakon usvoji – rekli su Vukomanović i Kresojević, te dodali da su roditelji-njegovatelji ljudi koji svakog dana vode najtežu borbu, a sistem im, umjesto podrške, okreće leđa.

– Ta nepravda mora biti ispravljena. Očekujemo jasne i hitne odgovore nadležnih institucija i poručujemo da nećemo stati – ističu.
Dodaju da ovoj inicijativi punu podršku daju i drugi poslanici opozicije, a u prvom redu svojim radom doprinose Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

blink

Nastavi čitati

Politika

“DERU NAS DO KOSTI!” Mital traži 400 miliona od BiH – NOVA ARBITRAŽNA BOMBA nad građanima!

Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).
Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.
Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Aktuelno