UN moraju da smanje birokratiju i osiguraju da njihovi mehanizmi za pružanje humanitarne pomoći budu efikasniji, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

– U diskusijama Grupe sedam (G7), naglasio sam potrebu da agencije UN eliminišu rasipničku birokratiju i učine humanitarnu pomoć efikasnijom – objavio je Rubio na “Iksu”.

On je naglasio da pomoć koja se pruža drugim zemljama ne može da bude trajna i da mora biti precizno usmjerena, kao i da se odgovorno dijeli.

Rubio je trenutno u Parizu, gdje prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova G7 9. i 10. novembra.

Rubio je izjavio u julu 2025. godine da će Američka agencija za međunarodni razvoj obustaviti svoje programe kao dio cilja administracije da uspostavi recipročne odnose sa zemljama širom svijeta sa fokusom na investicijama, a ne na pomoći.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da neće podržati usvajanje sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU za period 2028-2034. godine ukoliko se sve članice ne obavežu na kontinuirano finansiranje Ukrajine, piše list “Fajnenšel tajms”.

Ovo se navodi u Mercovom pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti, u koji je list imao uvid.

Njemački kancelar je povezao podršku budućem budžetu EU sa sporazumom svih članica Unije da pomognu u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine, pošto će se ta zemlja sljedeće godine suočiti sa nedostatkom 70 milijardi evra.

Merc je u pismu ukazao na potrebu za pronalaženjem rješenja koje bi Ukrajini obezbijedilo dugoročnu finansijsku podršku, posebno za servisiranje neizmirenog duga.

Pitanje nastavka finansiranja Ukrajine ostaje jedna od ključnih tačaka dnevnog reda uoči sastanka lidera EU u Dablinu u četvrtak i petak.

Kijevu će sljedeće godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra uprkos ranije dogovorenom zajmu EU od 90 milijardi evra.

Evropska unija priprema nova pravila za tehnološke kompanije, kojima bi korisnicima bilo omogućeno da isključe funkcije društvenih mreža i sistema vještačke inteligencije koje podstiču prekomjerno korišćenje digitalnih usluga.

Prema nacrtu Zakona o digitalnoj pravičnosti, u koji je uvid imao „Blumberg“, kompanije bi morale da omoguće i punoljetnim korisnicima isključivanje funkcija osmišljenih da ih zadrže što duže na platformama.

Mjere bi obuhvatile i sisteme vještačke inteligencije koji simuliraju lične odnose kako bi podstakli korisnike da nastave razgovore sa čet-botovima.

Nova pravila mogla bi da pogode neke od najvećih tehnoloških kompanija, među kojima su „Meta“, „Alfabet“ i „Bajtdens“, vlasnik „Tik-toka“. Njihove platforme u velikoj mjeri koriste funkcije čiji je cilj zadržavanje pažnje i produženje vremena koje korisnici provode u aplikacijama.

Kompanijama koje ne budu poštovale pravila prijetile bi kazne do šest odsto ukupnih godišnjih prihoda ostvarenih na svjetskom nivou.

Evropska komisija trebalo bi da predstavi prijedlog zakona u srijedu. Brisel je već pokrenuo postupke protiv velikih društvenih mreža zbog sumnji da koriste dizajn koji podstiče zavisničko ponašanje. „Meta“ i „Tik-tok“ su pod istragom zbog mogućeg kršenja pravila Zakona o digitalnim uslugama.