Jedan od vodećih konzervativnih kardinala Katoličke crkve uputio je oštru opomenu protiv moćnih “ideoloških lobija”, uključujući takozvani “gej lobi”, neposredno pred početak konklave, procesa za izbor novog pape.

Njemački kardinal Gerhard Ludvig Miler, poznat po svojim žestokim kritikama pokojnog pape Franje, pozvao je Katoličku crkvu da se vrati svojim tradicionalnim korjenima i zatražio da novi papa bude “čvrst u doktrini” i spreman da se odupre sve većem liberalnom pritisku, prenio je “DailyMail”.

Govoreći za italijanski list “La Stampa”, kardinal Miler je istakao da novi papa mora imati “čvrstu teološku i doktrinarnu formaciju” i odlučno se suprotstaviti onome što je nazvao “prikrivenom prijetnjom jeresi i rodne ideologije”.

“Doktrina nije vlasništvo pape, biskupa ili vjernika. Ona mora biti u skladu s Isusovom rječju. Niko ne može da je mijenja. Ako Isus kaže da je brak između muškarca i žene, to niko ne može da promijeni”, upozorio je kardinal Miler.

Takođe je oštro osudio inicijative koje žele da izjednače brak sa istopolnim zajednicama, rekavši da to “potpuno protivrječi doktrini Biblije”.

Njegova oštra izjava dolazi u trenutku kada su se kardinali iz cijelog svijeta okupili iza zatvorenih vrata u Rimu i odlučili da 7. maja počne konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje.

U skladu sa vjekovnom tradicijom, kardinali ili takozvani “Prinčevi Crkve” biće zatvoreni u Sikstinskoj kapeli dok se ne postigne konsenzus o izboru novog poglavara. Kada iz dimnjaka iznad Vatikana izađe bijeli dim, to će biti znak da je novi papa izabran.

Ovog puta, konklava se oblikuje kao potencijalno žestok sukob između tradicionalista, koji žele da ponište liberalne reforme koje je sproveo papa Franjo tokom svojih 12 godina na čelu Vatikana i progresivne struje odlučne da nastavi njegovu inkluzivnu zaostavštinu.

Od ukupno 252 kardinala u Crkvi, pravo glasa ima samo 135, oni koji su mlađi od 80 godina. Dvojica su se povukla iz zdravstvenih razloga, što ostavlja 133 elektora koji će odlučiti o novom lideru za 1.3 milijarde katolika širom svijeta.

Veteran italijanski kardinal Gvaltijero Baseti (83) upozorio je da bi veliki broj kardinala sa pravom glasa, najveći u istoriji, mogao da zakomplikuje predstojeću konklavu.

“Moguće su određene poteškoće jer nikada nije bilo ovoliko elektora, a mnogi se međusobno i ne poznaju”, rekao je Baseti i nastavio:

“Imam osjećaj da ova konklava ipak neće trajati dugo. Čak i među kardinalima koje ne poznajem, i onima koji dolaze iz najudaljenijih krajeva svijeta, vidim veliku ljubav prema Crkvi i želju da što prije dobijemo novog poglavara”.

Njemački kardinal Valter Kasper, blizak saradnik pokojnog pape Franje, duhovito je odgovorio na pitanje o osobinama koje bi novi papa trebalo da ima:

“Ne znam, moraćete da pozovete Boga i pitate njega. Ali nadam se da ćemo brzo postići konsenzus oko toga ko će biti sljedeći papa”.

S obzirom na to da je 108 od 133 kardinala s pravom glasa imenovao upravo papa Franjo, postoje nagađanja da bi njegov nasljednik mogao da nastavi njegov reformski kurs. Međutim, duboke podjele unutar Kardinalskog kolegijuma znače da ništa nije sigurno.

Prethodne konklave su se odvijale prilično brzo i papa Franjo i njegov prethodnik Benedikt XVI izabrani su u roku od dva dana. Ipak, pojedini crkveni insajderi upozoravaju da bi ovoga puta moglo biti drugačije. Podsjećaju i na čuvenu konklavu iz 13. vijeka, koja je trajala gotovo tri godine, prenosi “Telegraf”.

Borbeni avion F/A-18 Super Hornet američke mornarice završio je na dnu mora nakon što je pao s nosača aviona USS Hari S. Trumen, saopštila je juče mornarica Sjedinjenih Američkih Država.

Američki zvaničnik rekao je da početni izvještaji sa lica mjesta ukazuju na to da je Trumen izveo oštar manevar kako bi izbjegao napad hutija, što je doprinijelo da borbeni avion završi u vodi. Hutijski pobunjenici iz Jemena preuzeli su odgovornost za napad dronovima i projektilima na nosač, koji se nalazi u Crvenom moru kao dio velike američke vojne operacije protiv ove iranski podržane grupe.

Mornarica je potvrdila da su svi članovi posade na brodu bezbjedni, dok je jedan mornar lakše povrijeđen.

„F/A-18E bio je u procesu vuče ka hangaru kada je ekipa za pomjeranje izgubila kontrolu nad avionom. I letjelica i vučno vozilo pali su preko palube. Mornari koji su upravljali vučom brzo su reagovali i sklonili se prije nego što je avion potonuo. Istraga je u toku,“ navodi se u saopštenju mornarice.

Drugi američki zvaničnik potvrdio je za CNN da je avion potpuno potonuo. Prema podacima mornarice, jedan F/A-18 Super Hornet vrijedi više od 60 miliona dolara.

Američki nosači aviona – najveći ratni brodovi na svijetu, dugi skoro 335 metara i istisnine blizu 100.000 tona – iznenađujuće su upravljivi za svoju veličinu.

Pogonjeni sa dva nuklearna reaktora koja pokreću četiri propelerske osovine, nosači klase Nimic, poput Trumena, mogu dostići brzine veće od 55 km/h.

Manevri za izbjegavanje
Tačan opis manevra koji je Trumen izveo kako bi izbjegao vatru nije objavljen, ali fotografije i snimci nosača klase Nimic, objavljeni na stranicama američkog Ministarstva odbrane, pokazuju da ovi gigantski brodovi mogu imati značajan nagib pri velikim brzinama. Snimci prikazuju kako izgledaju takvi manevri, ali ne i trenutak pada aviona.

Karl Šuster, bivši kapetan američke mornarice, rekao je za CNN da nosači, kako bi izbjegli raketne napade, koriste taktiku „cik-cak manevra“.

„Obično se izvodi niz naizmjeničnih skretanja pod uglom od 30 do 40 stepeni. Svako skretanje traje oko 30 sekundi i započinje naglim okretanjem, poput vožnje automobila koji ide cik-cak“, objasnio je Šuster.

„Brod se naginje oko 10 do 15 stepeni u skretanju, ali se tako premješta 100 do 200 metara od očekivane tačke pogodka ako se kreće maksimalnom brzinom“, dodao je.

Grupa Truman Carrier Strike trenutno je raspoređena na Bliskom istoku, a u trenutku incidenta nalazila se u Crvenom moru.

Mornarica je u ponedjeljak naglasila da borbena grupa i njeno avijacijsko krilo „ostaju potpuno sposobni za izvršavanje misije“.

Pakistan je saopštio da je njegova vojska oborila „indijski dron“ koji je pokušao da naruši vazdušni prostor te zemlje duž Linije kontrole, prema izvještaju državne televizije.

Ovaj incident dolazi neposredno nakon upozorenja pakistanskog ministra odbrane koji je izjavio da vjeruju kako je indijski napad neposredna prijetnja i da bi Pakistan mogao razmotriti upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na „direktnu prijetnju opstanku nacije“.

S druge strane, indijska vojska optužila je Pakistan za ničim izazvanu paljbu iz lakog naoružanja duž Linije kontrole tokom noći 29. aprila. Prema izvještaju agencije Indo-Asian News Service, indijske snage su na napad odgovorile „odmjereno“.

Pakistanski ministar: Vojni upad Indije je pitanje vremena
Havaja Muhamed Asif, pakistanski ministar odbrane, izjavio je juče da je vojna intervencija Indije gotovo neizbježna nakon što su prošle sedmice militanti u Kašmiru izveli smrtonosni napad na turiste, u kojem je poginulo 26 osoba.

Napad je izazvao veliki bijes u Indiji, koja ima većinsko hinduističko stanovništvo, uz brojne pozive da se preduzmu oštre mjere protiv Pakistana, zemlje s većinski muslimanskom populacijom. Indija optužuje Pakistan da podržava militantne grupe u Kašmiru, teritoriji na koju obje zemlje polažu pravo i zbog koje su već dva puta ratovale.

„Pojačali smo naše snage jer je to sada neizbježno. U takvoj situaciji moraju se donijeti neke strateške odluke – i one su već donijete“, rekao je Asif u intervjuu za Rojters, iz svog kabineta u Islamabadu.

Asif je naglasio da se indijska ratna retorika sve više zaoštrava, te da je pakistanska vojska već obavijestila vladu o mogućnosti neposrednog vojnog napada Indije. Nije precizirao na čemu temelji svoje tvrdnje o neizbježnosti indijskog upada.

Nakon pomenutog napada u Kašmiru, Indija je identifikovala dvojicu osumnjičenih militanata kao pakistanske državljane. Vlada u Islamabadu negirala je bilo kakvu umiješanost u napad i pozvala na nezavisnu međunarodnu istragu.

Asif je poručio da je Pakistan u stanju visoke pripravnosti i da će nuklearni arsenal upotrijebiti samo ukoliko bude postojala direktna prijetnja opstanku države.