Poljoprivredna zadruga “TDST” osnovana je mjesec dana ranije prije nego će putem Agencije za agrarna plaćanja od Vlade Republike Srpske dobiti pola miliona maraka. Osnivači su bliski SNSD-u. Zadruga je raspisala poziv za dodjelu ovaca.

Stanišić, Ćosić i Škipina obezbijedili dodatna sredstva i preuzeli zasluge za pokretanje inicijative. Stanišić kaže da je zadruga osnovana sa ciljem realizacije projekta u oblasti poljiprivrede, te da je ispunila uslove.

Narodni poslanik Aco Stanišić (SNSD) nedavno se pohvalio na društvenim mrežama da je zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem i kolegom Damjanom Škipinom pokrenuo inicijativu dodjele ovaca s ciljem jačanja stočarstva i podrške poljoprivrednim proizvođačima sa područja Sarajevsko- romanijske regije.

“Podršci su se priključili Grad Istočno Sarajevo i ODS ‘Elektrodistribucija’ ad Pale kao društveno odgovorno preduzeće, te su zajedno sa Vladom Republike Srpske obezbijedili sredstva u iznosu od 650.000 KM za realizaciju ovog značajnog projekta”, napisao je Stanišić.

Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeno najmanje 1.500 ovaca za stanovnike sa područja Istočnog Sarajeva.

Tačnije, na javni poziv, raspisan prije par dana, mogu se javiti samo stanovnici Pala, Istočnog Novog Sarajeva i Istočnog Starog Grada koji ispunjavaju navedene uslove.

Projekat realizuje poljoprivredna zadruga “TDST” Istočno Sarajevo.

Zanimljivo je da je narodni poslanik naknadno izmijenio objavu na društvenim mrežama. Najprije je napisao da je raspisan “javni poziv za dodjelu novca”, a kasnije izmijenio u “dodjelu ovaca”.

Ovo je bio i povod da mu iz PSS-a Pale napišu da u stvari nije greška i da “jezik hoće pravo”, napominjući da novac građana nije novac SNSD-a.

Osim toga, pogrešno je bio napisan i naziv poljoprivredne zadruge, pa je umjesto “TDST” pisalo “DST”.

Pomenuti projekat je na društvenim mrežama najavio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Ko su osnivači Poljoprivredne zadruge “TDST”?

Puni naziv pravnog lica koji je nosilac projekta raspodjele ovaca je Poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” p.o.

Zadruge je osnovana 9. jula ove godine.

Već u avgustu Vlada Republike Srpske im je odobrila pola miliona maraka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za podršku razvoju kooperantske mreže.

Riječ je o subvencijama za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela u okviru Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Osnivači poljoprivredne zadruge koja je privatna svojina su većinom članovi SNSD-a.

Među njima je Ognjen Sladoje, aktuelni šef kabineta gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Sladoje je i vlasnik privatne firme koja je svojevremeno direktnim sporazumima dobijala poslove od opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov Jovan Katić.

Sladoje se još uvijek navodi i kao direktor firme u vlasništvu njegovog brata Miljana Sladoja, odbornika SNSD-a.

I ova firma je dobijala poslove od SNSD-ovih (grado)načelnika, o čemu je naš portal ranije pisao.

Još jedno ime koje se nalazi među osnivačima je Đorđe Stupar, koji je prema medijskim natpisima savjetnik u kabinetu gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Direktor Poljoprivredne zadruge “ TDST” je Miloš Dangić, aktivni član Mladih socijaldemokrata.

Jesu li institucije postale privatno vlasništvo?

Ova privatna zadruga SNSD-ovih članova i simpatizera koja je raspisala javni poziv za dodjelu ovaca registrovana je na adresi administrativnog centra Grada Istočno Sarajevo.

Štaviše, na javnom pozivu je naznačeno da se prijave predaju na adresi Grada, sa naznakom da su za poljoprivrednu zadrugu.

Kako su osobe bliske SNSD-u osnovale privatnu zadrugu na adresi Grada preko koje će dijeliti novac, kako je ova zadruga ekspresno dobila subvencije Vlade Republike Srpske pitali smo Stanišića i Škipinu koji su ponovo kandidati za narodne poslanike ispred SNSD-a.

Aco Stanišić za SPIN Info kaže da je zajedno sa gradonačelnikom Ljubišom Čosićem i kolegom narodnim poslanikom Damjanom Škipinom, održao sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem na kojem su pokrenuli inicijative za niz projekata i investicija među kojima je i ova.

Stanišić napominje da su sredstva odobrena zaključkom Vlade Republike Srpske.

“ Smatram da sama činjenica da je Zadruga osnovana mjesec dana prije odobravanja sredstava ne predstavlja dokaz bilo kakve nepravilnosti, posebno ako je ona, a koliko mi je poznato jeste, osnovana sa ciljem realizacije projekata u oblasti poljoprivrede i ako je ispunila uslove koje su nadležne institucije postavile. Datum osnivanja sam po sebi nije i ne može biti dokaz da je nešto sporno”, kaže Stanišić koji nas je uputio na Vladu Republike Srpske.

Odgovore o tome kako je ova poljoprivredna zadruga ispunila uslove za subvencije Vlade čekamo i od Agencije za agrarna plaćanja iz koje su obećali dostaviti odgovore i koji će svakako biti objavljeni.

Kako su došli na ideju osnivanja zadruge i raspisivanja javnog poziva za dodjelu ovaca, pitali smo i dio osnivača poljoprivredne zadruge. Odgovore još uvijek čekamo, kao i od poslanika Škipine.

“Tradicijom do sigurnog tržišta” već postoji

Već drugu godinu u Istočnom Sarajevu se održava festival tradicionalnih proizvoda, rukotvorina i drugih radinosti istoimenog naziva.

Iako se na prvu činilo da je riječ o sličnom projektu, poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” nije povezana sa festivalom “Tradicijom do sigurnog tržišta”.

Zbog čega je odabran isti naziv ostaje nepoznanica.

Sajam organizuje Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, a finansira ga Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Tačnije, ministarstvo pokriva 70 % troškova projekta , bez PDV-a. U ovom slučaju Gradskoj razvojnoj agenciji je odobreno nešto više od 20.000 KM, što je u razgovoru za SPIN Info potvrdila i direktorka agencije Anja Krsmanović.

Direktorku smo upoznali sa informacijom da je na adresi Grada osnovana poljoprivredna zadruga sa identičnim nazivom kao sajam koji organizuju.

No, nije znala nista o tome.

“ Zaista ništa ne znam. Znam samo šta radi Gradska razvojna agencija…….Mi imamo rješenje, dakle Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo u partnerstvu Grada, RAIS i u ovom slučaju opština Sokolac, organizuju festival Tradicijom do sigurnog tržišta”, kaže direktorka Krsmanović.

Podsjećamo, narodni poslanik Aco Stanišić je nedavno dijelio i kokoške. Tačnije, Elektrodistribucija Pale donirala je Gradu Istočno Sarajevo sredstva u iznosu od 100.000 KM za nabavku koka nosilja. Odluku je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Elektrodistribucije Pale Branko Koroman koji je ujedno predsjednik Skupštine opštine Pale, ali i stranački kolega direktora Elektrodistribucije Ace Stanišića.

Kada je riječ o dodjeli ovaca napomenuto je da je namjera da kroz povrat grla podrška bude održiva i da se iz godine u godinu širi na nova domaćinstva radi povećanje stočnog fonda i razvoja ovčarstva na ovom području.

Zaštitno staklo na stolu ima skoro svaka kuća, a rijetko ko se zapita otkud ta navika.

Navika iz stare Jugoslavije koja je preživjela decenije

Riječ je o običaju još iz stare Jugoslavije, kada su domaćice vjerovale da staklo štiti površinu stola. I tu ima logike, jer su neki od tih stolova trajali po deceniju, pa i dvije, piše “Krstarica”.

Ispod stakla zaglavljen je stari stolnjak možda i požutjela čipka, a ploča ispod netaknuta.

Domaćica bi prešla krpom preko stakla i sto je za pet sekundi izgledao kao nov.

Baš zato se navika zadržala i kod generacija koje o starim običajima ne razmišljaju.

Zašto Kinezi ne vole zaštitno staklo na stolu

Ipak, Kinezi se ne slažu s ovim našim “običajem”. Kao prvo, oni vjeruju da stvari u kući treba često mijenjati, a posebno da stare komade treba zamijeniti novim.

Po tom vjerovanju, staklo na stolu odnosi prihod, jer staklo pripada elementu vode, pa se zajedno s njom odlivaju i novac i finansije.

Voda ne stoji na jednom mjestu, ona teče dalje, a s njom teče i ono što ste zaradili.

Staklo je odavno demode

Dakle, pored toga što se smatra da je zaštitno staklo demode, sada znate i da mu se pripisuje loš uticaj na finansije.

Dva razloga za istu odluku, i vrijeme je za sklanjanje jer vam ne treba ni dinar ni majstor.

Podignite ploču i vidite šta je ispod. Kod većine nas tu čeka sloj prašine koji godinama niko nije dirao, a ponekad i trag vlage po samoj ploči.

Sto bez stakla diše, a i soba djeluje toplije čim nestane ta hladna sjajna površina.

Šta da stavite umjesto stakla na trpezarijski sto?

Ako vam je zaštita ipak važna, ostaje vam obični podmetač ili stolnjak koji možete oprati.

Rješenje je jeftinije od stakla, a sto mijenjate kad poželite.

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u osam mjeseci zaprimila je oko 900 žalbi potrošača, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmana, razlog povećanja odnosio se na dvije nove grupe žalbi u odnosu na prošlu godinu – organizaciju koncerata ljetos u Sarajevu i usluge iznajmljivanja automobila, uglavnom stranim državljanima.

Dodaju da su žalbe u znatnoj mjeri riješene pozitivno, u korist potrošača.

“U većini slučajeva u korist potrošača riješene su žalbe u vezi sa uslugama od opšteg ekonomskog interesa kao što su isporuka električne energije, grijanja, snabdijevanja vodom, te odvoz smeća”, navode iz Institucije ombudsmana.

U korist potrošača riješene su i žalbe koje se odnose na robu široke potrošnje, kao što su tehnički uređaji, odjeća, obuća.

Ombudsmani navode da su skoro sve žalbe u vezi sa koncertima u Sarajevu riješene uspješno u korist potrošača, dok nažalost, veliki dio žalbi vezanih za iznajmljivanje automobila nije uspješno riješen, jer postoje problemi u dokazivanju oštećenosti potrošača.

“Jedan dio žalbi potrošača prevazilazi potrošačka prava i odnosi se na prevare, uglavnom putem društvenih mreža, te su one predmet rada nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozoravaju iz Institucije ombudsmana.

Naglašavaju da je Zakon o zaštiti potrošača u BiH, iako star 20 godina, prilično dobar i kvalitetan, ali da definitivno zahtijeva određena unapređenja i nadogradnje, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Iz Institucije ombudsmana pozivaju potrošače da se uzdrže od impulsivne kupovine putem interneta, da provjeravaju recenzije trgovaca i da apsolutno izbjegavaju kupovinu od neovlaštenih, odnosno neregistrovanih trgovaca putem društvenih mreža.