Connect with us

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI O NAMA! Iskorišćenost obradivog zemljišta 20 odsto, viže uvozimo nego izvozimo

Poljoprivredno-prehrambeni sektor BiH prošle godine zabilježio je spoljnotrgovinski deficit od oko četiri milijarde KM, a od dva miliona hektara obradivih površina u BiH iskorištenost je samo 20 odsto, izjavio je Srni direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić.

Ćeranić je rekao da je ova grana jedna od najznačajnijih u BiH, osim metalskog i drvnog sektora, od kojih se poljoprivreda razlikuje po tome što dugo godina bilježi ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

-U prošloj godini ukupan obim razmjene iznosio je oko 6,3 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosi oko 1,2 milijarde KM, a na uvoz oko 5,1 milijarda KM. Ako se to poredi sa prethodnim godinom, to je povećanje za oko 10 odsto ukupnog obima i povećanje izvoza za oko 8,5 odsto, a uvoza za oko 10 odsto – naveo je Ćeranić.

Prema njegovim riječima, poljoprivredni sektor je karakterističan po tome što je pokrivenost uvoza izvozom najmanja i u prošloj godini iznosila je 23 odsto, a ako se pogleda ukupan spoljnotrgovinski deficit, samo ovaj sektor čini trećinu spoljnotrgovinskog deficita BiH.

-Kada je riječ o tržištima, imamo obrnuto proporcionalna kretanja izvoznih i uvoznih tržišta, za razliku od ostalih sektora – istakao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Komore.

Ćeranić je rekao da su ključna izvozna tržišta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru susjedne zemlje – Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, dok u uvozu, uglavnom, osim Srbije koja nije dio EU, dominiraju zemlje iz Unije – Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Italija.

Prema grupama proizvoda, najznačajniji su mlijeko i mliječni proizvodi, čiji je izvoz u prošloj godini iznosio oko 156 miliona KM, slijede proizvodi od brašna, pekarski i konditorski proizvodi u vrijednosti od oko 153 miliona KM, jestiva biljna ulja 140 miliona KM.

Što se tiče uvoznih proizvoda, Ćeranić je naveo da je lani BiH najviše uvozila alkoholna i bezalkoholna pića, i to u vrijednosti od oko 601 milion KM, slijede meso i klaonički proizvodi u iznosu od 590 miliona KM, te pekarski i konditorski proizvodi u iznosu od 400 miliona KM.

-Ovaj sektor ima potencijala, jer BiH posjeduje dva miliona hektara obradivih površina, a prema podacima kojima raspolažemo, samo je iskorišteno oko 400.000 hektara obradivih površina, procentualno oko 20 odsto – istakao je Ćeranić.

Prema njegovim riječima, ako se to uporedi sa zemljama iz najbližeg okruženja, na primjer sa Srbijom, tamo je iskorištenost obradivog zemljišta 80 odsto, a u Hrvatskoj još više.

-Kada govorimo o potencijalu, i BiH i Srbija imaju veću površinu obradivog zemljišta po glavi stanovnika nego zemlje EU, kao što su Njemačka, Holandija i neke druge, a prinosi su 50 do 60 puta manji nego u ovim evropskim zemljama – naglasio je Ćeranić.

On je naveo da problem poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH nije od juče, već da je naslijeđen iz nekih prethodnih sistema, te ukazao na činjenicu da ova grana privrede ima problema i zbog depopulacije ruralnih područja.

Ćeranić je naveo da mladi odlaze iz ruralnih područja, ljudi neće da se bave poljoprivrednom, radije će biti u gradu i raditi za minimalnu platu, iako bi im možda bilo isplativije da se bave poljoprivrednom.

Prema njegovim riječima, stanovništvo stari, mala je proizvodna baza, tako da su prerađivači prinuđeni da uvoze određene sirovine kako bi opstali.

-Tehnologije su na jako niskom nivou, treba raditi na edukaciji, te na svemu onom što bi dovelo do povećanja prinosa, kako bi se na neki način smanjio ogroman deficit u ovom sektoru -zaključio je Ćeranić, prenosi Srna

Društvo

NASTAVLJA SE PREDAH OD VRUĆINA: Osvježenje, sunce i prijatnih 25 stepeni

Nakon nestabilnog vremena koje je obilježilo prethodni dan, srijeda, 22. jul, donosi znatno ugodnije vremenske prilike širom Republike Srpske.

Jutro će biti svježe, uz temperature od 12 do 15 stepeni, dok će ponegdje biti moguće kratkotrajne slabe padavine u ranim jutarnjim časovima. Tokom dana očekuje se razvedravanje, pa će preovladavati pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme.

Najviša dnevna temperatura kretaće se između 24 i 27 stepeni Celzijusa, dok će u višim predjelima biti osjetno svježije. Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, što će dodatno doprinijeti osjećaju svježine nakon vrelih dana.

U Banjaluci se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz jutarnju temperaturu oko 12–13 stepeni, dok će dnevna dostići oko 27 stepeni. Vjerovatnoća padavina biće vrlo mala nakon jutarnjih sati.

Meteorolozi najavljuju da će srijeda biti jedan od najprijatnijih dana ove sedmice, idealan za boravak na otvorenom, prije novog postepenog porasta temperatura u drugom dijelu sedmice.

Nastavi čitati

Društvo

RADNICI KOKSARE U ŠTRAJKU GLAĐU: Traže uvezivanje staža i isplatu potraživanja

Gotovo 80 bivših radnika lukavačke Koksare danas je započelo štrajk glađu ispred kapije nekadašnje fabrike, koja je nakon višegodišnje agonije u februaru ove godine i zvanično prestala s radom.

Bivši radnici zahtijevaju da im se uveže radni staž, isplate zaostala potraživanja i riješi njihov radno-pravni status, navodeći da su godinama slušali obećanja koja nikada nisu ispunjena.

Svoja prava sada pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić.

Posebno teškom smatraju situaciju radnika koji zbog narušenog zdravstvenog stanja više ne mogu raditi, ali ni ostvariti pravo na penziju jer im nije uvezan radni staž. Tvrde da nakon gašenja preduzeća nisu svi dobili odgovarajuće rješenje svog statusa.

Koksara Lukavac zvanično je ugašena nakon višemjesečnih neuspjelih pokušaja da se pronađe investitor koji bi nastavio proizvodnju.

Nakon totga propala su tri pokušaja da se fabrika proda kao jedinstvena cjelina, a u narednom periodu očekuje se prodaja imovine kroz pojedinačne proizvodne cjeline.

Stečajni upravnik Almir Bajrić za CAPITAL je kazao da razumije radnike da im je teško čekati na isplatu potraživanja, ali da se radi o najbržem stečajnom postupku do sada.

“Radnicima su namirene njihove plate, ono što čekamo su njihove otpremnine koje bi mogle početi sa isplatom za nekih 60 dana kada bude izvršena eksproprijacija filter stanice i Grad Lukavac isplati sredstva za istu”, rekao je Bajrić i dodao da oni moraju zaštiti i interes drugih povjerilaca.

Nastavi čitati

Društvo

STANDARD SVE NIŽI: Građani sve više love akcije za kupovinu

Rast troškova života promijenio je potrošačke navike – sve više ljudi kupuje isključivo proizvode na sniženju i pažljivo planira svaku kupovinu.

Kupovina namirnica danas izgleda znatno drugačije nego prije nekoliko godina. Zbog stalnog rasta cijena i povećanih troškova života, sve veći broj građana prije odlaska u supermarket detaljno pregledava akcijske kataloge i upoređuje ponude različitih trgovinskih lanaca.

Cilj je jednostavan – uštedjeti što više novca, jer i najmanja razlika u cijeni može značajno uticati na kućni budžet.

Cijena je postala važnija od brenda

Mnogi građani ističu da su promijenili svoje kupovne navike. Dok su ranije birali proizvode prema željama ili navikama, danas je cijena često presudan faktor pri donošenju odluke.

Sve više kupaca odlučuje se da kupuje isključivo artikle koji su na akciji, dok kupovinu skupljih proizvoda odgađa do narednog sniženja.

Istovremeno, raste interesovanje za sedmične kataloge, mobilne aplikacije trgovinskih lanaca i posebne vikend popuste.

Trgovci odgovaraju većim brojem akcija

Kako bi zadržali kupce, trgovinski lanci posljednjih godina sve češće organizuju promotivne kampanje, nude kartice lojalnosti i posebne popuste za određene grupe proizvoda.

Na taj način nastoje privući potrošače koji sve pažljivije planiraju kupovinu i prate svaku promjenu cijena.

Kupci obilaze više marketa zbog nižih cijena

Ekonomisti smatraju da ovakvo ponašanje pokazuje kako domaćinstva mnogo opreznije upravljaju svojim finansijama nego ranije.

Sve je više građana koji tokom jedne kupovine obiđu dva ili čak tri različita marketa kako bi pronašli najpovoljnije cijene pojedinih proizvoda.

Takav način kupovine, koji je nekada bio izuzetak, za mnoge je postao svakodnevica u nastojanju da smanje troškove i lakše usklade kućni budžet sa rastom životnih troškova.

Nastavi čitati

Aktuelno