Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Katastrofa na 'Uborku'. pic.twitter.com/JSFhfvbzsX

— hercegovina.info (@hercegovinainfo) June 22, 2026

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati sunčano i veoma toplo vrijeme. Tokom dana očekuje se malo do umjereno oblačno vrijeme, uz duže sunčane periode u većini krajeva.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih i sjeveroistočnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusa, dok će najviša dnevna temperatura biti od 29 do 35 stepeni.

U poslijepodnevnim časovima u brdsko-planinskim predjelima moguć je prolazan razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Biometeorološke prilike biće uglavnom povoljne, ali se savjetuje oprez i izbjegavanje dužeg boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana.