Connect with us

Politika

SPECIJALNI SUDOVI ZA ‘IZDAJNIKE’! Srpska uvodi novi zakon koji prijeti svima KOJI MISLE DRUGAČIJE!

Koliko je vlastima u Srpskoj bitno da se o njima govori samo u superlativu, da novinari ne otkrivaju njihove tajne dilove i namještene javne pozive, pokazuje i novi prijedlog Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS kojim se formiraju nove “udarne pesnice” za borbu protiv neistomišljenika.

Nekoliko dana nakon usvajanja represivnog takozvanog “Zakona o stranim agentima” kojim se organizacijama civilnog društva u Srpskoj lijepi etiketa “stranog agenta”, a novinarima nezavisnih medija meta na čelo zbog preživljavanja zahvaljujući međunarodnim projektima, novim ustavnim Zakonom o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, osnivaju se specijalni sud i specijalno tužilaštvo, kojim će se omogućiti progon svih onih koji se nađu na meti vrha vlasti.

Iako ovaj zakon ne donosi nijedno novo krivično djelo, nego samo ponavlja ono što je odavno regulisano drugim zakonima, on se bez problema može tumačiti kao novi vid pritiska na medije i novinare, a neki od njih juče su dobili “izlaznicu” iz Palate RS i zabranu ponovnog ulaska.

Novim prijedlogom zakona, dakle, vlast definiše stvaranje novih pravosudnih institucija i spisak krivičnih djela koje će biti u mogućnosti da preuzmu od drugih, a najviše su zainteresovani za napad na ustavno uređenje, neprijatelje, špijune, sabotaže, odavanje tajne, kao i nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija i organa RS.

Narodni poslanik Nebojša Vukanović smatra da novi zakoni pokazuju da tonemo svaki dan dublje u totalitarizam jednog čovjeka koji je odlučio da sve u Srpskoj podredi svom opstanku na vlasti.

– Prvo, nismo mi u ratnom stanju, o kakvim neprijateljima mi govorimo? Špijunaža, sabotaža, neprijatelji, kakvi su to termini? Kao da je ratno stanje. Takvi kakve je koristio Staljin prije sto godina u svojim zakonima. Ovo je metod da se zastraše i progone svi oni koji se usude da kritikuju. Ovo je napad i na slobodne medije i na opoziciju, na sve one koji iznesu kritiku ili preispituju rad institucija i nosilaca funkcija – kaže Vukanović.

Kaže da se opravdano strahuje da bi vlast sutra mogla nekoga označiti kao špijuna, stranog agenta i progoniće ga zato što im zakon dopušta.

– Kakav specijalni sud i specijalno tužilaštvo? To će biti tijela formirana od probranih kadrova, to je sud partije. Ovo su posljednji trzaj i nemoguće je ovo sprovesti. Zakoni koje predlažu su na ivici ludila i dokaz da je imperija blizu kraja – smatra Vukanović.

Novinarima se zabranjuje pristup institucijama Srpske

Kolumnisti i dopisniku Oslobođenja Goran Dakić danas je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odbio dati riječ da postavi pitanje na pres konferenciji, a potom je zabranio i da ulazi u Palatu RS.

Dakić je za CAPITAL rekao da mu se Dodik obratio prije konferencije otkud on u Palati RS i primijetio da je to dokaz da je RS ipak demokratsko društvo. Na presu mu nije dopustio da postavi pitanje, a nakon toga je naredio da Dakiću ubuduće bude zabranjen ulazak u Palatu.

– Predsjedniku Republike, prije svega, srećan rođendan. Nemam, zapravo, šta da tome dodam, osim možda ono što sam već napisao: daleko je bolje i lakše ako negdje ne možeš ući nego ako ne možeš izaći. Ne nužno iz države – rekao je Dakić.

Sa pravne strane bivši sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević ne spori da Srpska ima pravo na donošenje ovih zakona.

Govori da RS kao federalna jedinica unutar BiH može da donosi ovakve zakone, zato što Ustav BiH vrši raspodjelu ustavnih nadležnosti između države i entiteta, kojom raspodjelom se taksativno nabrajaju nadležnosti BiH, a sve ostalo što Ustavom nije dato u nadležnost BiH pripada entitetima. Zato suverenitet u BiH i RS treba shvatiti kao policentričan pravni pojam i normu, kao što je slučaj u Kanadi, SAD, Belgiji, Etiopiji i drugim federacijama.

– Dakle, Srpska ima ustavno pravo, jer je to njena ustavna nadležnost propisana Ustavom BiH, da odredi zakonom i ovakvu vrstu zaštite ustavnog uređenja i da osniva pravosudne institucije poput specijalnog suda i specijalnog tužilaštva. Tako smo donijeli i Zakon o privrednim sudovima, kakvih sudova nemamo u FBiH i u Brčkom. Krivična djela koja se opisuju u ovom zakonu već su od ranije propisana u Krivičnom zakoniku RS i ne odnose se na organizacije civilnog društva i medije. Civilno društvo je neophodan element svakog društva, posebno u političkom raspravljanju. To je njegova suština, da detektuje probleme i da o njima raspravlja – kaže Blagojević.

Smatra da ni Zakonom o posebnom registru neprofitnih organizacija nije zabranjen rad civilnom društvu.

– Moja dilema kada je riječ o Prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske odnosi se na onaj njegov dio gdje se kaže da se odnosi i na “nepoštovanje i neizvršavanje odluka institucija RS”. Te riječi su bile i u dopunama KZ RS koje je Ustavni sud BiH nedavno stavio van snage privremenom mjerom. Osim toga, problem vidim i u imenovanju sudija i tužilaca. Pitam se samo ko će se javiti na to? Siguran sam da se nijedan pravnik neće javiti, ako bi imenovanje sudija i tužilaca u to specijalno tužilaštvo i specijalni sud vršila neka druga institucija, a ne VSTS BiH. To kažem zbog toga što je jedino VSTS BiH nadležan za imenovanje svih sudija i tužilaca u BiH, bez obzira na to o kom sudu ili tužilaštvu se radi. Na to je svojevremeno, prije 20 godina, pristala Republika Srpska, prenijevši tu nadležnost na VSTS BiH. Stoga bi određivanje nekog drugog organa da vrši imenovanje sudija i tužilaca u specijalno tužilaštvo i specijalni sud bio svojevrstan napad na ustavni poredak BiH, imajući u vidu da je VSTS BiH dio tog poretka BiH, što je svojevremeno, u skladu sa Ustavom BiH, prihvatila RS – objašnjava Blagojević.

Related Topics:

Politika

ZA GRAĐANE BORBA ZA OPSTANAK, ZA POLITIČARE LUKSUZ: Novi mandat donosi i do 8.500 KM mjesečno i brojne privilegije!

Nakon završenih izbora slijedi konstituisanje novih saziva zakonodavnih tijela, a poslanike i delegate u naredne četiri godine očekuju primanja znatno iznad životnog standarda prosječnog građanina. U zavisnosti od nivoa vlasti, njihove mjesečne zarade, zajedno s pripadajućim naknadama, kreću se od 3.500 do čak 8.500 KM.

Razlika između primanja političkih zvaničnika i većine zaposlenih u BiH otvara pitanje opravdanosti tolikih privilegija, posebno kada se uzmu u obzir rezultati njihovog rada i odgovornost prema građanima koji su ih izabrali.

Novinar Milkica Milojević smatra da visina političkih plata sama po sebi nije najveći problem, već motivi zbog kojih pojedinci odlučuju da se bave politikom.

“Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao”, rekla je Milojević.

Dok političari primaju hiljade maraka, građani rade i dodatne poslove

S druge strane, više od dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini zarađuje manje od prosječne plate, koja iznosi približno 1.300 KM.

Koliko je finansijska situacija radnika teška, pokazuje i nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati. Prema njegovim rezultatima, čak 40 posto zaposlenih prinuđeno je da, uz redovni posao, obavljat dodatne poslove kako bi osiguralo egzistenciju svojim porodicama.

Sindikalni predstavnici upozoravaju i na izraženu neravnotežu između primanja radnika i dobiti koju ostvaruju poslodavci.

Darko Ružičić iz Saveza sindikata Republike Srpske ističe da radnici, uprkos teškim životnim okolnostima, nemaju pretjerana očekivanja kada je riječ o visini primanja.

“Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35%”, rekao je Ružičić.

Politika kao put do finansijske sigurnosti

Velike razlike u primanjima između političkih funkcionera i ostatka stanovništva dodatno podstiču percepciju da bavljenje politikom predstavlja jedan od najjednostavnijih načina za osiguravanje finansijske stabilnosti.

Umjesto da političke funkcije prvenstveno podrazumijevaju odgovornost i rad u interesu javnosti, analitičari upozoravaju da ih pojedinci sve češće doživljavaju kao priliku za ostvarivanje ličnih koristi.

Sociolozi smatrajhu da takva praksa nije nova, već da je prisutna gotovo od samog uspostavljanja višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini.

Politika je, prema njihovom mišljenu, postala interesna politika kojoj je cilj briga o svojim ljudima, kadrovima i njihovom uhljebljenju, a da je prestala da bude on0 što treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost.

Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na razloge zbog kojih se sve veći broj mladih odlučuje za politički angažman.

“Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga”, naveo je Bubonjić za BHRT.

Hiljade kandidata u trci za političke funkcije

Prema ocjenama analitičara, politički angažman u Bosni i Hercegovini za mnoge je postao način ostvarivanja ličnih interesa, dok su odgovornost prema biračima i javno dobro često u drugom planu.

O velikom interesovanju za ulazak u politiku svjedoči i broj učesnika na izborima. Na posljednjim opštim izborima u BiH učestvovalo je približno 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka.

Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje koliko je političko djelovanje motivisano željom za društvenim promjenama, a koliko mogućnošću ostvarivanja visokih primanja, sigurnih pozicija i privilegija koje dolaze s javnim funkcijama.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA PREDSTAVA ZAVRŠENA: Kome stižu čestitke, a kome viši računi?

Zavjesa je spuštena. Izborna predstava završena.

Mrvice građanima podijeljene, obećanja nanizana.Slijedi zauzimanje fotelja iz kojih se vid zamagli, sjećanje pomuti, obećanja zaborave. Čemu se možemo nadati?

STIŽU ČESTITKE

Izborni karavan je prošao. Desant na opštine i gradove čini se nikad intenzivniji. Da bi se zamazale oči i napavio privid blagostanja, penzije su stizale ranije, dijeljene jednokratne pomoći građanima, gle čuda, tik pred izbore. Kada je sva ta vreva prošla, stižu i prvi rezultati.

Odmah nakon izbora nekadašnji gigant staje sa proizvodnjom.

Termoelektrana u Ugljeviku gasi pogon, jer nema uglja! Pobuna u ovom preduzeću je ugušena, svi ćute i trpe posljedice.

A tek će da ih osjete kad stisne zima, a radijatori hladni. I to nije sve, čestitke će stići svima na računima za struju, upozorava ekonomista Mirjana Orašanin..

“Već danas je vrlo izvesno da će doći do poskupljenja struje i to je ono čime će se ova vlast zahvaliti građanima Republike Srpske za podršku. Takođe, za očekivati je da će doći do porasta inflacije zbog poskupljenja električne energije i izuzetni visokih troškova goriva”, kaže Orašanin.

PRIPREME ZA IZBORE KRENULE MNOGO RANIJE

Kad se osvajaju izbori ne štedi se. Oni koji imaju mogućnost da grabe iz budžeta to i rade. Nije bitno u tim momentima kako će se sve to nadomjestiti. Važno je imati vlast, a posle šta bude. Ako se vratimo malo unazad, sjetićemo se da je sve planirano mnogo ranije. U junu je usvojen rebalans Budžeta za 2026.

“Naravno jedan dio od ovih sredstava biće usmjeren i na izmirenje duga i na izmirenje određenih povećanja koje smo obezbijedili za penzije, socijalne kategorije, boračke kategorije itd.”, rekla je ranije ministar finansija RS, Zora Vidović. (16.6.2026)

Već tada svima je bilo jasno da je priprema za izbore počela. Tačnije, obezbjeđen novac za kupovinu glasova.

“Upravo to je novac koiji je bio potreban za dobijanje ovih izbora, za rasipništvo. To je ono što smo imali priliku da vidimo u prethodnom periodu a u narednom periodu građani će da plate cijenu upravo tog rasipništva i tog prekomjernog zaduživanja”, kaže Mirjana Orašanin.

ZAČARANI KRUG ZADUŽENJA

Nije bilo fiskalno izazovnije godine od ove 2026. Procjene su da će budžetski deficit u ovoj godini iznositi sedam posto BDP-a, ali će se tačno stanje znati do kraja novembra kada se očekuje da nova Vlada predloži novom sazivu Narodne skupštine novi rebalans za ovu godinu. Ono što se može zaključiti iz trogodišnjeg okvirnog budžeta za period 2027. – 2029., je da će se fiskalni pritisci uvećavati. To vodi do novih zaduženja, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Tako se začarani krug nastavlja.

“Planirano je za tri godine da se Republika Srpska zaduži novim zaduženjima za iznos od 6,4 milijarde KM. 2027. taj iznos će biti 2,4 milijarde, 2028. i 2029. preko 2 milijarde KM. To je ukupono 6,4 milijarde zaduženja koji će pokrivati ove narastajuće obaveze”, kaže Stanić.

ZEBNJA

Osim toga, ostala je i zebnja – Da li će se nastaviti urušavanje institucija Republike Srpske, urušavanje javnih preduzeća, uništavanje prirodnih resursa? Narodni poslanik Slaviša Marković upozorava:

“Ja očekujem da se krene u realizaciju onih obećanja. Javnost RS zna da je između ostalog Milorad Dodik sa Željkom Cvijanović rekao je da će dio prirodnih bogatstava ići ka investitorima iz Amerike. Vidjećemo da li će ići ta prodaja prirodnih bogatstava”.

Nadajmo se samo da će nas zaobići investitori poput Serdarova, koji je došao sa velikom pričom, nije uradio ništa, a otišao sa dubokim džepovima.

Nastavi čitati

Politika

KO VUČE KONCE U BIH: Nekoliko hiljada ljudi odlučuje o sudbini tri miliona ljudi

U svakoj zemlji, bilo da se smatra demokratskom ili autoritarnom, postoji grupa ljudi za koje se osnovano može reći da imaju ključni uticaj na događaje i procese u društvu.

Iako je nemoguće napraviti precizan spisak koji bi na naučno utemeljen način mogao pokazati koliko uticajnih ljudi postoji u BiH, može se napraviti gruba procjena koja bi dala predstavu o tome koliko ljudi u BiH stvarno utiče na društvene prilike i svakodnevicu miliona građana.

Kako bismo pokušali doći do okvirne cifre, izdvojili smo tri osnovne kategorije. Prvu čine političke stranke i njihovi organi, drugu javna preduzeća i organizacije od javnog interesa koje se barem djelimično finansiraju iz budžeta, a treću privatni biznis, nevladine organizacije i novinari koji svojim javnim angažovanjem ili djelovanjem mogu suštinski uticati na donošenje odluka i ključne društvene procese.

Političke stranke: Oko hiljadu ljudi na ključnim pozicijama
Kada je riječ o političkim strankama, u BiH postoji dvadesetak velikih političkih organizacija koje imaju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim organima.

Iako stranački organi ne funkcionišu na identičan način, može se reći da u svakoj stranci postoji pedesetak ljudi koji zauzimaju ključne pozicije i imaju značajno prisustvo u javnom i političkom životu.

Na primjer, u najužem rukovodstvu obično se nalazi pet do deset ljudi. Kada se tome dodaju premijeri i ministri u vladama, kao i regionalni funkcioneri koji imaju uticaj u većim sredinama u BiH, može se doći do ove okvirne cifre.

To bi značilo da u BiH ima oko hiljadu ljudi koji kroz stranačke funkcije imaju direktan pristup javnim institucijama ili preko stranačkih organa mogu na njih uticati.

Javna preduzeća: Još nekoliko hiljada ljudi s velikim uticajem
Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda iz 2019. godine o javnim preduzećima u BiH, navedeno je da u zemlji postoji između 200 i 300 kompanija, poput elektroprivrednih preduzeća, vodovodnih sistema, putarskih kompanija i sličnih javnih preduzeća na svim nivoima vlasti, od državnog do opštinskog, čije kadrove određuju političke stranke i njihovi saveznici.

Ako bismo uzeli okvirnu procjenu da u svakoj od njih postoji između pet i deset ljudi koji donose ključne odluke, dolazimo do dodatnih hiljadu do tri hiljade ljudi koji imaju značajan uticaj na političke i društvene procese.

Privatni sektor: Ekonomska snaga ne znači nužno i politički uticaj
Treća kategorija najteža je za procjenu jer je veoma teško definisati koje organizacije, mediji i privatne kompanije mogu u dovoljnoj mjeri uticati na politiku da bi se moglo smatrati da imaju suštinski uticaj.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji postoji oko 400 preduzeća s više od 250 zaposlenih i nešto manje od 200 s godišnjim prihodom većim od sto miliona maraka.

Međutim, ovdje su uključena i javna i privatna preduzeća, pa iz ove grupe treba izdvojiti preduzeća koja smo već nabrojali, a koja stranke direktno kontrolišu.

Važno je takođe naglasiti da se predstavnici privrednih komora u BiH obično žale da nemaju dovoljan uticaj na ono što se dešava u zemlji i često ističu da odluke koje vlasti donose imaju štetan uticaj na njihovo poslovanje, kao, na primjer, kada se povećavaju minimalne plate bez uzimanja u obzir mišljenja ljudi iz privrede.

Zato bi se moglo zaključiti da je relativno mali broj ljudi u ovoj grupi koji imaju moć da zaustave određene javne politike ili utiču na usvajanje nekih mjera, za razliku od ekonomski razvijenijih zemalja, u kojima se interesima privrede i privrednika pridaje veći značaj.

Nevladine organizacije i društveni pokreti: Koliko mogu promijeniti?
Još je teže doći do broja ljudi iz nevladinog sektora čiji angažman može dovesti do krupnih promjena.

Proteklih godina imali smo primjere pokreta poput „Pravde za Davida“ i „Pravde za Dženana“, koji, uprkos podršci stotina hiljada građana, nisu uspjeli značajnije uticati na političke procese.

Među organizacijama koje imaju značajan uticaj na društvo vjerovatno su najuticajnije vjerske organizacije, sportska udruženja i organizacije vojnih veterana.

Međutim, u BiH se često pokazalo da je uticaj obrnut – da politika kroz odluke o dodjeli novca iz budžeta može barem u nekima od njih postaviti kadrove koji će joj biti lojalni i neće samostalno kreirati javne politike, već će biti apologete aktuelne vlasti koja pomaže njihovo finansiranje.

Nekoliko hiljada ljudi s najvećim uticajem na odluke u BiH
Iz svega se može zaključiti da su u BiH ipak i dalje najvažniji čelni predstavnici političkih stranaka i javnih preduzeća, posebno onih koja zapošljavaju veliki broj ljudi i na taj način mogu uticati i na izbore.

Iz toga proizlazi gruba procjena da u zemlji postoji oko tri hiljade ljudi koji imaju presudan uticaj na odluke koje se tiču približno tri miliona građana, od kojih većina uglavnom prihvata ono što politika odluči, čak i kada se radi o odlukama koje joj direktno idu na štetu.

Nastavi čitati

Aktuelno