Tužilaštvo BiH u Posebnom odjeljenju za ratne zločine vodi predmet koji se odnosi na događaje u Kotor Varošu iz 1992. godine, a koji obuhvata više osoba, među kojima je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

UPosebnom odjeljenju za ratne zločine u radu je predmet koji se odnosi na događaje u Kotor Varošu 1992. godine, koji obuhvata više osoba, među kojima je i Nenad Stevandić, navedeno je u odgovoru Tužilaštva BiH za Klix.ba.

Iz Tužilaštva napominju da se ovom objavom ne prejudicira ishod krivičnog postupka niti narušava princip presumpcije nevinosti, te podsjećaju da se svako smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.

Svjedok
Ime Nenada Stevandića već je ranije pomenuto u sudskom procesu koji se vodi pred Sudom BiH, a tiče se zločina počinjenih u ovoj opštini u ljeto 1992. godine.

Kako je ranije izvijestio Detektor.ba, svjedok Fikret Skopljak je pred sudom izjavio da su ga u junu 1992. godine, nakon vojnog upada u Kotor Varoš, u garaži tukli Danko Kajkut i Nenad Stevandić.

Prema njegovom iskazu, Kajkut i Stevandić su ga zatekli ispred kuće i, zajedno s još jednim mladićem, odveli u garažu gdje je premlaćen. Svjedok je naveo da mu je Kajkut psovao i udarao ga šakom, nakon čega je, prema njegovim riječima, Stevandić rekao: “Nemoj više, ja ću” i potom nastavio da ga tuče, usljed čega mu je, kako tvrdi, izbio sedam zuba.

Tužilaštvo je tokom ročišta prikazalo snimak iz arhive Haškog tribunala, a svjedok je prepoznao svoju kapiju, kao i Stevandića kako ulazi u dvorište. Branilac optuženog Kajkuta osporavao je zakonitost pribavljanja snimka.

Osuđeni
Podsjećamo, u toku su suđenja za zločine počinjene u Kotor Varoši, opštini koja je prije rata bila jedna od etnički najšarolikijih u BiH, sa gotovo ravnomjernim učešćem Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Sve se promijenilo u junu 1992. godine kada su srpske snage pokrenule sveobuhvatan napad, zauzele policiju, bolnicu i zgradu opštine.

Za zločine u Kotor Varoši do sada su pravosnažno osuđeni Bosiljko i Ostoja Marković, Ljubiša Vranješ, Mladen Milić, dok su u toku suđenja protiv više optuženih, uključujući Danku Kajkuta, Boška Peulića, Slobodana Župljanina i druge.

Snimak
Ratni događaji iz ove opštine ponovno su u centru pažnje nakon što se na javnosti ponovo pojavio snimak iz 1992. godine na kojem je, kako tvrde svjedoci, zabilježen i Nenad Stevandić, tada mladić koji je, prema nekim navodima, bio blizak tadašnjim specijalnim jedinicama.

Nenad Stevandić trenutno obavlja funkciju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i lider je stranke Ujedinjena Srpska.

Do sada nije bio optužen za ratne zločine, ali je njegovo ime sve češće u fokusima svjedočenja i sudskih postupaka koji se odnose na zločine iz 1992. godine.

„To su oni investirori sumnjivog porijekla i kapitala koje dovode predstavnici vlasti u Srpskoj s ciljem dodatne pljačkanja Republike Srpske i iznošenja ogromnih suma novca, miliona iz Srpske u inostranstvo.”

Politička kriza koja trese BiH nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku gura privredu u još veću neizvjesnost i udaljava ionako rijetke investitore iz ove zemlje.

Da li je onda moguće očekivati strane investicije u zemlji u kojoj se svakodnevno osporavaju državne institucije, u zemlji u kojoj se još uvijek prijeti sukobima i ratom, i gdje je retorika političara sve samo nije naklonjena napretku države.

Bosna i Hercegovina nije baš uvijek važila kao poželjna zemlja za strana ulaganja ali je stranih investicija ipak bilo.

Ono što sada zabrinjava je da li će ih više ikada i biti kada se uzme u obzir trenutna politička kriza koja traje od februara odnosno nakon prvostepene presude predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.

Mnogi stručnjaci su stava da upravo trenutna situacija gura privredu u još veću neizvjesnost i udaljava ionako rijetke investitore.

Ni podaci za prošlogodišnje strane investicije nisu baš optimistični jer više od polovine čine reinvesticije i zadržana zarada investitora iz ranijeg perioda, a ne novi kapital koji dolazi u zemlju.

Evo šta kažu podaci Centralne banke BiH o stranim investicijama za 2024.godinu.

“Direktne strane investicije na tržištu Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosile su 2,04 milijarde maraka, što je za 8,8 odsto više u odnosu na godinu ranije, a od ukupnog iznosa stranih investicija 61,5 odsto odnosi se na reinvestiranje. Od ukupnih priliva po osnovu stranih direktnih investicija u Bosni i Hercegovini više od polovine je u formi zadržane zarade iz ranijeg perioda, dok je manji dio u obliku vlasničkog kapitala i dužničkih instrumenata”, kažu u Centralnoj banci BiH.

Najveći dio stranih investicija koje su u obliku zadržane zarade odnosi se na investicije u finansijski sektor koji je privukao najznačajniji iznos ukupnih stranih direktnih investicija u BiH.

Prema mišljenju ekonomista, pomenute brojke o stranim ulaganjima na tržištu BiH na neki način mogu se posmatrati i kao pad direktnih stranih investicija.

„Vidljivo je da imamo pad ekonomskih aktivnosti da izostaju ulaganja od inostranih kompanija i dio razloga za to je u nestabilnosti koja je na sceni u nemogućnosti da se vlasti u BiH dogovore oko bilo čega a pogotovo ne oko ek reformama i poboljšanju uslova poslovanja neophodni ne samo za privlačenje invesitora nego i za poboljšanje stanja u ekonomiji“, kaže Igor Gavran, ekonomista.

Ono što kod nas koči napredak je, između ostalog, kriminal i korupcija koji su pustili korijenje u gotovo svim oblastima. Mnogi smatraju da je najveći kriminal upravo tamo gdje su bile strane investicije.

A da bi neko uložio ovde, važno je uspostaviti stabilnu državu i vladavinu prava na svim nivoima vlasti. Ipak, stranih investitora povremeno i ima, ali nisu baš oni koji bi donijeli dobrobit svima nego pojedincima, kažu ekonomisti.

„To su oni investirori sumnjivog porijekla i kapitala koje dovode predstavnici vlasti u Srpskoj s ciljem dodatne pljačkanja Republike Srpske i iznošenja ogromnih suma novca miliona iz Srpske u inostranstvo.

Nažalost ozbiljnih invstirora nema a tavkih je mnogo zato što vlada ne vodi politiku koja bi mogla da dovede ozbiljne investore u Srpsku“, kaže Mirjana Orašanin, ekonomista.

I dok se pojavljuje sve više pitanja, sve je manje odgovora. Ali retorika u Srpskoj se ne mijenja već decenijama.

Povremeno iz prašnjave ladice izvuče se političko spinovanje, najgrublja diskreditacija političkih protivnika, održavanje posebnih sjednica ili neki mitinzi koje nemaju epilog, a sve da bi se zamazale oči građanima Srpske koji su ionako suočeni sa sve većim izazovima koji se tiču njihovog života i egzistencije na ovim prostorima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je zajednički cilj svih bošnjačkih partija da bude ukinuta Republika Srpska.

Reagujući na stavove lidera SDP-a i federalnog premijera Nermina Nišića koji se javno založio za BiH bez entiteta, sa jednim predsjednikom, u kojoj nema Srba, Dodik je rekao da tako razmišljaju svi bošnjački političari bilo lijevo ili desno orijentisani.

Konačni cilj im je, kaže, da otmu imovinu Srpske, što će značiti kraj BiH.
Hrvatski zvaničnici osudili su Nikšićevu izjavu kao maštariju koja nije ostvariva i realna.

Dok Bakir Izetbegović potire srpsku naciju, bezuspješno gradi mit o bogumilima kao preteči današnjih Bošnjaka, lider navodno multientičkog, a u suštini bošnjačkog SDP-a, promiviše građansku BiH kao zamjenu Bakirovoj bogumilskoj.

Raspisao se Nermin Nikšić po sarajevskim medijima o Bosancima i Hercegovcima kojih nije bilo na popisu iz 2013. godine, ne spomenu Srbe ni Hrvate. Benjamin Kalaj, komunisti bi bili ponosni kako predano radi na Bosni bez konstitutivnih naroda.

– Moja želja je BiH koja bi imala jednog predsjednika. Bila bi jedna izborna jedinica, država bez entiteta, građanska sa centralnom, državnom i lokalnom vlašću. Tada ne bismo imali problema da pristupimo EU – rekao je Nikšić.

Neka Nikšić pita Mađare, Slovake, možda Poljake i druge narode da li bi se odrekli nacionalnog imena i identiteta kako to nudi Srbima i Hrvatima. Hvala mu što je priznao da ne želi dejtonsku BiH, sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Hoće li sada vanredno zasijedati PIK, reagovati Kristijan Šmit ?

– Dejtonski sporazum nije srušila Republika Srpska nego međunarodni faktori i muslimanska strana. Sjećate se njihove priče da je Dejtonski sporazum luđačka košulja, a sada pričitajte Nermina Nikšića i sve će vam biti jasno šta je cilj. Meni je 10 puta nuđeno u Vašingtonu da prihvatim da BiH ima jednog predsjednika pa sam odbijao, pa sam zato došao do sankcija – izjavio je Dodik.

Poruke SDP-ovog, federalnog premijera, inače koalicionog partnera HDZ-a, o BiH bez entiteta, konstitutivnih naroda posebno bole Hrvate koje Bošnjaci od propasti Vašingtonskog sporazuma u kontinuitetu svode na manjinu, pretvarajući ih u građane.
Linker
– Dozvoljeno je da svako mašta o nečemu, tako i ja maštam o nečemu trećem, a premijer o nečemu što je njemu drago. Radi se o nerealnim istupima za jednog zvaničnika. Svi mi, Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedno smo i građani tako da građane ne bih posebno izdvajao ovo što je pokušao premijer. Smatram da treba poštovati uređenje kakvo jeste i ne pokušavati “brisati” jedni druge – kazao je ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić.

Maštanjem o brisanju konstitutivnih naroda i entitetskog uređenja Nermin Nikšić nastavlja utabanim stazama ranijih bošnjački političara na gašenju Republike Srpske.

Tada im je otvoren put za preknjižavanje njene imovine na BiH. To može značiti samo kraj BiH, nikako Srpske.

– Zajednički cilj svih muslimanskih političkih partija iz Sarajeva jeste da se ukine Republika Srpska. Kada vam promjene status imovine, računajte da je odsviran kraj. Kraj. Јa ću ostati na odbrani Srpske i onda kada niko ne bude tu, ali sam ponosan na ekipu iz rukovodstva Srpske – izjavio je Dodik.

Unitaristički stavovi lidera SDP-a o BiH bez entiteta, sa Bosancima i Hercegovcima, su neuspio pokušaj jačanja rejtinga posrnule Trojke. Osramoćene pred Bošnjacima zbog neuspjeha da izbace SNSD iz vlasti i uhapse rukovodstvo Republike Srpske.