U toku je berba borovnica na najvećoj plantaži ovog bobičastog voća u Unsko-sanskom kantonu, koja se nalazi u selu Vikići, nadomak Bihaća, a ove godine očekuje se veoma dobar urod.

Plantaža pripada porodici Sušić i podignuta je prije devet godina na površini od oko 2,5 hektara zemljišta, kada je zasađeno više od 600.000 komada sadnica.

“Berba će se odvijati u narednih mjesec dana, ova godina je veoma dobra, nije bilo niskih temperatura, što znači da su vremenski uslovi bili optimalni i sve se to odrazilo na urod. Ono što je problem i ove godine jeste kako plasirati proizvode na tržište, a to se posebno odnosi na svježu borovnicu”, kaže Elmin Sušić, jedan od vlasnika plantaže.

Prema njegovim riječima, svi koji žele kupiti plodove svježe borovnice mogu doći i nabrati plodove na lokalitetu plantaže.

Dodaje kako su u ovaj porodični posao uključeni svi članovi porodice, a angažuje se i lokalna radna snaga.

“Radi se o organskoj proizvodnji, a posao oko uzgoja zahtijeva rad i trud tokom cijele godine. Potom, sve to staje u ovih mjesec dana berbe kada se danonoćno radi. Plodovi koji se ne uspiju prodati odlaze u preradu i pretvaraju se u sok, pekmez i ostale prerađevine”, kaže Sušić.

Inače, ova godina bi trebalo da bude rekordna kada se radi o urodu i očekuje se više od 20 tona kvalitetnih bobičastih plodova.

Zahvaljujući saradnji s domaćim i međunarodnim organizacijama, Sušići su u proteklom periodu uspjeli nabaviti hladnjaču i proizvodnu liniju za preradu borovnica, te su podigli i mrežu koja biljke štiti od leda i ptica.

“Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu jer se borovnica uzgaja na potpuno organskoj bazi, bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata u saksijama s posebnom vrstom zemlje”, kaže Sušić.

Dodaje kako se posljednjih godina na evropskom tržištu pojavila velika potražnja za plodovima borovnice, a prednost te kulture je da na našim prostorima dospijeva u junu i julu, kada zbog nestašice na tržištu dostiže visoku cijenu.

Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage. U posljednjih nekoliko godina određeni broj proizvođača voća u Unsko-sanskom kantonu se, zbog problema u proizvodnji i plasmanu drugih vrsta voća, odlučio preusmjeriti na uzgoj borovnice, pa se procjenjuje kako je pod ovom kulturom trenutno desetak hektara zemljišta.

“Mislim da se SDS mora probuditi i uraditi nešto sa samim sobom, kako bi se odmakao od jedne vrste osrednjosti koja je zavladala…”

Bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović kaže da javnost očekuje više od SDS-a i sada je ključno pitanje ko je taj koji može isporučiti to više.

“Mislim da se SDS mora probuditi i uraditi nešto sa samim sobom, kako bi se odmakao od jedne vrste osrednjosti koja je zavladala. Ako smo već opozicija, po meni SDS mora apsolutno biti lider opozicije i treba da bude predvodnik reformi i promjena. Ako to nije, onda nam je vrlo slaba perspektiva i to je savršeno jasno” mišljenja je Šarović, koji je jedan od potpisnika pisma da su SDS-u potrebne promjene.

Komentarišući same domete pisma, Šarović potvrđuje da je ta tema bila raspravljena na samom posljednjem Glavnom odboru stranke:

– Rasprava na samom Glavnom odboru bila je duga, polemična, otvorena sa suprostavljenim stavovima i to je nešto što se unutar stranke raspravlja, rekao bih, prije mjesecima nego sedmicama. Imamo krizu rezultata, loše smo prošli na lokalnim izborima i sasvim je logično da se traže uzroci i razlozi tog pada pa da se identificira i odgovornost i pojedinačna ako je to potrebno”, kazao je Šarović za “Istragu sedmice”.

Prema njegovim riječima, cilj tog razgovora je kojim putem ide SDS i kako dalje, a uzrokovan je krizom posebno rezultata unutar SDS-a i načina njegovog vođenja.

“Trenutno nam to, nažalost ne daje za pravo da budemo neki preveliki optimisti pred naredne opšte izbore”, kazao je Šarović.

On je komentarisao i sudski proces protiv Miličevića.

“Siguran da svaki SDS-ovac uključujući i mene želi da predsjednik stranke uspije u ovom procesu i da mu stranka ukoliko je to moguće pomogne. Naravno niko od nas ne sumnja u njegovu nevinost. Uvjeren sam da Milan Milićević ima i snage i znanja i iskustva i svega drugog potrebnog uključujući i podršku svih nas da izađe kao pobjednik iz ovog sudskog spora, kao što je već uradio i ranije”, kazao je Šarović.

Odgovarajući na pitanje da li ima vlastitog favorita u eventualnoj kadrovskoj promjeni na čelu SDS-a i kako vidi Marinka Božovića kao kandidata za tu funkciju, Šarović je mišljenja da je Marinko Božović jedan od najistaknutijih, najagilnijih i rekao bih najviše prisutnih osoba u javnosti od članova rukovodstva SDS-a.

“To je očito i potpuno jasno, kao što je jasno i da je vrlo energičan, agilan i da ima ambiciju da u još većoj mjeri učestvuje u političkom životu SDS-a, a ko nema ambiciju u ovom poslu, ne treba ni da se bavi politikom. I ja sam bio ambiciozan i zato podržavam svakog sa ambicijom pa tako i gospodina Božovića u njegovoj ambiciji kako bi ovaj SDS bio bolji i jači. Cijenim njegov rad i mislim da je odličan načelnik opština i mislim da bi bio odličan predsjednik SDS-a, precizan je Šarović.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom misije Međunarodnog monetarnog fonda, koju je predvodio šef misije David Amaglobeli, o daljem razvoju saradnje Vlade Republike Srpske i MMF-a.

Govoreći o aktuelnoj ekonomskoj situaciji, šef misije MMF-a David Amaglobeli rekao je da makroekonomski i fiskalni pokazatelji ukazuju da je privreda Republike Srpske otporna, uprkos eksternim šokovima.

Dodao je i da je Republika Srpska završila fiskalnu 2024. godinu sa nižim deficitom od očekivanog, te da je potrebno obezbjediti finansiranje za javnu infrastrukturu.

Premijer Višković istakao je da BiH treba da uđe u razgovore o novom aranžmanu sa MMF-om, te da je Vlada Republike Srpske sa svoje strane spremna da razgovara o postizanju aranžmana sa ovom finansijskom institucijom.

Na sastanku je izražena spremnost misije MMF-a da pruži tehničku pomoć Vladi Republike Srpske u okviru projekta izrade socijalne karte. Takođe, bilo je riječi i o reformama u oblasti energetskog sektora, s akcentom na zelenu tranziciju.

Premijer Višković zahvalio je misiji MMF-a na dosadašnjoj pomoći Republici Srpskoj i BiH, posebno kada je riječ o pomoći za vrijeme pandemije virusa korona.