Iako gradnja aerodroma u Trebinju još nije počela, na ovaj decenijski projekat se troši ogroman novac i to uglavnom na papirologiju.

Tako je javno preduzeće „Vode Srpske“ firmama „Zavod za vodoprivredu“ Bijeljina i „CHT Hidropoint“ iz Banjaluke dalo posao vrijedan 733.824 KM koji se odnosi na odvođenje voda.

Preciznije, ove firme će izraditi idejno rješenje i glavni projekat otpadnih i atmosferskih voda sa aerodroma.

Sa gore pomenutim firmama je vođen pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabaci, a nakon što su prošle godine na konkursu jedini dostavili ponudu.

„Najpovoljniji ponuđač je u svojoj ponudi dostavio dokumentaciju kojom je dokazao da je kompetentan, pouzdan i sposoban za izvršenje ugovora“, navodi se u odluci o dodjeli ugovora.

Gradnja aerodroma u Trebinju se najavljuje godinama unazad, a ova tema se uglavnom aktuelizuje u predizbornim kampanjama.

Prema posljednjim obećanjima iz istoimenog preduzeća koje rukovodi projektom, radovi bi trebali da počnu naredne godine, bez preciznih datuma.

Osnivač preduzeća “Aerodrom Trebinje” je preduzeće “Aerodromi Srbije” iz Niša, a Srbija je obećala sufinansiranje radova.

Aerodrom je planiran u mjestu „Taleža“, a lokaciju osporavaju iz susjedne Hrvatske jer tvrde da se pista i prateći objekti grade u zaštitnoj zoni rijeke Omble sa kojom se napaja Dubrovnik.

Capital

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić koji je i predsjednik Lovačkog saveza RS prošle godine je lovačkim udruženjima iz budžeta dao skoro 1,4 miliona maraka.

Lovačka udruženja milionska sredstva su dobila na osnovu Pravilnika za ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela i za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji.

A da je Bog prvo sebi stvorio bradu, pokazuje to što se među samo nekoliko udruženja koja su dobila više od 50.000 maraka nalaze LU „Fazan“ iz Šamca na čijem čelu je bio resorni ministar prije nego što je došao na čelo Lovačkog saveza RS, kao i LU „Zmijanje“ iz Banjaluke na čijem čelu je predsjednik Skupštine Lovačkog saveza RS Darko Ćulum, koji je (još uvijek) direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Prema zvaničnim podacima Agencije za agrarna plaćanja RS, LU „Zmijanje“ je za projekte podrške kapitalnim investicijama u lovstvu, za sprovođenje biosigurnosnih mjera u lovstvu i za podršku projektima lovnog turizma iz budžeta Srpske dobilo 56.500 KM.

Lovačko udruženje „Čemernica“ Kneževo za iste projekte dobilo je nepunih 56.000 KM, slijedi „Srndać“ Petrovac/Drinić koje je dobilo više od 54.000 maraka, a zatim već pomenuto LU „Fazan“ iz Šamca koje je po zemljačkim vezama dobilo više od 51.000 KM.

Dobro su prošla i kotorvaroška lovačka udruženja, pa je LU „Trofej“ Kotor Varoš dobilo 46.500 KM, „Jelovka“ iz Maslovara 45.185 KM, a najlošije je prošlo LU „Borčići“ Šiprage koje je dobilo „svega“ nešto više od 27.000 KM.

LU „Jelen“ Kozarska Dubica dobilo je više od 46.000 KM, a slijede „Bišina“ Šekovići sa 43.500 KM, zatim „Fazan“ Doboj koje je dobilo više od 43.000 KM, „Srna“ Srbac sa 41.500 KM i „Srndać“ Osmaci koje je preko Agencije za agrarna plaćanja dobilo 40.400 KM.

Više od 30.000 KM dobila su lovačka udruženja „Fazan“ Čelinac (35.854 KM), „Srna“ Oštra Luka (35.564), „Igrišta“ Vlasenica (35.037 KM), „Prosara“ Gradiška (31.500) i LU „Studena Gora“ Han Pijesak 31.493 KM. LU „Zagorje“ Kalinovik dobilo je tačno 30.000 KM, a „Lane“ Novi Grad 29.886 KM.

Nekoliko udruženja dobilo je i više od 20.000 KM, a to su „Tetrijeb“ Šipovo sa 26.200 KM, zatim Kozara“ Laktaši, „Mrakovica“ Prijedor i „Borik“ Prnjavor koja su dobila tačno po 25.000 KM, a slijede „Ljubija“ Prijedor (23.250 KM), te „Smolin“ Teslić i „Glasinac“ Sokolac koja su dobila više od 21.000 KM.

Izvještaj Agencije za agrarna plaćanja RS pokazuje da je većina preostalih lovačkih udruženja dobila između deset i 20 hiljada KM. To su „Manjača-Stričići“, „Kozara“ Gradiška, „Prepelica“ Berkovići, zatim bijeljinska lovačka udruženja „Golub“, „Podrinje“, „Crnjelovo“ i „Semberija“, potom „Panos“ Višegrad, „Motajica“ Derventa, „Soko“ Donji Žabar, „Trebević“ Istočno Novo Sarajevo, „Majevica“ Lopare, „Komić“ Milići, „Srndać“ Nevesinje, „Jahorina“ Pale, „Prepelica“ Pelagićevo, „Srndać“ Prijedor, „Ribnik“ iz Ribnika, „Varda“ Rudo, „Srndać“ Stanari, „Tetrijeb“ Teslić i „Trnovo“ iz Trnova.

Najmanje podsticaja dobilo je LU „Omar“ Teslić, samo 1.500 KM, a zatim „Srndać“ Novi Grad 2.400 KM, „Igman“ Istočna Ilidža sa 3.388 KM, „Leotar“ Trebinje sa 3.789 KM i LU „Markan“ Novo Goražde koje je dobilo samo 4.097 KM.

Nisu mnogo bolje prošla ni LU „Cicelj“ Čajniče sa 5.143 KM, „Partizan“ Ugljevik sa 5.950 KM, „Majna“ Modriča 6.185 KM, „Dubrava“ Ugljevik 6.512 KM, te „Javor“ Srebrenica 6.628 KM, „Bakić“ Foča 6.560 KM i „Čauš“ Bratunac koje je dobilo 6.977 KM.

Predsjednik Naše stranke Edin Forto izjavio je danas u Banjaluci da se sutra ponovo očekuje sastanak između predstavnika Trojke i lidera opozicije iz Republike Srpske.

On je rekao da danas parlamentarci iz Predstavničkog doma BiH dogovaraju detalje u vezi s platformom za formiranje vlasti BiH koju je ponudila opozicija iz Republike Srpske, odnosno predstavnici SDS, PDP i Liste za pravdu i red.
– Očekujem da se sutra opet svi nađemo – dodao je Forto.
Po njegovim riječima, Naša stranka je ušla u državnu koaliciju s jednim ciljem, a to je da “otkoče evropski put BiH“, piše N1.

– U jednom trenutku smo imali određen zamah, u jednoj godini smo napravili iskorake i to je Evropska komisija prepoznala. Onda je sve stalo. Nakon što je sve stalo, odmah smo počeli tražiti alternative. Opozicija iz Republike Srpske se sama nametnula kao proevropska snaga iz Srpske – rekao je Forto.

A Evropa je, kako tvrdi, najbitnija i to za sve građane BiH, “jer tako pokazuje svako istraživanje“.

Na pitanje da li ima povratnu informaciju od HDZ, odnosno da li ostaje stav predsjednika te stranke Dragana Čovića da je sa opozicijom iz Republike Srpske završeno, Edin Forto je odgovorio da ne može da predvidi ponašanje HDZ i Čovića.

– Zauzeli smo jednu vrlo jasnu putanju s koje su oni skrenuli u posljednje vrijeme. U svakom trenutku se mogu vratiti na nju, a to je evropski put. Stranka koja tvrdi da nosi evropske vrijednosti BiH, mislim da ne smije žrtvovati evropski put. Zašto dogovor i zašto platforma? Zato što sve što je normalno i dobro trebamo ponuditi svima – zaključio je Forto.