Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.

Stoni filteri mogu da uklone supstance iz vode sa česme, ali da li su oni stvarno neophodni i mogu da li da načine nenamjernu štetu?

Ako može da bira, Šima Čin-Si izbjegava da pije vodu direktno sa česme.

Njen frižider kod kuće u Nortviču, u Velikoj Britaniji, gdje živi sa mladom porodicom, ima ugrađeni dispenzer za vodu koji je povezan na filter.

Kada je van kuće, uvijek pri ruci ima pouzdanu “samočišćeću” flašu za vodu, koja vodu steriliše ultraljubičastim čipom u njenom čepu.

– Filtrirana voda prosto ima bolji ukus. Mogu da namirišem hemikalije u vodi sa česme, a bogami i da ih okusim – kaže Čin-Si.

Za neke ljude ona je zbog te tvrdnje čudakinja, čak i za njenog vlastitog muža, koji je jednom na njoj izveo “slijepi test” (ispostavilo se da zaista umije da razlikuje filtriranu od nefiltrirane vode sa česme).

Ali pokazalo se da Čin-Si nije usamljena u takvim stavovima.

Kad je neprofitna Ekološka radna grupa sprovela anketu na 2.800 ljudi koji žive širom Amerike, polovina je rekla da je “česmovača” nebezbjedna za piće, a skoro 35 odsto njih filtriralo je vlastitu vodu.

Slično tome, na osnovu ankete iz 2023. godine na više od 500 ljudi u Velikoj Britaniji koju je sprovela švedska kompanija za filtere Tapvoter, 42 odsto njih “ne vjeruje vodi sa česme ili im se ne dopada njen ukus”.

Četvrtina ispitanika vjerovala je da voda sa njihove česme nije čista, sa kontaminantima, hemikalijama i bakterijama kao glavnim razlozima za zabrinutost.

Kao posljedica toga, više od polovine Londonaca (54 odsto) reklo je da koristi filter za vodu.

Vodeni filteri su, čini se, trenutno na vrhuncu popularnosti – posebno u Sjevernoj Americi, Evropi i Kini.

Godine 2022, vrijednost globalnog tržišta prečišćivača vode procjenjena je na 30 milijardi dolara, a očekuje se da će da poraste za više od sedam odsto do 2030. godine.

Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.

Ali da li je filtrirana voda stvarno zdravija za vas od vode sa česme?

Oni koji više vole da filtriraju vlastitu vodu, mogu da izaberu mnoštvo sistema za taj proces.

Filteri nalik bokalima, koji se postavljaju na samu česmu, stoni ili frižiderski prečišćivači i oni ispod sudopere, da navedemo samo neke.

Najprostiji koštaju svega nekoliko dolara, dok složeniji uređaji (zamislite sprave koje rade na vaj-faj prateći upotrebu vode i otkrivaju vodoinstalerske probleme) mogu da budu i četvorocifreni.

Vodeni filteri se dijele u dvije glavne grupe, kaže Kajl Postmas, koji nadgleda sertifikaciju filtera pri Nacionalnoj sanitarnoj fondaciji (NSF), nezavisnoj organizaciji za sertifikaciju u Mičigenu, u Americi.

– Oni sa tačke upotrebe filtriraju vodu neposredno prije nego što uđe u čašu, dok filteri sa tačke ulaska tretiraju vodu čim uđe u kuću ili zgradu – kaže Postmas.

Filteri se razlikuju i po tipu materijala od kojih su napravljeni i koriste razne tehnologije.

Apsorpcija, jonska razmjena, reverzna osmoza i mehanička separacija spadaju u popularnije koji razdvojili vodu od drugih molekula.

– Različiti filteri mogu da služe različitim ciljevima tretmana – kaže Detlef Knap, profesor građevinarstva na Državnom univerzitetu Sjeverne Karoline.

– Postoji mnogo različitih slojeva – dodaje.

Suština je da se sazna šta je u vašoj vodi i da li je potrebna njena obrada, a potom da se pronađu odgovarajući filteri za to, prenosi “b92”.

Nezavisne

Konzumiranje doručka svakog dana u isto vrijeme, odlično može uticati na vaše cjelokupno zdravlje, od poboljšanog metabolizma do odlične kognitivne funkcije.

Kada jedete, jednako je važno i ono šta jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za vaše cjelokupno zdravlje bolje unijeti većinu kalorija ujutru pa smanjivati kako se približava večera.

Stručnjaci firme Plumbnation istakli su važnost toga da doručak postane redovni dio vaše svakodnevne rutine.
1. Poboljšava metabolizam

Doručak u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata i metabolizma vašeg tijela. Kada vaše tijelo zna kada treba očekivati hranu, postaje djelotvornije u njenoj obradi. To pomaže u boljem iskorišćavanju energije, hormonskoj ravnoteži, a i smanjuje vjerovatnoću gojenja. Redovan raspored ishrane neće dovesti do kasnijeg prejedanja.

2. Poboljšana kognitivna funkcija
Dosljedne navike doručka pridonose stabilnom nivou šećera u krvi, što je ključno za kognitivnu funkciju. Stabilan nivo glukoze obezbjeđuje stalno pothranjivanje mozga energijom, poboljšavajući zadržavanje pamćenja i prisjećanje. To pomaže i kod koncentracije što znači bolja radna učinkovitost.

3. Bolja probava

Doručak svaki dan u isto vrijeme pomaže u regulaciji probavnog sistema. Podstiče crijeva na redovno pražnjenje i sprečava probavne tegobe, kao što je nadutost. Dosljedan obrazac ishrane omogućuje vašem tijelu da bolje apsorbuje hranljive materije iz hrane koju jedete, pridonoseći cjelokupnom zdravlju.

4. Balans energije tokom dana

Sprečava pad energije već tokom jutra, koja je najčešće uzrokovana nepravilnim navikama u ishrani ili potpunim preskakanjem doručka. Takav balans pomaže i u rutini vježbanja, pridonoseći boljoj kondiciji. Pomaže da ostanete koncentrisani svakog dana.

5. Bolje raspoloženje i mentalno stanje

Konzumiranje doručka u isto vrijeme može smanjiti stres i tjeskobu koji su povezani sa nepravilnim obrascima ishrane i nepredvidivom glađu. Održava stabilan nivo šećera u krvi što doprinosi emocionalnoj stabilnosti, prenosi Najžena.alo.rs.

Rak debelog crijeva sve je češći, posebno među mlađim odraslim osobama. Iako se i dalje smatra bolešću povezano sa starenjem, sve je više dokaza da na razvoj ovog raka snažno utiču životne navike i spoljašnji faktori. Stručnjaci procjenjuju da se čak 50 posto slučajeva raka debelog crijeva može spriječiti promjenom načina života, a vitamin D pokazuje se kao jedan od ključnih faktora u prevenciji.

Šta pokazuje najnovije istraživanje?
Naučnici su analizirali podatke iz čak 50 studija koje su obuhvatile više od 1,3 miliona ljudi kako bi utvrdili ulogu vitamina D u prevenciji kolorektalnog karcinoma, piše MindBodyGreen.

Rezultati su pokazali da su osobe s višim nivoima vitamina D u krvi imale 39 posto manji rizik od razvoja raka debelog crijeva. Praćenjem vitamina D kroz vrijeme pokazalo se da veće količine vitamina D smanjuju rizik za 20 posto.

Jedna od ranijih studija pokazala je da su žene s najvećim unosom vitamina D imale 58 posto manji rizik. U drugoj studiji, uzimanje vitamina D i kalcijuma povezano je s 15 posto manjim rizikom, dok su u kanadskoj studiji dodaci vitamina D smanjili rizik od polipa za čak 33 posto.

Kako vitamin D štiti od raka?
Iako još nije potpuno razjašnjeno na koji način vitamin D djeluje, brojna istraživanja pokazuju da njegov aktivni oblik (kalcitriol) može usporiti rast ćelija raka i podstaći programirano odumiranje ćelija, održavati zdravlje crijevne sluznice, smanjiti upalu u crijevima te doprinositi ravnoteži crijevne mikroflore.

Kako povećati unos vitamina D?
Vitamin D možemo unositi: prehranom (npr. losos, pastrmka, jaja, mlijeko obogaćeno vitaminom D), izlaganjem suncu te kvalitetnim dodacima vitamina D.