Connect with us

Politika

NEŠIĆU BLOKIRANA IMOVINA! Krak istrage vodi u Srbiju i Crnu Goru

U Sudu BiH danas je održano ročište za produženje pritvora za još tri mjeseca bivšem ministru bezbjednosti BiH Nenadu Nešiću kojem je, kako je potvrdila tužiteljka Bojana Jolović, dio imovine u Crnoj Gori blokiran.

Ona je dodala da će sa tom zemljom, kao i sa Srbijom, biti potrebna saradnja u ovom predmetu, a koja se odnosi upravo na imovinu.

Tužiteljka Jolović je rekla da ostaje pri prijedlogu koji se odnosi na produženje pritvora od tri mjeseca, te pojasnila da su u prethodnom periodu sproveli niz radnji kao što su saslušanje svjedoka, pretres izuzetih uređaja, ali nije još uvijek realizovano njihovo vještačenje.

Jolovićeva je, ujedno, kazala da je ostalo saslušanje preostalih zaposlenih u “Putevima Republike Srpske” (kojem je Nešić bio direktor), a da su već saslušali ljude iz putarskih preduzeća.

Navela je, pritom, da već postojeće informacije govore da je stečena određena imovinska korist, ali će detalji o iznosima biti poznati naknadno.

“Finansijska istraga je u početnoj fazi. Dostavljen je okvirni izvještaj, ali se na osnovu njega može utvrditi stečena imovinska korist. Potvrđeno je da je postojao utjecaj na svjedoke. U februaru je saslušan svjedok koji je naveo kako je od bivšeg Nešićevog savjetnika dobio instrukcije da od Mirka Pandurevića traži promjenu iskaza. Iz Srbije im se govorilo šta trebaju pričati ili, ako su već pričali, šta trebaju promijeniti”, navela je Jolovićeva.

Tužiteljka je rekla i da su tri mjeseca optimalan rok, te da će, kako tvrdi, finansijska istraga i saradnja sa pravosudnim institucijama iziskivati ovo vrijeme.

Jolovićeva je kazala da je ostalo još 15 svjedoka za saslušanje i da nisu uspjeli prikupiti sve jer je u institucijama došlo do određenih zastoja u protoku informacija.

Kazala je, naime, da su postojali određeni problemi u vidu saradnje s policijskim agencijama u Republici Srpskoj i dodala da su to objektivne okolnosti zbog kojih se ovaj proces malo odužio.

S druge strane, Nešićeva advokatica Senka Nožica navodi da Nešić ne može da utiče na svjedoke jer on već pet godina nije direktor preduzeća “Putevi Republike Srpske”, a nije više ni ministar jer je podnio ostavku. Ona tvrdi da zloupotreba službenog položaja nije opisana ni u jednoj radnji koja se Nešiću stavlja na teret.

“Tužilaštvo je bilo dužno da utvrdi da je Nešić djelovao na nepropisan način, odnosno da je pokušao izvršiti pritisak na svjedoke. Tužilaštvo mora imati argumente, a ne pretpostavke”, rekla je Nožica.

Ona je dodala da je Tužilaštvo u dva mjeseca saslušalo samo sedam svjedoka, te da je u februaru saslušan samo jedan što, kako kaže, prvi put vidi u advokatskoj praksi.

“Tužilaštvo je imalo dovoljno vremena i da ih pronađe i da ih sasluša”, rekla je Nožica.

Advokatica je predložila da Nešić bude pušten iz pritvora, uz mjere zabrane, s tim što Sud, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, nije donio odluku o prijedlogu Tužilaštva.

“Podnio je ostavku na poziciju ministra ne zato što je bilo očekivano, nego da olakša Vijeću ministara”, rekla je advokatica.

Sudu se obratio i Nešić, koji je kazao da ne krije svoju imovinu i da ju je prikazao u svom imovinskom kartonu, kad je imenovan za ministra bezbjednosti. Nešić je rekao da je uvijek poštovao sve pravosudne institucije.

“Podnio sam ostavku, a mogao sam biti i dalje ministar jer moje razrješenje ne bi imalo većinu u Domu naroda. Relaksirajte mene i moju porodicu. Javljaću se u bilo koju policijsku stanicu Federalnog MUP-a ili MUP-a Republike Srpske”, rekao je Nešić koji je tokom izlaska iz sudnice i zaplakao kada je vidio članove svoje porodice.

Sud BiH je, podsjetimo, prije dva mjeseca, produžio pritvor Nešiću, kao i direktoru firme “Legend” Mladenu Lučiću i bivšem direktoru “Puteva Republike Srpske” Milanu Dakiću, koji su uhapšeni u akciji “Tunel 2”, jer se sumnja da su “Putevi” oštećeni za milionski iznos. Pritvor im ističe 23. marta. Tužilaštvo BiH nije zatražilo produženje pritvora za Mladena Lučića i Milana Dakića.

Related Topics:

Politika

ZA PORODILJE NEMA, ZA UBIJANJE IMA!? Minić lovcima podijelio 1,4 miliona KM

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić koji je i predsjednik Lovačkog saveza RS prošle godine je lovačkim udruženjima iz budžeta dao skoro 1,4 miliona maraka.

Lovačka udruženja milionska sredstva su dobila na osnovu Pravilnika za ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela i za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji.

A da je Bog prvo sebi stvorio bradu, pokazuje to što se među samo nekoliko udruženja koja su dobila više od 50.000 maraka nalaze LU „Fazan“ iz Šamca na čijem čelu je bio resorni ministar prije nego što je došao na čelo Lovačkog saveza RS, kao i LU „Zmijanje“ iz Banjaluke na čijem čelu je predsjednik Skupštine Lovačkog saveza RS Darko Ćulum, koji je (još uvijek) direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Prema zvaničnim podacima Agencije za agrarna plaćanja RS, LU „Zmijanje“ je za projekte podrške kapitalnim investicijama u lovstvu, za sprovođenje biosigurnosnih mjera u lovstvu i za podršku projektima lovnog turizma iz budžeta Srpske dobilo 56.500 KM.

Lovačko udruženje „Čemernica“ Kneževo za iste projekte dobilo je nepunih 56.000 KM, slijedi „Srndać“ Petrovac/Drinić koje je dobilo više od 54.000 maraka, a zatim već pomenuto LU „Fazan“ iz Šamca koje je po zemljačkim vezama dobilo više od 51.000 KM.

Dobro su prošla i kotorvaroška lovačka udruženja, pa je LU „Trofej“ Kotor Varoš dobilo 46.500 KM, „Jelovka“ iz Maslovara 45.185 KM, a najlošije je prošlo LU „Borčići“ Šiprage koje je dobilo „svega“ nešto više od 27.000 KM.

LU „Jelen“ Kozarska Dubica dobilo je više od 46.000 KM, a slijede „Bišina“ Šekovići sa 43.500 KM, zatim „Fazan“ Doboj koje je dobilo više od 43.000 KM, „Srna“ Srbac sa 41.500 KM i „Srndać“ Osmaci koje je preko Agencije za agrarna plaćanja dobilo 40.400 KM.

Više od 30.000 KM dobila su lovačka udruženja „Fazan“ Čelinac (35.854 KM), „Srna“ Oštra Luka (35.564), „Igrišta“ Vlasenica (35.037 KM), „Prosara“ Gradiška (31.500) i LU „Studena Gora“ Han Pijesak 31.493 KM. LU „Zagorje“ Kalinovik dobilo je tačno 30.000 KM, a „Lane“ Novi Grad 29.886 KM.

Nekoliko udruženja dobilo je i više od 20.000 KM, a to su „Tetrijeb“ Šipovo sa 26.200 KM, zatim Kozara“ Laktaši, „Mrakovica“ Prijedor i „Borik“ Prnjavor koja su dobila tačno po 25.000 KM, a slijede „Ljubija“ Prijedor (23.250 KM), te „Smolin“ Teslić i „Glasinac“ Sokolac koja su dobila više od 21.000 KM.

Izvještaj Agencije za agrarna plaćanja RS pokazuje da je većina preostalih lovačkih udruženja dobila između deset i 20 hiljada KM. To su „Manjača-Stričići“, „Kozara“ Gradiška, „Prepelica“ Berkovići, zatim bijeljinska lovačka udruženja „Golub“, „Podrinje“, „Crnjelovo“ i „Semberija“, potom „Panos“ Višegrad, „Motajica“ Derventa, „Soko“ Donji Žabar, „Trebević“ Istočno Novo Sarajevo, „Majevica“ Lopare, „Komić“ Milići, „Srndać“ Nevesinje, „Jahorina“ Pale, „Prepelica“ Pelagićevo, „Srndać“ Prijedor, „Ribnik“ iz Ribnika, „Varda“ Rudo, „Srndać“ Stanari, „Tetrijeb“ Teslić i „Trnovo“ iz Trnova.

Najmanje podsticaja dobilo je LU „Omar“ Teslić, samo 1.500 KM, a zatim „Srndać“ Novi Grad 2.400 KM, „Igman“ Istočna Ilidža sa 3.388 KM, „Leotar“ Trebinje sa 3.789 KM i LU „Markan“ Novo Goražde koje je dobilo samo 4.097 KM.

Nisu mnogo bolje prošla ni LU „Cicelj“ Čajniče sa 5.143 KM, „Partizan“ Ugljevik sa 5.950 KM, „Majna“ Modriča 6.185 KM, „Dubrava“ Ugljevik 6.512 KM, te „Javor“ Srebrenica 6.628 KM, „Bakić“ Foča 6.560 KM i „Čauš“ Bratunac koje je dobilo 6.977 KM.

Nastavi čitati

Politika

FORTO NAJAVIO NOVI SASTANAK opozicije RS i Trojke, i to za SUTRA!

Predsjednik Naše stranke Edin Forto izjavio je danas u Banjaluci da se sutra ponovo očekuje sastanak između predstavnika Trojke i lidera opozicije iz Republike Srpske.

On je rekao da danas parlamentarci iz Predstavničkog doma BiH dogovaraju detalje u vezi s platformom za formiranje vlasti BiH koju je ponudila opozicija iz Republike Srpske, odnosno predstavnici SDS, PDP i Liste za pravdu i red.
– Očekujem da se sutra opet svi nađemo – dodao je Forto.
Po njegovim riječima, Naša stranka je ušla u državnu koaliciju s jednim ciljem, a to je da “otkoče evropski put BiH“, piše N1.

– U jednom trenutku smo imali određen zamah, u jednoj godini smo napravili iskorake i to je Evropska komisija prepoznala. Onda je sve stalo. Nakon što je sve stalo, odmah smo počeli tražiti alternative. Opozicija iz Republike Srpske se sama nametnula kao proevropska snaga iz Srpske – rekao je Forto.

A Evropa je, kako tvrdi, najbitnija i to za sve građane BiH, “jer tako pokazuje svako istraživanje“.

Na pitanje da li ima povratnu informaciju od HDZ, odnosno da li ostaje stav predsjednika te stranke Dragana Čovića da je sa opozicijom iz Republike Srpske završeno, Edin Forto je odgovorio da ne može da predvidi ponašanje HDZ i Čovića.

– Zauzeli smo jednu vrlo jasnu putanju s koje su oni skrenuli u posljednje vrijeme. U svakom trenutku se mogu vratiti na nju, a to je evropski put. Stranka koja tvrdi da nosi evropske vrijednosti BiH, mislim da ne smije žrtvovati evropski put. Zašto dogovor i zašto platforma? Zato što sve što je normalno i dobro trebamo ponuditi svima – zaključio je Forto.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ “Odbacujem Čovićeve optužbe, svoju platformu nudimo svima OSIM SNSD-u”

Sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine se prekidaju. Kvorumi se ruše, nova većina na nivou Bosne i Hercegovine, prema izjavama lidera HDZ-a, neće biti formirana. Zemlja je već mjesecima u političkoj krizi. Ima li izlaza? Gost intervjua dana je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i član predsjedništva PDP-a, Nenad Vuković.

Euronews: Evo da krenemo od izjave lidera HDZ-a, Dragana Čovića, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske je imala priliku da provede dogovoreno nakon razgovora, nakon sastanka u Kupresu. Ali evo, do toga nije došlo. Šta je bilo dogovoreno, a šta niste proveli?

Vuković: Pa ja odbacujem optužbe Dragana Čovića vezano za to da navodno mi nismo ispunili neki dogovor sa Kupresa. Rekao bih da smo mi jasno se izjasnili vezano za pitanje izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno izmjena koju je predložio HDZ, da je to za nas prihvatljivo. I mi to nismo rekli iz razloga što smo pod nekom vrstom ucjene, kako to neki tumače, vezano za ulazak u vlast, nego zato što mi generalno imamo stav da to pitanje treba riješiti i da je ono zaista opterećujuće i frustrirajuće za hrvatski konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ono što mene iznenađuje je da poslije toliko godina bavljenja politikom gospodin Čović kao da ne zna da nije dovoljno imati dogovor sa Srbima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, nego da mora imati i dogovor sa Bošnjacima da bi bilo koja izmjena zakona ili zakon bio usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U tom dijelu, mislim da je, da kažem, neophodno reći da već dvije godine kako je u koaliciji sa takozvanom trojkom HDZ, a nisu uspjeli očigledno napraviti dogovor vezano za izbor člana Predsjedništva i izmjene Izbornog zakona, čak su to i potpisali u onom sporazumu o formiranju vlasti na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

Prema tome, naš odgovor na to što je rekao gospodin Čović je sljedeći – da u nama ne treba tražiti krivca, da je to nefer, možda čak i nepošteno, i da ne znam s kojim razlogom upire prst u nas kad je očigledan problem između Hrvata i Bošnjaka kada govorimo o temi izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Mi smo najmanje bitni u priči vezano za izbor članova Predsjedništva, s obzirom na to da iz Republike Srpske ima jedan glas vezano za ovo pitanje, a to je da mi samo tražimo da se jedan član Predsjedništva bira iz Republike Srpske i da se on bira direktno, a rekli smo da bismo podržali sva rješenja koja se dogovore između, da kažem, Hrvata i Bošnjaka.

Čak, pozivali smo više puta lidere stranaka u Federaciji da nastave neumske razgovore. I podsjećam evo i vas, javnost, da se u Neumu možda i postigla najviša tačka saglasnosti između hrvatskih i bošnjačkih partija po pitanju izbora člana Predsjedništva i da je možda to model kako i sada treba pristupati.

Zašto ne sjede i HDZ sada sa Trojkom na temu izbornog zakona? Mi ne vidimo te sastanke. Zašto čak ne zovnu SDA bez obzira na to što je u opoziciji, a znajući da je ovo tema za koju možda treba imati opštu saglasnost u Federaciji?

Prema tome, čudne su ovo okolnosti pod kojima smo mi, koji najmanje imamo veze sa ovim pitanjima, na neki način, jučerašnjom izjavom, da kažem, optuženi. Ponavljam, mi to odbacujemo i razgovarat ćemo s gospodinom Čovićem o svemu ovome prvom prilikom.

Euronews: Šta je onda namjera takvih optužbi?

Vuković: Pa teško mi je sada proniknuti do kraja šta je namjera. Ima onih koji smatraju da je ovo način da se odbaci ova potencijalna većina koja se nazirala vezano za institucije Bosne i Hercegovine. Neko kaže da je to spašavanje SNSD-a, da kažemo, sa ovim načinom i pristupom, da kažem, u ovom trenutku delegirajući ovakve teme. Ja ne bih to rekao i mislim da na kraju, bez obzira na sve ovo što prolazimo, da je HDZ opet neko ko je ipak na evropskom putu i koji mora da zna da je samo moguće sa nama, opozicijom iz Republike Srpske, biti na tom evropskom putu, usvojiti neophodne zakone, dogovoriti pregovarača i dobiti taj famozni datum za pregovore.

To HDZ, ako zaista želi, ne može postići sa SNSD-om. Sa SNSD-om može samo da ide u BRICS. Jer je SNSD izrazito anti-evropska politička partija koja dolazi iz Republike Srpske u institucije Bosne i Hercegovine, bez obzira na to što oni ponekad, udvarajući se evropskim zvaničnicima, imaju drugačiji narativ. Prema tome, HDZ, ukoliko je zaista proevropska partija, ukoliko žele da imaju tu ulogu lidera u evropskim integracijama, oni moraju da prihvate činjenicu da jedini partneri sa kojima mogu da realizuju taj put u Evropsku uniju i ono što je još bitnije – da usvojimo program reformi koji nas ubacuje u priču Plana rasta – da je samo to moguće sa nama da urade.

Euronews: Spomenuli ste reforme. U junu zasjeda Evropsko vijeće. Bosna i Hercegovina, za datum o početku pregovora, treba da usvoji još dva zakona. Ako je suditi prema trenutnoj političkoj situaciji, mogu li ti zakoni biti usvojeni?

Vuković: Pa prema onome što smo mi vodili do sada razgovore sa političkim partijama koje imaju poslanike u Predstavničkom domu i delegate u Domu naroda, ja tvrdim da ima dovoljan broj glasova u oba doma i kad je u pitanju entitetska i opšta većina za usvajanje ta dva zakona i dogovora oko pregovarača. Ali se radi o tome da li ćemo mi postići dogovor o parlamentarnoj većini koja bi to zaista i učinila.

Moje čak mišljenje, bez pretjerivanja, je da nama ne treba više od sedam dana za zakazivanje sjednice i usvajanje dva zakona i dogovora oko pregovarača. Mi vas podsjećamo da je ranija, da kažemo, većina na parlamentarnom nivou Bosne i Hercegovine, koja više evo ne postoji, dogovorila da prvi izbor za pregovarača bude neko iz Republike Srpske. Mi smo se usaglasili kao, da kažemo, partije koje pokušavamo da budemo dio nove parlamentarne većine da i mi prihvatamo svakako to što je i logično – da bude to rješenje delegirano od strane nas. I mi bismo imali više imena za koje tvrdimo da bi mogli odgovoriti jednom tako važnom postupku pregovarača koji otvara određena poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji.

Prema tome, s naše strane, mislim da u veoma kratkom roku možemo da ispunimo te uslove, ali je potreban dogovor oko svega toga. Mi ćemo, evo i ovih dana, upravo zbog toga i predložiti platformu za izlazak iz krize, koja upravo u značajnom mjeru obuhvata ova pitanja o kojima sada razgovaramo, a to je ispunjavanje ovih uslova, i nadamo se da će u narednim danima doći i do potpisivanja sa pojedinim političkim partijama koji imaju poslanike i delegate te platforme.

Euronews: Ta platforma o kojoj govorite, koju ste ponudili za prevazilaženje političke krize – šta još u njoj stoji osim evropskog puta?

Vuković: Evropski put je najvažnija tema. Međutim, plan rasta ne zaostaje kada je u pitanju važnost onoga što smo obrađivali kroz platformu. Radi se o tome da je Bosni i Hercegovini stavljena na raspolaganje jedna milijarda eura od onih šest milijardi koje su predviđene od strane Evropske unije za Zapadni Balkan ili zemlje koje su u statusu zemalja koje imaju namjeru da budu članice Evropske unije. Tragično je da samo BiH ne koristi ni prvu tranšu. Svi drugi su već u tom vozu, svi drugi koriste već sredstva iz prve tranše.

Samo to ova prethodna vlast nije uspjela da uradi jer nisu ispunjeni ti uslovi iz programa reformi. Tačno je da je ispunjen veliki dio tih uslova, ali nekoliko stvari koje nisu ispunjene su nas izbacile iz tog voza i mi nismo povukli tih prvih 70 miliona eura. Podsjećam vas samo da ova vlast koju mi kritikujemo, da kažem, ranije, naročito kad je u pitanju SNSD, naš politički rival, su se obhodili prema tom planu rasta vrlo nekorektno.

Čak je predsjednik Dodik u jednom momentu rekao da su to beznačajna sredstva da bi on trošio energiju da se dogovara oko nekog programa reformi. Mi upravo mislimo suprotno. Mi mislimo da su to ogromna sredstva i 70 miliona u prvoj tranši, naročito cijeli paket od jedne milijarde eura. Mnogo tih sredstava treba da bude opredijeljeno i za Republiku Srpsku, a znajući da je značajan dio sredstava predviđen za infrastrukturu, govori o tome koliko su to važna sredstva i koliko je to veliki novac za BiH i oba entiteta.

Zbog toga smo predvidjeli kako ćemo riješiti pitanje programa reformi i mislim da opet i to možemo u vrlo kratkom roku da riješimo kako bi mi ušli u taj voz. Mi smo sada nedavno, u posjeti Briselu, kada smo razgovarali sa europarlamentarcima, čuli da oni imaju strpljenja još neko vrijeme, ali ne beskrajno. Ima i drugih potreba za opredjeljivanje tih sredstava širom Evrope. Imali smo na neki način i sugestije da ukoliko mi ne ispunimo uslove i ne povučemo ta sredstva, da će možda biti dodijeljena nekom drugom kome trebaju. Ukrajina stalno traži novac i mnogi drugi krajevi Evrope imaju potrebe s određenim projektima i zbog toga bismo trebali da ubrzavamo svoje odluke kako Evropska unija ne bi preusmjerila ta sredstva na neke druge lokacije.

Ono što je još važno u našoj platformi je smirivanje političkih tenzija i prilika koje su zaista sada nepodnošljive i zbog kojih se ne rade one stvari koje od nas očekuju stanovnici oba entiteta i BiH da radimo. Mi samo pričamo o krizi, ne donosimo zakone, ne pomažemo privredi, odmažemo stanovništvu čak. Prema tome, vrlo je važno, koliko god apstraktno zvučalo, i to smirivanje političkih prilika.

Mislim da bismo trebali svi oni koji potpišu tu platformu da se lišimo teških izjava, povlačenja, apelacija, deklaracija, rezolucija i da se vratimo u okvire konsenzusa, što je na kraju krajeva i baza funkcionisanja BiH. I ona stvar koju ne smijem zaboraviti, a to je ta diferencirana stopa PDV-a o kojoj se priča godinama, a koja nikad nije dobila podršku u parlamentarnoj skupštini BiH, naročito zbog toga što je SNSD imao ta famozna četiri delegata u Domu naroda i uvijek je mogao da ruši takve prijedloge. Mi mislimo da to nije populizam, mi mislimo da diferencirana stopa treba da bude uvedena i ona funkcioniše u zemljama u okruženju.

Ne može biti normalno da PDV bude 17% na ortopedska pomagala i dječje pelene i na Lamborghini koji košta 300 hiljada eura. Mislim da u tom dijelu ima razloga da se bavimo ovim pitanjima i ja se nadam da ima dovoljno podrške među političkim partijama na nivou BiH da uradimo i taj posao.

Euronews: Kome ćete ponuditi ovu platformu? Evo, rekli ste da smatrate da će biti dovoljno podrške. Hoće li vas?

Vuković: Svima ćemo ponuditi koji imaju poslanike i delegate u parlamentarnoj skupštini BiH, osim SNSD-u.

Euronews: Zašto osim SNSD-u?

Viković: Pa upravo zbog toga što su oni antievropska politička partija. Oni snažno kritikuju Evropsku uniju. Oni ne vjeruju u projekat Evropske unije. Oni se javno zalažu za BRIK. S teškim kvalifikacijama govore o tome kakve vrijednosti baštini Evropska unija. Mi mislimo potpuno suprotno. Mi smo svjesni da Evropska unija ima svoje probleme. Mi znamo da to možda nije, da kažemo, ne idealizujemo jednu takvu uniju.

Ali mi smatramo da je to jedino i najbolje mjesto za budućnost i Republike Srpske i BiH i snažno se zalažemo da ubrzamo taj put do učlanjenja. Na kraju krajeva, tamo idu i sve zemlje okruženja. Tamo ide i Srbija. Tamo ide i Crna Gora. Tamo idu sve zemlje okruženja i ne znamo uopšte kako mi možemo da imamo bilo kakvu kalkulaciju kad je u pitanju evropski put. Zbog toga je jedini SNSD koji ima neki drugi narativ vezano za budućnost Republike Srpske i BiH partija kojoj mi ne možemo ponuditi ovo, jer oni očigledno su izigrali sve te dogovore koji su povezani za evropsku agendu u ovoj ranijoj strukturi vlasti i nema razloga njima to da ponudimo.

Svi drugi će dobiti taj dokument i mogu da nam se jave svakako sa željom da potpišemo to i da okrenemo neku novu stranicu funkcionisanja institucija BiH na bazi ovih tema o kojima govorimo.

Euronews: Ako se propusti evropski put u julu, ministar Elmedin Konaković je rekao da će doći do raspada koalicije na državnom nivou, ali prema svemu sudeći, ona se već polako raspada. Hoće li to dodatno utjecati na političke odnose u BiH?

Vuković: Pa hoće. To će zaustaviti potpuno. I sad mi imamo dijelomičnu paralizu institucija BiH. Vi znate da Savjet ministara ne funkcioniše već duži vremenski period i da se ta funkcija zamjenika predsjedavajućeg, koju trenutno drži SNSD, zloupotrebljava s obzirom da bez tog tzv. zlatnog glasa ne može da se formira dnevni red. Prema tome, mi imamo tu problem i nema protočnosti kroz taj najvažniji izvršni organ institucija BiH.

S druge strane, vidite i sami — Dom naroda je posebna tema za sebe. Svi mogu da prate uživo te sjednice i to nepoštovanje poslovnika i njegovo kršenje uporno je dovelo do toga da je objektivno jako teško i sazvati sjednicu, a tek onda usvojiti dnevni red ili usvojiti neke važne zakone. Jako je teško da funkcionišemo.

Prema tome, još ako se desi da u junu se ne dobije taj status, da ne ispunimo te uslove i da se dodatno iskomplikuje situacija u BiH, rekao bih onda da možemo očekivati da potpuno stane sa radom i parlament i Savjet ministara, što možda i jeste želja nekih u BiH. Jeste SNSD-a, sigurno da je to želja, a možda i još neki drugi.

Zbog toga i naša ova proaktivnost vezana za ovu platformu koju nudimo. Bilo je onih koji su se iznenadili i nas pitali: “A zašto mi sad vodimo taj proces?” Upravo zato što mislimo da neko mora da da odgovor na ovo stanje. Ja ne vidim da je interes Republike Srpske da budu paralizirane institucije BiH. To ima itekako loše reperkusije i ekonomske i političke i na samu Republiku Srpsku. I zato i vodimo ove procese pokušavajući da otkočimo rad institucija i da nađemo tu formulu da izađemo iz krize.

I u tom dijelu je najvažnije da imenujemo prvo ministra bezbjednosti ili sigurnosti iz reda srpskog naroda koji je nedostajući ministar i koji bi u značajnoj mjeri promijenio odnose u samom Savjetu ministara.

Euronews: Spomenuli ste da je teško održavanje sjednica Doma naroda, tome i mi svjedočimo. Evo, nekoliko posljednjih je prekinuto. Za 19. maj ste zatražili, zajedno sa ostalih nekoliko delegata, da se održi hitna sjednica. Na dnevnom redu su opet smjene iz reda SNSD-a. Očekujete li da će biti održana ovaj put sjednica ili da će biti skinuti svi dnevni redovi?

Vuković: Prvo trebamo podsjetiti da je opet prekršen poslovnik prilikom samog zakazivanja ove sjednice. Mi smo podnijeli zahtjev za hitnu sjednicu koja je definisana u poslovniku na način da se treba održati tri dana nakon uredno podnešenog zahtjeva od strane pet i više delegata. Nikola Špirić je ponovo zloupotrijebio mjesto predsjedavajućeg i sjednicu zakazao 25. dan od dana našeg zahtjeva. I onda se postavlja ponovo pitanje — gdje je karakter sjednice koja se zove hitna ako je zakazujete 25. dan od dana našeg zahtjeva?

A kako se tek onda zakazuje redovna, to je samo pitanje za Nikolu Špirića. Prema tome, na sceni je zloupotreba tumačenja poslovnika u cilju zadržavanja na što duži period i njega kao predsjedavajućeg koji nema podršku u Domu naroda da bude na tom mjestu, ali i na neki način da se zaštite preostala dva ministra iz SNSD-a koji su već razriješeni u Predstavničkom domu, a njihova smjena treba da bude potvrđena u Domu naroda.

Pa teško mi je predviđati šta će oni raditi. Vjerovatno da će ponovo napustiti sjednicu. Pretpostavljam da je to možda način kako oni misle da treba i da mogu da rade. Ja podsjećam i vas i javnost da taj kvorum jeste nešto što je definisano i kroz Ustav i kroz poslovnik Doma naroda, ali oni koji su kreirali ova rješenja u Dejtonu, oni su to kreirali zbog toga da bi obezbijedili svakom narodu da zaštiti svoje vitalne interese, da ga ne bi preglasala druga dva naroda.

A sigurno da oni koji su u Dejtonu smislili takvo rješenje nisu ga smislili sa razlogom da se 2025. godine zaštiti Nikola Špirić. To sigurno niko o tome nije mislio u Dejtonu, nego je on zloupotrijebio taj mehanizam kvoruma koji služi za vitalne interese, želeći da on kaže da je on personalno vitalni interes Republike Srpske da bude član kolegija. To je jedna, da kažemo, i tragična, ali i komična pomalo situacija. I ja se nadam da će na kraju shvatiti oni da i oni gube podršku svojih birača zbog tog inata i tih zloupotreba kojima se služe da bi se zadržali u vlasti u kojoj objektivno oni nemaju podršku.

Oni sada jedino imaju i to, da kažemo, nikakvu podršku HDZ-a. Drugo, od bilo koga u oba doma parlamenta, oni zaista nemaju podršku.

Cijeli intervju pogledajte u videu na početku teksta ili na ovom linku.

Euronews

Nastavi čitati

Aktuelno