Connect with us

Politika

OBAVJEŠTAJNI RAT: Kada će završiti vaganje oko privođenja Dodika?

Imam informaciju od dobro obaviještenih ljudi da se u određenim hotelima u Banjaluci i u blizini Banjaluke odvija pravi obavještajni rat na relaciji onih država Zapada koje su za prinudno djelovanje u sprovođenju odluke Suda BiH o privođenju Milorada Dodika i onih koji zatežu i nisu za to.

Ovo je izjavio profesor ustavnog prava Milan Blagojević, gostujući u programu BN televizije.

Otkrivajući svoja saznanja, profesor Blagojević je, između ostalog, naveo da “vaganje” oko Dodikovog privođenja u nekom trenutku “mora završiti”.

– To je vladavina prava, o bilo kome da je riječ. Može biti izvršena danas ili za nekoliko dana, pa i uz upotrebu sile. Ukoliko se suprotstavi MUP Republike Srpske, svi pripadnici koji budu poslati u takvu akciju učinili bi, u najmanju ruku, krivično djelo „oružane pobune“ iz Krivičnog zakona BiH – rekao je Blagojević.

Navedeno krivično djelo, prema njegovim riječima, učinili bi ne samo oni koji bi upotrijebili oružje ili neki drugi vid fizičke sile, nego i oni koji su, kako je istakao, nalogodavci, počevši od ministra unutrašnjih poslova i direktora Policije Republike Srpske.

Hapšenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića, koje Tužilaštvo BiH tereti za “napad na ustavni poredak”, inače, posljednjih dana je goruća tema u domaćoj javnosti. Iako je za trojicom čelnika Republike Srpske raspisana centralna (unutrašnja) potjernica, kojom se nalaže svim policijskim i bezbjednosnim agencijama u BiH da Dodika, Stevandića i Viškovića uhapse čim im se ukaže prilika, to se još nije dogodilo.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik tako je, na primjer, prije tri dana boravio u Zvorniku zajedno sa premijerom Radovanom Viškovićem, dok je predsjednik NS RS Nenad Stevandić prošle sedmice bio u Beogradu, a zatim je, bez vidljivih problema, prešao granicu između Srbije i BiH i vratio se u Banjaluku.

Odlično obaviješteni izvori Srpskainfo iz diplomatskih krugova tvrde da u međunarodnoj zajednici zaista, prema njihovim riječima, traju “grozničave konsultacije” oko toga da li će i ko pokušati da uhapsi čelnike Republike Srpske. Oni, takođe, tvrde da međunarodne mirovne snage u BiH još nisu dobile bilo kakvu instrukciju u vezi eventualne asistencije oko privođenja Dodika, Stevandića i Viškovića.
– EUFOR nije dobio bilo kakvu naredbu da se miješa u to pitanje. Kako sada stvari stoje, na domaćim institucijama je da riješe aktuelnu krizu – tvrde naši sagovornici.

Na koji način će se rasplesti aktuelna politička i ustavna kriza u BiH pitali smo za mišljenje politikologa Cvijetina Milivojevića. Između ostalog, on smatra da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Dodika ili bilo kog drugog visokog funkcionera Republike Srpske zbog nekih kriminalnih radnji, vjerovatno bi, kako kaže, za to dobilo podšku većeg dijela javnosti.

– Međutim, budući da je riječ o čisto političkom procesu, koji apsolutno nema nikakve veze s pravom i pravdom, ne vjerujem da će doći do hapšenja. Može doći do incidentnog pokušaja hapšenja, ali bi to kao krajnji rezultat moglo da ima samo nešto još gore po BiH – smatra Milivojević.

On predviđa da će se kompromis morati tražiti u pravcu onoga što su sada maksimalistički zahtjevi Republike Srpske i onog što su maksimalistički zahtjevi strane koju u ovom trenutku predstavljaju Kristijan Šmit i bošnjačka politička elita.

– Ti zahtjevi su da se BiH unitarizuje i da se silom napravi građanska država, iako je BiH postavljena kao država tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Između te dvije krajnosti vjerovatno će se tražiti kompomis – predviđa Milivojević.
Dodaje da u aktuelnoj krizi u BiH uvijek treba imati u vidu i geopolitičke prilike, te da razgovori Vladimira Putina i Donalda Trampa, prema njegovim riječima, predstavljaju putokaz za rješavanje svih kriza u svijetu, pa tako i u BiH.
– Nikakav poen u rješavanju krize ne bi bilo hapšenje Dodika ili nekog drugog od najviših predstavnika Republike Srpske, posebno tako što će ih hapsiti nenadležni organi BiH, sa stanovišta Republike Srpske, ili uz pomoć tzv. međunarodne zajednice. Treća mogućnost je da hapšenje bude po naređenju spornog visokog predstavnika u BiH, što bi tek bila povreda međunarodnog prava. Meni, iskreno, djeluje da sve što je Šmit radio u posljednjih godinu dana ide u korist Dodika i da mu je pružio argumentaciju za odgovore ovim kontrapotezima – smatra Milivojević.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno