Izbor Aljaske kao mjesta predstojećeg sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa pomogao bi da se minimizira mogućnost miješanja trećih zemalja, rekao je švajcarski poslanik i novinar Gi Metan za RIA Novosti.

“Ovaj izbor Aljaske veoma je težak i veoma delikatan – na pola puta između Rusije i Sjedinjenih Država, na nekadašnjoj ruskoj teritoriji. Ovo podsjeća na susret francuskog cara Napoleona i ruskog cara Aleksandra u Tilzitu. Drugi zaključak je da će, pošto se sastanak neće održati u trećoj zemlji, biti manje uplitanja drugih zemalja. Dva lidera će se sastati licem u lice, oči u oči. Ovo vidim kao pozitivan i ohrabrujući signal”, rekao je Metan.

Kremlj i Bijela kuća objavili su juče da će se Putin i Tramp sastati na Aljasci 15. avgusta.

Putin je u srijedu, 6. avgusta, u Moskvi primio specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stiva Vitkova.

Dan kasnije je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov rekao da je Vitkov pomenuo ideju o sastanku Putina, Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, ali je Moskva ostavila to bez komentara, sugerišući da se fokusira na pripremu bilateralnog samita.

Putin je rekao da je sastanak sa Zelenskim moguć, ali da se prvo moraju uspostaviti uslovi za takve razgovore, koji su trenutno daleko od ispunjenja.

Kanađanka Еšli King upozorava korisnike društvenih mreža nakon što je na odmoru izgubila vid zbog otrovnog koktela, i kaže da spada među rijetke srećnike koji su preživjeli.

U decembru, sedmoro turista završilo je u bolnici na Fidžiju nakon što su u luksuznom odmaralištu popili zaraženo alkoholno piće. Samo mjesec dana ranije, šest mladih putnika umrlo je u Laosu pod gotovo identičnim okolnostima. Svake godine hiljade ljudi strada ili se teško razboli jer nesvjesno konzumira alkohol pomešan sa metanolom, piše Nju Jork Post.

“Po mirisu i ukusu se ne razlikuje od alkohola koji obično pijemo”, ispričala je King, koja je ostala bez vida nakon što je tokom putovanja po Baliju popila jedno piće. Metanol je providna, zapaljiva tečnost čiji miris podsjeća na etanol, njegovog “pitkog rođaka”, ali je izuzetno otrovan.

“Samo 30 mililitara, jedna mala čašica, može da vas ubije, a 15 mililitara može da izazove sljepilo, otkazivanje organa, teška oštećenja jetre i mozga”, upozorava King.

Ova hemikalija koristi se u brojnim industrijskim i kućnim proizvodima poput benzina, antifriza, razređivača boje i tečnosti za brisače. Na crnom tržištu, posebno u zemljama u razvoju, metanol se često dodaje ilegalnom alkoholu kako bi se povećala količina i zarada. Takav otrovni miks završava u barovima i hotelima, gdje ga nesrećni gosti konzumiraju.

King se to dogodilo 2011. godine, kada je s prijateljicom posjetila Bali pred početak studija. U luksuznom baru naručila je koktel s vodkom.

“Ništa se nije razlikovalo od bilo koje druge večeri”, priseća se. Sutradan se osećala mamurno, ali prvi ozbiljan znak da nešto nije u redu pojavio se tek dva dana kasnije u Australiji.

“Sjećam se da sam razgovarala sa carinicima i zvučala kao da sam pijana. Nisam mogla da složim suvislu rečenicu”, rekla je.

Po dolasku na Novi Zeland, zaspala je u hotelskoj sobi. Kada se probudila, činilo joj se da je prostor potpuno mračan, ali nije bio. Izgubila je vid i imala problema s disanjem. Analize krvi u bolnici pokazale su visoku koncentraciju metanola. Lekari su bili šokirani što je uopšte preživela. Linker
“Gubitak vida je najteža stvar koja mi se dogodila, s tim se borim svakog dana”, podijelila je na društvenim mrežama.

Metanol se u organizmu pretvara u formaldehid i mravlju kiselinu, izuzetno otrovne supstance koje izazivaju opasno zakiseljavanje krvi. Rani simptomi liče na pijanstvo: vrtoglavica, mučnina, povraćanje i pospanost. Međutim, u roku od 12 do 24 sata stanje može da se pogorša do sljepila, napada ili kome. U nekim slučajevima, teži simptomi javljaju se tek nakon tri dana. Institut za metanol ističe da se trovanje može liječiti ako se reaguje u prvih 10 do 30 sati.

Paradoksalno, ponekad konzumiranje običnog alkohola može da pomogne, jer usporava pretvaranje metanola u otrovne metabolite. Tokom liječenja, King je u bolnici dobijala vodku sa sokom od pomorandže.

“To je bila najapsurdnija stvar, što sam bila pijanija, to sam bolje disala i malo jasnije vidjela”, ispričala je.

Pored toga, prošla je hemodijalizu i terapiju steroidima, ali joj je ostalo svega oko 2 posto vida, koje opisuje kao “snijeg na TV ekranu”.

“Prije tri dana imala sam cijeli život pred sobom, a sada mi kažete da sam slijepa?”, prisjeća se trenutka kada je čula dijagnozu.

Problem je globalan, ali najviše slučajeva trovanja metanolom bilježi se u Aziji i to Indoneziji, Indiji, Kambodži, Vijetnamu i Filipinima. Od 2019. godine, Ljekari bez granica zabilježili su više od 1.000 incidenata i oko 14.200 smrti, uz smrtnost od 20 do 40 odsto.

Američka ambasada u Jordanu nedavno je izdala upozorenje i preporuke kako se zaštititi:

kupujte alkohol samo u licenciranim prodavnicama i provjerenim barovima,

izbegavajte ulične prodavce i neformalna mjesta,

ako je piće neuobičajeno jeftino, vjerovatno je riječ o falsifikatu,

ne prihvatajte besplatna pića od nepoznatih osoba,

posmatrajte kako se piće priprema; ako primjetite čudan miris ili ukus, odmah ga odbacite,

ne ostavljajte piće bez nadzora,

radije birajte pivo, vino i pakovane napitke,

provjerite boce prije otvaranja, polomljeni pečati, loše etikete ili pravopisne greške mogu biti znak lažnog proizvoda,

pratite lokalne vijesti i prijavite se na putna upozorenja ambasada.

“Ovo se ne mora događati, ali događa se. I premalo ljudi zna za ovu opasnost. Zato dijelim svoju priču”, poručuje King. Ona je pokrenula i peticiju na platformi Kange.org kako bi se podigla svijest i u škole i aerodrome uvela edukacija o rizicima otrovnog alkohola, prenosi telegraf.

Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle noći najavio da će on i predsjednik Rusije Vladimir Putin sljedećeg petka na Aljasci razgovarati o okončanju ruskog rata u Ukrajini. Kremlj još nije potvrdio detalje.

Sastanak bi bio prvi samit SAD i Rusije od 2021. godine, kada se bivši predsjednik Džozef Bajden sastao sa Putinom u Ženevi.

To bi moglo da znači proboj u Trampovim naporima da okonča rat, iako nema garancije da će to zaustaviti borbe, jer Moskva i Kijev ostaju daleko udaljeni po pitanju uslova za mir.

Tramp je rekao da vjeruje da i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žele mir.

„Pošteno govoreći, predsjednik Zelenski dobija sve što mu je potrebno“, rekao je on.

Tramp je rekao da bi mirovni sporazum vjerovatno značio da bi Ukrajina i Rusija razmjenile dio teritorije koju kontrolišu.

„Ništa lako“, rekao je predsjednik, „ali ćemo nešto dobiti zauzvrat. Biće razmjene teritorija, na dobrobit obije strane“.

Tramp je novinarima rekao da je očekivani sastanak sa Putinom mogao biti i prije 15. avgusta, „ali pretpostavljam da postoje bezbjednosni aranžmani koje ljudi, nažalost, moraju preduzeti“.

Posljednji put je ruski lider bio u SAD na sastanku sa predsjednikom Barakom Obamom na Generalnoj skupštini UN u Njujorku u septembru 2015. godine.

Prema Stejt departmentu, Putin je prvi put došao u SAD kao ruski lider 2000. godine da bi se sastao sa predsjednikom Bilom Klintonom na Milenijumskom samitu UN u Njujorku.

Sastanak 2015. godine bio je njegova sedma posjeta SAD kao predsjednika Rusije. Njegov sastanak sa Trampom biće njegov osmi dolazak u SAD.

Tramp je pred novinarima izrazio oprezni optimizam, rekavši da vjeruje da „imamo šanse“ za posredovanje u postizanju mirovnog sporazuma Rusije i Ukrajine.

Objavljujući sporazum Jermenije i Azerbejdžana, Tramp je rekao da je on „riješio ključno pitanje“ uspostavljanjem „onoga što nazivaju Trampovom (transportnom) rutom za međunarodni mir i prosperitet“ i da je taj naziv po njemu „velika čast koju nisam tražio“.

Viši zvaničnik Trampove administracije rekao je novinarima da su Jermeni predložili taj naziv.

Sporazumom se predviđa stvaranje novog trgovinskog i tranzitnog koridora nazvanog po Trampu koji će povezati kopneni Azerbejdžan sa autonomnom regijom Nahčevan. To je bio ključni cilj azerbejdžanske vlade u mirovnim pregovorima.

Tramp je rekao da bi mu bila čast da dobije Nobelovu nagradu, ali je naglasio da se „politički ne angažuje zbog toga, već zato što, zaista, prvo, želim da spasem živote“, rekao je Tramp dodajući da je zato „toliko angažovan s Ukrajinom i Rusijom“.

Pominjanje nominacije Trampa za Nobelovu nagradu za mir datira iz njegovog prvog mandata i on sada, u drugom, više govori o tome kako pomaže u okončanju sukoba, kako želi da bude poznat kao mirotvorac i koliko želi da mu se dodeli nagrada.

Kada su ga pitali da li osjeća da bi događaj sličan potpisivanju mirovnog sporazuma Jermenije i Azerbejdžana mogao da se dogodi Putinu i Zelenskom, Tramp je rekao: „Mislim da mi instinkt zaista govori da imamo šanse za to“.

Ipak ukrajinski vojnici na bojnom polju imaju malo nade u diplomatsko rješenje rata, a u petak je istekao Trampov rok da Kremlj sklopi mir i izostale su njegove prijetnje Rusiji sankcijama ako to ne učini.