Connect with us

Društvo

NOVI KREDIT, ISTA PRIČA! Ni 15 miliona KM neće spasiti “Šume Srpske” od propasti!

Vlada Srpske dala je saglasnost javnom preduzeću Šume Republike Srpske za kreditno zaduženje od 15 miliona maraka za finansiranje dospjelih, a neplaćenih obaveza.

Stanje u ovom javnom predzuzeću i dalje nije dovedeno u red, a sam resorni ministar Savo Minić priznaje da se taj proces odvija sporo, konstantno ponavljajući da je urađeno sve što je bilo u moći Vlade, a da su direktori šumskih gazdinstava ti koji su odgovorni za gubitke i neisplaćene plate i obaveze.

Resorni ministar tvrdio je da neće biti stranačkog zapošljavanja, ali je nakon toga rekao da će zapošljavani radnici biti iz stranaka vladajuće koalicije. Takođe je prognozirao da bi preduzeće moglo da posluje u plusuod oko 15 miliona, ali preduzeće će ipak biti u minusu od 10 do 13 miliona maraka.

Ministar Minić idalje odgovornost prebacuje na direktore šumskih gazdinstava i očekuje od uprave da prikažu šta su do sada uradili. Iz uprave kažu ne sankcionišemo, nego pomažemo.

„Sad pratimo i trudimo se da ne dođe više do toga da moramo nekoga sankcionisati, nego trudimo se da mu pomognemo, ako je nešto do nas, da on uspije da obezbijedi to sve što je potrebno. Istina da u nekim šumskim gazdinstvima nije bilo dovoljnog obima proizvodnje i to svi znamo i zbog toga prošla godina je s takvim rezultatom kakvim jeste. Istina je da je da je bio problem i oko plasmana robe, ali na direktorima šumskih gazdinsava je stvar kako će oni da organizuju, kako će to šumsko gazdinstvo da funkcioniše.

Znači stvar je u rukovodiocu, jer on vrši organizaciju u šumskom gazdinstvu, uprava i ja kao direktor, ne možemo vršiti u organizacionom dijelu kako će neko da se organizuje i da radi, s tim da vršimo nadzor nad njima, ne mogu reći 24 sata, ali maksimalno dajemo sebe da vršimo nadzor sad kad je u pitanju proizvodnja, oprema, finansije, kontrola i sve ostalo“, kaže v.d. direktora Šuma Republike Srpske Blaško Kaurin u izjavi BN TV.

Zbog smanjenog obima proizvodnje trpi čitav proizvodni lanac, a jedni od njih su i prvoprerađivači, kojima nedostaje drvnih sortimenata za proizvodnju, kažu u Privrednoj komori.

„Imamo neke podatke da je manji obim proizvodnje i prodaje šumskih drvnih sortimenata u odnosu na januar prošle godine i prema nekim mojim informacijama od drvoprerađivača, oni su se žalili da u pojednimin šumskim gazdinstvima ne mogu doći do sortimenata koji su njima potrebni. Tako da svakako to nije dobro iz razloga što su i drvoprerađivači već godinu i po dana ili dvije u problemima smanjenog obima proizvodnje, tako da i ovaj nedostatak šumskih drvnih sortimenata, koji su oni istakli, dodatno doprinosi tom problemu. To su sporadični slučajevi, odnosno individuali, od jendog do drugog preduzeća“, istče sekretar udruženja šumarstva i prerade drveta Igor Andrić.

Ekonomisti ističu da se stanje u javnim preduzećima može popraviti samo smjenom onih koji nisu doprinijeli poboljšanju stanja u preduzeću, ali i formiranjem grupe eksperata, koji ne pripadaju ni jednoj političkoj partiji. Preuzeću Šume Srpske potrebni suinženjeri šumarstva i poljoprivrede,ekonomisti, pravnici i drugi eksperti.

„Što se tiče Šuma Srpske, tu se definitivno mora napraviti dubisnaka analiza troškova, jer je očigledno da su u troškovnom sistemu uključeni mnogi, koji na taj način samo izvlače novac iz šuma, kao i iz svih drugih javnih preduzeća. Potom mora da se analizira broj ljudi koji su zaposleni, jer mi imamo situaciju da u administraciji imamo mnogo više ljudi, nego onih koji su operativno angažovani na osnovnim delatnostima javnog preduzeća, a onda treba ući u kvalitet tih ljudi i brojnost tih ljudi u administraciji, jer onaj ko vuče balvane konjima ili traktorom, taj definitivno mora da ostane i taj nam treba, a da li nam treba neko ko će samo da sedi i prima platu u administraciji, taj nam sigurno ne treba“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

A kad politika uđe u preduzeće, teško ju je istjerati, jer to dovodi do disbalansa u koaliciji, a zbog toga ispaštaju preduzeća.

„Kod raspodele javnih preduzeća, mislim da su Šume Srpske dopale Socijalističkoj partiji. Prema tome da neko dođe i da razbuca ljude koje je Socijalistička partija postavila, to će da bude krš i lom u tom koalicionom odnosu stranaka“, smatra  Pavlović.

Stručnjaci smatraju da ni novo kreditno zaduženje neće iščupati Šume Srpske iz gubitaka, nego će problem samo produžiti.

Related Topics:

Društvo

GRAĐANI OPREZ! Zagađen vazduh u nekoliko gradova u BiH, osjetljive grupe na udaru

Vazduh je jutros nezdrav za osjetljive grupe ljudi u Travniku, Kaknju, Maglaju, Zenici i Sarajevu.

Mjerenje u 8.00 časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Travniku 134, Kaknju 131, Maglaju 113, Zenici 104 i Sarajevu 102, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.

Zbog toga bi ljudi koji imaju probleme sa organima za disanje, srčani bolesnici, stariji, kao i trudnice i djeca trebali smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka napolju.

Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka napolju.

Umjereno zagađen vazduh je u Doboju sa indeksom 96, Banjaluci 95, Tešnju 89, Jajcu 84, dok je indeks 73 izmjeren u Prijedoru, 69 Vogošći, 66 Livnu, 61 Bihaću, te na Ivan sedlu 56.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav, a više od 300 opasan po zdravlje.

Nastavi čitati

Društvo

GLAVA U TORBI TRI DECENIJE, A ZA DRŽAVU NE POSTOJE! Demineri u BiH već 30 godina bez profesionalnog statusa!

Decenijama rade jedan od najopasnijih poslova, ali njihova profesija još nema status koji bi im omogućio adekvatnu zaštitu i odlazak u penziju pod povoljnijim uslovima.
Uz povlačenje stranih donatora i gubitak radnih mjesta, demineri upozoravaju da bi BiH mogla uklanjati mine još gotovo četvrt vijeka.
Ni tri decenije nakon početka organizovanog deminiranja, radnici koji svakodnevno rizikuju život kako bi uklonili mine iz Bosne i Hercegovine nemaju riješen profesionalni status, a njihovi problemi sa radnim stažom i beneficijama i dalje traju.
Dodatni udarac predstavljalo je povlačenje stranih donatora, zbog čega su mnogi demineri ostali bez posla. O položaju radnika u ovoj profesiji za N1 govorio je deminer Slavenko Jovović, koji iza sebe ima čak 41 godinu radnog staža, ali još ne može u penziju.
– Trideset godina imamo jedan te isti problem u deminiranju. Dva su ključna problema – donacije, jer mi isključivo živimo od donacija za deminiranje u Bosni i Hercegovini, i radni staž, odnosno povezivanje radnog staža i uplaćivanje beneficije. To su dva goruća problema oko kojih se vrtimo 30 godina – kazao je Jovović.
Ima 41 godinu staža, ali još ne može u penziju
Jovović je tokom radnog vijeka imao sreću da su mu poslodavci uredno uplaćivali redovni i beneficirani radni staž. Radio je u Vojsci Republike Srpske, potom u Oružanim snagama BiH, a zatim u organizacijama Stop Mines i Norveška narodna pomoć.Putuj u Europu
– I jednog jedinog dana nisam imao da nešto ganjam putem suda ili na neki drugi način – rekao je za N1.
Ipak, ni 41 godina radnog staža i osam godina beneficiranog staža nisu dovoljne da ostvari pravo na penziju.
Kako je objasnio, problem je u tome što Zakon o PIO Republike Srpske ne prepoznaje profesiju deminera na način koji bi mu omogućio raniji odlazak u penziju.
– Imam ja i radni staž i uplaćenu beneficiju i sve to redovno stoji, ali trebaju godine života, odnosno godine starosti – rekao je Jovović.
Naveo je da je u njegovom slučaju potrebno da napuni 57 godina, uzimajući u obzir osam godina beneficiranog staža.
Smatra da bi vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu trebalo da pronađu rješenje za status deminera.Vremenska prognoza
– Puno bi značio ovaj zakon za sve deminere u Bosni i Hercegovini, ne govorim samo za sebe – kazao je.
Neki rade 30 godina, a imaju evidentirano samo 15 ili 20
Položaj pojedinih njegovih kolega još je teži. Prema Jovovićevim riječima, ima deminera koji su na terenu od 1996. godine, ali im je evidentirano znatno manje radnog staža od vremena provedenog u ovom poslu.
– Imate ljude koji rade 30 godina, od 1996. godine, koji su svoj radni vijek proveli u deminiranju, a možda sada imaju 15 ili 20 godina radnog staža – upozorio je.
Takvi radnici svoja prava često moraju tražiti sudskim putem od firmi za koje su radili.
Jovović je naglasio da je deminiranje izuzetno zahtjevan posao za koji radnici moraju biti i fizički i psihički sposobni.
– To su ljudi koji 30 godina idu na teren, odvojeni su od porodice, idu po 12 ili 15 dana i rade na terenu, a uz sve to razmišljaju hoće li im biti plaćen radni staž i beneficija – naveo je.
Demineri sve stariji, mladih gotovo da nema
Dodatni problem predstavlja činjenica da je sve manje mladih ljudi zainteresovanih za ovaj posao, dok je postojeći kadar sve stariji.
– Starost deminera sada je 50 i više godina. Nema ovdje nekoga mlađeg da dolazi, da se organizuju neki kursevi. To su sve ljudi od 50, 60, 65 godina – rekao je Jovović.
Dodao je da demineri ne žele umanjivati značaj drugih rizičnih zanimanja, poput vojske i policije, ali smatra da je njihova profesija godinama zapostavljena.
– Mi kao demineri baš smo nekako zapostavljeni ovih 30 godina – kazao je.
Rokovi za uklanjanje mina stalno se pomjeraju
Osim problema sa statusom radnika i finansiranjem, neizvjesna je i dinamika završetka deminiranja u BiH.
Jovović je podsjetio da su rokovi za završetak ovog posla više puta pomjerani. Prvobitno se govorilo o 2016. godini, zatim o 2018. i 2024. godini, dok je sada, prema njegovim riječima, kao rok određena 2032. godina.
Ipak, upozorava da bi bez dodatnih donacija i podrške proces mogao potrajati još mnogo duže.
– Ako se nastavi ovako i ako ne bude tih nekih donacija sa strane, onda nećemo završiti do 2045., možda ni do 2050. – kazao je Jovović.
Posebno ga zabrinjava to što se o deminiranju u javnosti uglavnom govori tek nakon nesreća i stradanja.
– Nažalost, o deminiranju se govori samo kada se desi deminerska nesreća ili kada strada civilno lice u obilježenom minskom polju. Par dana se pominje da će se preuzeti mjere i tu se sva priča završava – rekao je.
U inostranstvu cijene stručnost deminera iz BiH
Jovović je ukazao i na paradoks da su demineri iz Bosne i Hercegovine veoma cijenjeni kada rade u inostranstvu, dok je njihov položaj kod kuće daleko od zadovoljavajućeg.
– Ovi moji kolege koji su otišli, demineri iz Bosne i Hercegovine, cijenjeni su u inostranstvu, puno se poštuju. Svaki deminer iz Bosne i Hercegovine koji je išao vani, cijeni se njegov rad i stručnost kojom je obučen – naveo je.
Na pitanje zašto je njihov položaj u BiH toliko loš, odgovorio je:
– Šta se dešava u Bosni i Hercegovini, zašto smo mi na tako niskim granama, nemam odgovora.
Posljednje dvije godine posebno su teške za deminiranje u BiH. Povlačenje stranih donatora dovelo je do toga da su mnogi radnici ostali bez posla, dok njihova profesija i dalje čeka zakonsko i društveno priznanje koje bi odgovaralo riziku i značaju posla koji obavljaju.

N1

Nastavi čitati

Društvo

RiTE Ugljevik uzima kredit od 18 miliona KM, VLADA RS DAJE GARANCIJU

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Rudnika i Termoelektrane Ugljevik kod poslovne banke u iznosu od 18 miliona KM.

Kako je navedeno u odluci, finansijska sredstva obezbijeđena iz ovog kredita biće usmjerena u finansiranje kapitalne investicije, a  čime se planira nastavak modernizacije i unapređenja proizvodnih kapaciteta u ovom energetskom gigantu.
Nastavi čitati

Aktuelno