Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Suad Arnautović smatra da bi u BiH trebalo razmotriti uvođenje obaveznog izlaska na izbore, prema kojem bi svaki birač imao zakonsku obavezu da glasa. Kao dio mogućih reformi, predložio je i uvođenje posebnih biračkih ID kartica.

Arnautović je iznio niz prijedloga za unapređenje izbornog procesa u BiH, naglašavajući da je riječ o njegovom ličnom stavu, a ne o zvaničnom stavu CIK-a BiH.

„Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač“, izjavio je Arnautović.

Prema njegovom mišljenju, pitanje obaveznog glasanja direktno je povezano i sa problemom Centralnog biračkog spiska, za koji smatra da ne odražava stvarno stanje na terenu i da je „preduvan“, posebno zbog lica koja posjeduju važeće lične dokumente u BiH, ali ne žive u zemlji.

Kao moguća rješenja naveo je dva pristupa: uvođenje obaveznog glasanja ili povratak na aktivnu registraciju birača — barem tokom jednog izbornog ciklusa — uz obavezno izdavanje biračkih ID kartica svim registrovanim biračima.

Promjene u organizaciji izbora i glasanje od 16 godina

Osim obaveznog glasanja, Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti promjene u sastavu biračkih odbora. Predložio je da njihove članove čine isključivo državni službenici, namještenici i zaposleni u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz budžeta.

Takođe smatra da bi CIK BiH trebalo da imenuje članove opštinskih i gradskih izbornih komisija, dok bi se njihove naknade isplaćivale direktno iz budžeta CIK-a.

Govoreći o izbornom kalendaru, predložio je da se lokalni i opšti izbori održavaju u istoj godini, ali u različitim terminima — lokalni u aprilu, a opšti, kao i do sada, prve nedjelje u oktobru.

Jedna od ključnih promjena odnosila bi se i na starosnu granicu za ostvarivanje biračkog prava. Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost da mladi već sa 16 godina dobiju aktivno i pasivno biračko pravo — odnosno pravo da biraju i da budu birani. Kao primjer je naveo Njemačku i Austriju, koja je još 2007. godine uvela biračko pravo od 16 godina na određenim izborima.

Stroži izborni pragovi i nejednaka vrijednost glasova

Arnautović je predložio i promjene u načinu pretvaranja glasova u mandate. Umjesto dosadašnje Sainte-Laguë metode, predlaže primjenu D’Hondtove formule, uz uvođenje različitih izbornih pragova:

• 4 ili 5 odsto za pojedinačne stranke,

• 6 odsto za koalicije dvije stranke,

• 7 odsto za koalicije tri ili više stranaka.

Posebnu pažnju posvetio je i problemu granica izbornih jedinica, upozoravajući na drastične razlike u vrijednosti glasova. Kao primjer je naveo izborne jedinice u Republici Srpskoj koje biraju po tri poslanika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH: u izbornoj jedinici 1b (banjalučka regija) upisano je 570.725 birača, dok u jedinici 3b (trebinjska regija) ima 296.496 birača. Iako je razlika veća od 270.000 birača, obje regije biraju jednak broj poslanika.

Arnautović je zaključio da je jednaka vrijednost svakog glasa jedno od osnovnih načela slobodnih i poštenih izbora, te da bi o ovim prijedlozima trebalo otvoriti ozbiljnu raspravu među donosiocima odluka.

klix

Dok građani sabiraju troškove svakodnevnog života, nove ministre u Republici Srpskoj i Savjetu ministara BiH čekaju mjesečne plate od 4.325 do više od 6.200 KM, zavisno od funkcije.

Na osnovnu platu obračunavaju se i dodaci za radni staž, a pojedini funkcioneri imaju pravo i na druge naknade, piše Srpskainfo.

U Savjetu ministara BiH osnovna plata prelazi 5.800 KM

Osnovica za obračun plata u institucijama BiH iznosi 690,86 KM, a iznos osnovne plate određuje se množenjem osnovice sa koeficijentom koji je propisan za određenu funkciju.

Prema tim koeficijentima, predsjedavajući Savjeta ministara BiH imaće osnovnu mjesečnu platu od 6.217,74 KM. Njegovi zamjenici, sa koeficijentom 8,80, primaće 6.079,57 KM, dok je za ministre predviđen koeficijent 8,50, odnosno osnovna plata od 5.872,31 KM.

Na ove iznose dodaje se naknada za minuli rad, koja iznosi 0,5 odsto za svaku godinu radnog staža. Zbog toga ukupna primanja funkcionera sa dužim stažom mogu biti veća za nekoliko stotina maraka.

Dodatni novac za obrok, regres i smještaj

Osim osnovne plate i dodatka za minuli rad, ministri mogu ostvariti pravo i na druge naknade, uključujući topli obrok, regres, troškove smještaja i naknadu za odvojeni život, ukoliko ispunjavaju propisane uslove, piše Srpskainfo.

Zbog dodataka i naknada konačan iznos koji funkcioneri dobijaju može se razlikovati od njihove osnovne plate.

Koliko primaju premijer i ministri u Republici Srpskoj?

Plate u Vladi Republike Srpske niže su od primanja na državnom nivou, ali i dalje višestruko premašuju prosječnu platu u Srpskoj.

Prema navedenim podacima, mjesečna neto plata premijera Republike Srpske iznosi 5.706 KM, potpredsjednici Vlade primaju 5.015 KM, a ministri 4.325 KM.

I njihove plate uvećavaju se po osnovu radnog staža. Za svaku navršenu godinu staža osiguranja dodatak iznosi 0,3 odsto do navršenih 25 godina, a nakon toga 0,5 odsto za svaku narednu godinu.

Novi sazivi izvršne vlasti biće formirani nakon objavljivanja konačnih rezultata izbora i konstituisanja nadležnih zakonodavnih tijela.

Srpskainfo

Poslušala sam pres konferenciju Ljubiše Petrovića. Iz njegovog ugla – on je u pravu. Kada sutra izađu drugi iz SDS i daju svoju argumentaciju i oni će biti sve u pravu. Iz njihovog ugla. A ko ima korist od tog besomučnog istjerivanja pravde, pa samo režim, poručila je na društvenim mrežama predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.
– Mi u Narodnom frontu smo uporno pozivali na jedinstvo opozicije po svaku cijenu, pa i vlastite štete – što se i desilo. Uporno smo slali poruke dajte da se dogovorimo. Problem je što neki nisu htjeli dogovor ni po koju cijenu, već samo međusobne obračune kako bi sebi izvukli neki ćar. Iako je danas jasno da ni takvi nisu ništa profitirali – rekla je Trivićeva i dodala: – Pitaće opet neko kako sam nakon svega mogla da sjednem za sto sa Stanivukovićem, a ti koji to pitaju nisu se zapitali kako je to isto mogao uraditi Vukanović na Kupresu kada je bilo u igri da bude ministar bezbjednosti. Mi sjedanje Vukanovića za opozicioni sto sa Stanivukovićem nismo problematizovali jer smo to smatrali opravdanim ako je cilj izbacivanje SNSD iz Savjeta ministara. Vukanović i njegovi sljedbenici su moje sjedanje za opozicioni sto problematizovali do te mjere koja se graničila sa najogavnijom ličnom diskreditacijom koju sam ikad čula na političkoj sceni. Iako, i moj cilj sjedanja je bio isti – stvaranje šireg fronta za promjenu i slom režima – naglasila je Trivićeva. Naša korektnost da u međusobne obračune, kako je istakla, ne ulazimo prije kampanje, dovela nas je tu gdje jesmo. – Ne, nije mi krivo. Jer nama bez smjene režima nekoliko mandata u Skupštini ništa ne bi značilo. Pogotovo ne meni koja sam o režimu rekla sve što sam imala. I molim vas, prije nego što mene opet pitate je li Draško Dodikov, molim vas da isto pitanje uputite i Vukanoviću povodom njegovih sastanaka na Istočnoj Ilidži, Kupresu i Banjaluci sa Stanivukovićem, kada je trebao postati ministar bezbjednosti. Ja sam ostala politički dosljedna jednoj stvari – da se smijeni režim. Po svaku cijenu. To nas je i koštalo – poručila je Trivićeva.