Connect with us

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU! BiH izvozi rude i struju, ali ne i gotove proizvode, MINUSI SE GOMILAJU!

Uvoz Federacije BiH u odnosu na Republiku Srpsku u dva mjeseca ove godine je veći za više od dvije milijarde KM, dok je izvoz veći za više od milijardu KM.

U podacima entitetskih statističkih zavoda se vidi da su Republika Srpska i Federacija BiH za dva mjeseca ove godine što se tiče spoljnotrgovinske razmjene u minusu od oko 1,8 milijardi KM.

Ipak, vidi se i to da je u većem minusu Federacija BiH.

Tako u podacima Federalnog zavoda za statistiku stoji da je tokom dva mjeseca ove godine ukupan izvoz bio 1,82 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 3,23 milijarde KM.

Iz ovoga se vidi da je spoljnotrgovinski deficit FBiH u dva mjeseca ove godine bio 1,41 milijardu KM.

“U februaru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.716.804.000 KM, što je za 12,8 odsto više u odnosu na januar 2025. Federacija BiH je u februaru 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 982.887.000 KM, što je za 17 odsto više u odnosu na januar 2025. godine ili 8,1 odsto više u odnosu na februar 2024. godine. U periodu januar – februar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 9,72 odsto, a uvoz je prosječno rastao za 0,78 odsto. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 57,3 odsto, što je za 2,1 odsto više u odnosu na januar 2025. kada je pokrivenost bila 55,2 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Sa druge strane, iz Zavoda za statistiku Republike Srpske su objavili da je izvoz u periodu januar – februar ove godine iznosio 786,7 miliona KM, dok je uvoz iznosio 1,1 milijardu KM.

To znači da je deficit trenutno oko 343 miliona KM.

“U periodu januar – februar 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 1.916.962.000 KM, od čega se na izvoz odnosilo 786.756.000 KM, a na uvoz 1.130.206.000 KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – februar 2025. godine iznosio je 343.450.000 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 69,6%. Izvoz je u periodu januar – februar 2025. godine povećan za 3,9% u odnosu na period januar – februar 2024. godine, dok je uvoz povećan za 10,4%”, piše u podacima Zavoda za statistiku RS.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je nezahvalno porediti spoljnu trgovinu na entitetskom nivou jer smo ipak jedinstveno tržište, pa uvoz ne znači samo potrošnju ili preradu na mjestu uvoza, nego se roba distribuiše širom države.

“Sasvim sigurno je da se značajan dio uvoza registriranih u Federaciji BiH odnosi i na tržište Republike Srpske zbog ekonomije. Npr. dovoljno je pogledati gdje su sjedišta vodećih trgovačkih lanaca poput ‘Binga’ ili ‘Konzuma’, a prodajni su im objekti svugdje. Ima naravno uticaja i većeg broja stanovnika u Federaciji BiH i veće potrošačke snage u nekim dijelovima poput Sarajeva, ali teško je identifikovati koliko se uvoza na šta odnosi. S druge strane, mnogo je jasnija situacija kod izvoza, gdje uglavnom izvoz jeste vezan za lokaciju gdje se proizvodnja i odvija pa se tu može realnije porediti izvozni potencijal dva entiteta. Ali ono što je bitnije od poređenja ‘dva siromaha’ je da cijela ekonomija BiH ostvaruje preveliki deficit, da je naš izvoz nedovoljan i da uvozimo previše toga što ne moramo jer imamo vlastite resurse.

Sada povećavamo izvoz po osnovu otvaranja rudnika u Varešu, ali to nije uspjeh, nego tragedija da strana kompanija uz plaćanje mizerne koncesijske naknade eksploatiše naše prirodne resurse poput srebra i zlata i na njima ostvaruje enorman profit bez praktično ikakve prerade i proizvodnje u BiH. Sličan scenarij se najavljuje i za litij da se eksploatiše uz uništenje prirode, a bez ikakve prerade i, recimo, fabrike baterija ili električnih vozila u BiH. Ili kada se ogroman dio izvoza odnosi na električnu energiju ili ugalj. To je sve tužno, a ne pozitivno. Jedino izvoz finalnih proizvoda s velikom dodanom vrijednošću je vrijedan hvale, a uvoz jedino onoga što nam je neophodno i čega nemamo”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno