Connect with us

Društvo

I DALJE NAJVEĆI GUBITAŠ! Gdje je završio KREDIT OD 100 MILIONA MARAKA koji je dat Željeznicama Srpske?

Od 2017. godine Željeznice Republike Srpske bile su u procesu restrukturisanja, za šta je Svjetska banka dala 100 miliona maraka kredita.

Rokovi su probijani nekoliko puta, ali taj proces konačno je okončan.

Dugotrajni procesi u više oblasti Željeznicama nisu donijeli ništa u finansijskom smislu, osim novog zaduženja i novog štrajka radnika zbog neisplaćenih plata. Željeznice Srpske okončale su prošlu godinu sa gubitkom od 34,3 miliona maraka čime se akumulirani gubitak preduzeća popeo na nepunih 312 miliona maraka.

Međutim, to ih nije spriječilo da idu u novo zaduženje od 5 miliona KM, a za to će im biti potrebna garancija Vlade Srpske jer banke bez nje nisu zainteresovane za finansiranje gubitaša.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je kompletan proces restrukturisanja pogrešno urađen što je probleme samo produbilo.

– Ja bi to drugačije uradio. Prije svega profitni centri nisu dobro definisani, remontni centar u Prijedoru mogao se razviti jer su imali ljude za taj posao. Austrijanci su čak htjeli da ulože kupe nove mašine i da se remontuju vagoni i mašinski park iz Austrije, ali to centrala nije dozvolila. Mislim da je to uludo bačenih 100 miliona KM ništa nismo dobili, a novo zaduženje se traži za plate radnika i uposlenog osoblja – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Iz Sindikata željezničara kažu da je proces restrukturisanja pao u vodu jer Vlada nije ispunila svoj dio zadatka da preuzme obavezu prema infrastrukturi i putničkom prevozu, a grant za Željeznice rebalansom budžeta prošle godine smanjen je sa 20 na 10 miliona maraka. Zbog svega su najavili generalni štrajk 2. aprila gdje će između ostalog tražiti odgovornost uprave i zašto se došlo u ovakvu situaciju.

– Tražimo od Vlade Ministarstva,iako su već upoznati sa situacijom,i da je trebalo i bez našeg zahtjeva, da provode aktivnosti na utvrđivanju odgovornosti prethodne uprave politika je sve, pa i u željeznicama. S obzirom da je Vlada u 2017. radila proces restrukturisanja sve vrijeme smo slušali riječi hvale kako će Željeznice stati na zelenu granu od tog nije bilo ništa taj kredit je potrošen Vlada je to uzela na sebe potrošila i nismo kao radnici osjetili nikakav boljitak u smislu toga – kaže Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa.

– Nema boljitka za radnike, ali se zato ne štedi kad se nabavljaju nova vozila, kamioni, za rekonstrukciju zgrade u Doboju, ali kad dođe do problema zvanog plata, tu svi isto pričaju, i Vlada i Uprava i Ministarstvo, a to je da nema novca – kažu sindikalci.

– Suvišno je komentarisati o neredovnosti isplate plata, svi živimo od te plate, ljudima stižu obaveze na naplatu, da ne pričam o plati koja je mala i da je 70 posto na najnižoj plati RS što je nedopustivo – ističe Borislav Dejanović, predsednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti.

Dok svagdje u svijetu lokomotiva donosi prihod, naša lokomotiva odavno je zahrđala i na izdisaju, a ako ima i minimalno prihoda od lokomotive, otišlo je u druge džepove, a ne tamo gdje treba, radnicima. Očigledno oni koji upravljaju ne znaju šta je plata jer oni od nje ne žive.

Kontaktirana je i uprava preduzeća, ali nisu bili voljni za razgovor. Ostaje da u narednih 10 dana vidimo hoće li bar odgovoriti svojim radnicima na zahtjeve ili će radnici Željeznica ipak ići u štrajk 2 aprila, prenosi BN.

Related Topics:

Društvo

PAD STRANIH ULAGANJA U BIH: Investicije manje za 111 miliona KM, najviše novca stiglo iz Hrvatske i Njemačke

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine iznosile su oko 780 miliona KM i manje su u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

U ovim podacima stoji da su u prvoj polovini 2024. godine direktne strane investicije iznosile 891 milion KM, što znači da su za godinu dana DSI manje za 111 miliona KM.

U prvoj polovini ove godine najviše investicija je bilo iz Hrvatske, i to u iznosu od 203 miliona KM.

Slijede investicije iz Njemačke u vrijednosti od 174 miliona KM, pa Srbije 108 miliona KM.

Iz Slovenije su direktne strane investicije u prvoj polovini ove godine iznosile oko 85 miliona KM, a iz Austrije oko 52 miliona KM.

Italija je u prvoj polovini ove godine u BiH investirala oko 49 miliona KM, a Mađarska nešto manje od 39 miliona KM.

Direktne strane investicije iz Luksemburga bile su oko 34 miliona KM, a iz Turske oko 27 miliona KM.

Podsjećamo, priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM.

“Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 milion KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 milion KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 milion KM”, saopšteno je ranije iz Centralne banke BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da trend smanjenja stranih direktnih investicija nije samo karakterističan za BiH, već za sve zemlje regije.

“Razloge za njihovo smanjenje nalazimo u ekonomskoj stagnaciji ili padu ekonomske aktivnosti u ključnim zemljama EU koje su dominantni nosioci DSI u zemljama zapadnog Balkana. Drugi razlog leži u pronalasku alternativnih destinacija izvan evropskog kontinenta koje su postale konkurentnije u pogledu troškova proizvodnje. Treba naglasiti da BiH, za razliku od Srbije, nije u prethodnom periodu privlačila značajniji iznos DSI, pa će se ovo smanjenje manje reflektovati na dinamiku privrednog rasta”, istakao je Mlinarević.

Dodao je da u kontekstu politike prema DSI za nas je važno da ona bude usklađena sa željenom strukturnom transformacijom.

“Drugim riječima, potrebno je stimulisati dolazak DSI višeg nivoa dodane vrijednosti koje bi omogućile održivo zapošljavanje uz veće zarade i unapređenje konkurentnosti naše ekonomije. U tom smislu je potrebno ulagati u obrazovanje kako bi raspoloživost visokoobrazovane radne snage omogućila dolazak investicija većeg tehnološkog nivoa”, naglasio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Društvo

OD BANJALUKE DO SIJANA: Studentkinja Milica Bukara o životu u Kini

Život u Banjaluci Milica Bukara, studentkinja četvrte godine na Studijskom programu sinologije banjalučkog Filološkog fakulteta, zamijenila je, barem nakratko, životom u Kini, gdje boravi na studentskoj razmjeni, a za “Nezavisne novine” otkrila je sve sličnosti i razlike između života tamo i ovdje.

Malo Kineza čulo za BiH

U Kini Milica boravi po treći put, a kako kaže, zahvaljujući fakultetu koji studira i Konfucijevom institutu koji djeluje i u Banjaluci, do sada je uspjela posjetiti sem Sijana, gdje trenutno boravi, i Peking i Tjenđin.

“Moji generalni utisci o Kini i Kinezima su vrlo lijepi. Kinezi su izuzetno druželjubivi i ljubopitljivi. Iako je jako mali broj njih čuo za Bosnu i Hercegovinu, ako spomenem naše fudbalere ili košarkaše, shvate otprilike ko smo. Zanimaju se za našu gastronomiju i oduševljavaju se prirodnim ljepotama”, priča nam Milica, koja u Kini trenutno boravi zajedno sa koleginicom Milom Mićić.

Plaćanje isključivo putem mobilnih telefona

I dok se oni oduševljavaju našim prirodnim ljepotama, oni koji s ovih područja odu u Kinu oduševe se Kinom koja je, kako kaže Bukara, izuzetno uređena, savremena i ogromna.

“Plaćanje se vrši gotovo isključivo putem mobilnih telefona, tako da je nošenje gotovine bespotrebno. Takođe, s obzirom na mnogoljudnost i veliko interesovanje, za gotovo svako mjesto koje želite posjetiti, muzeje, pozorišta, restorane, istorijske znamenitosti, morate unaprijed rezervisati mjesta, takođe preko interneta”, priča svoje iskustvo Milica, dodajući da je veliki benefit i brza dostava, koja u Kini radi besprijekorno.

Kolektivna kultura ispred individualca

Takođe, ono što je Milica zapazila tokom svog boravka jeste kolektivna kultura, a kako navodi, individualac se stavlja na stranu kako bi se zadovoljile potrebe većine.

“Lično smatram da smo mi sa Balkana mnogo sličniji Kinezima nego većina Evropljana s obzirom na našu tradiciju poštovanja starijih, gostoprimstvo i požrtvovanost”, kaže ona.

Međutim, Milica navodi i razlike između Kineza i nas, a kao najočigledniji primjer, po njenom mišljenju, jeste balans između rada i slobodnog vremena.

“U Kini je poslovna kultura izuzetno bitna, a zadovoljavanje šefovih zahtjeva je prioritet. Rijetko ćete vidjeti prepune kafiće tokom radnog vremena kao što biste na primjer vidjeli u Banjaluci”, navodi Milica za “Nezavisne novine”.

Veliki ispit stres za srednjoškolce

Ona dodaje da Kina mnogo ulaže i u obrazovanje, te da su posljednje godine srednje škole vjerovatno najstresnije za školarce jer tada polažu veliki ispit.

“To podrazumijeva ispit iz kineskog jezika, engleskog jezika, matematike i još nekoliko izbornih predmeta, a obuhvata sadržaj koji su učili od početka školovanja. Pričajući sa kolegama iz Kine, saznala sam da ovaj jedan ispit predstavlja jedan od najvećih stresova u njihovom životu, jer upravo taj jedan momenat u njihovom školovanju na neki način određuje njihovu sudbinu. Njihovi bodovi određuju koliko prestižan fakultet mogu da upišu”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kineski jezik donosi nove prilike

A svoju sudbinu Milica je odabrala sama i kaže da smatra da je napravila dobar izbor fakulteta i to ne samo zbog polja interesovanja, već i zbog mogućnosti koje joj se otvaraju i koje će se tek otvarati.

“Kao završeni sinolog, mogu da se bavim gotovo svime vezanim za Kinu, bilo to kao prevodilac, profesor ili konsultant. I Kini i Evropi trebaju stručnjaci iz nekineskog svijeta koji razumiju Kinu”, kaže ona i dodaje da trenutno bira master program.

Shodno svemu tome, Milica ističe da će kineski jezik vrlo vjerovatno uskoro postati jedan od vodećih jezika diplomatije.

“Što se konkretno BiH tiče, znamo da je kineskih kompanija sve više, a sinologa na ovim prostorima nema puno. Učiti kineski jezik otvara bezbrojne mogućnosti zaposlenja, studentskih razmjena, ljetnih kampova, ali i naravno ostvarenje novih poznanstava”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Učenje jezika sa izvornim govornicima

A za nju učenje kineskog jezika u Kini je znatno bolje iz razloga što je student okružen izvornim govornicima.

“Ne možete se osloniti na profesora da vam da tačan prevod nekog izraza ili kolegu koji će se dosjetiti zanimljive analogije između kineskog i srpskog jezika, već ste u neku ruku prepušteni sami sebi. Objašnjenja koja vam kineski profesor daje nekada mogu biti malo nejasna jer oni ne poznaju naš maternji jezik, tako da ne mogu da uporede određene strukture. Takođe, velika je pomoć što imamo priliku da ih čujemo u svakodnevnim situacijama, pogotovo iz aspekta slušanja i razumijevanja, ali i govornog jezika”, objašnjava Bukara

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, sunčan i ugodan dan

U Bosni i Hercegovini  se očekuje pretežno sunčano i još toplije vrijeme, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Svježije će biti u mjestima oko rijeka i u kotlinama gdje se, nakon hladnijeg i pretežno vedrog jutra, duže zadrži jutarnja magla.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od minus tri stepena Celzijusovaa u višim predjelima do osam na jugu, dok će se maksimalna kretati od 13 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 10 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno