Grad Banjaluka apeluje na JP Putevi Republike Srpske i Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske da hitno pristupe rješavanju pitanja obilaznica na teritoriji grada Banjaluke, kako bi se konačno rasteretio tranzitni i magistralni saobraćaj koji je danas u velikoj mjeri preusmjeren na gradske ulice i saobraćajnice.

Kako je pojasnila ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Valentina Balaban, u ovom trenutku imamo situaciju da su pojedine gradske ulice faktički postale magistralni i regionalni putevi, iako za takvu namjenu nisu ni predviđene, ni projektovane, niti planirane.

– Takvo stanje dugoročno nije održivo, kako sa aspekta bezbjednosti saobraćaja, tako ni sa aspekta funkcionisanja samog grada i kvaliteta života građana – rekla je ona.

Posebno je naglasila da izgradnja obilaznica predstavlja jedino trajno i sistemsko rješenje za rasterećenje saobraćaja u Banjaluci, te da je to ujedno i preduslov da se saobraćajna infrastruktura razvija u skladu sa važećim strateškim dokumentima.

-Pored značajnog rasterećenja saobraćaja u najvećem gradu Republike Srpske, realizacija ovakvih infrastrukturnih projekata imala bi i širi strateški značaj, jer bi doprinijela bržem protoku ljudi, roba i usluga, te stvorila kvalitetnije uslove za dalji privredni razvoj Republike Srpske. Upravo savremena i funkcionalna saobraćajna infrastruktura predstavlja jedan od ključnih preduslova za privlačenje investicija, jačanje privredne aktivnosti i ukupan ekonomski razvoj Republike Srpske – zaključila je Balaban.

„TrotoArt“ i ove godine vraća duh umjetnosti na ulice grada, pretvarajući centar Banjaluke u veliku otvorenu pozornicu ispunjenu muzikom, igrom, plesom, kreativnošću i sadržajima za sve generacije.

Pripreme za novo izdanje festivala već su u punom jeku, a sve posjetioce od 15. do 21. juna očekuje bogat program i atmosfera koja je prethodnih godina privukla hiljade posjetilaca.

Tokom nekoliko festivalskih dana, građani i turisti imaće priliku da uživaju u nastupima uličnih umjetnika, muzičara, glumaca, plesača i kreativaca, dok će gradske ulice, trgovi i šetališta ponovo postati mjesta susreta umjetnosti, kulture i dobre energije.

Projekt menadžer Grada Banjaluka Milada Šukalo istakla je da je TrotoArt postao jedan od najprepoznatljivijih događaja u gradu i festival koji svake godine okuplja veliki broj posjetilaca.

-TrotoArt nije samo festival, to je događaj koji ulicama grada na Vrbasu daje poseban život i energiju. Naš cilj je da i ove godine građanima i gostima ponudimo sadržaje koji inspirišu, povezuju ljude i promovišu umjetnost na otvorenom prostoru. Posebno nas raduje što festival iz godine u godinu raste i što Banja Luka tokom TrotoArta postaje centar kreativnosti i pozitivne atmosfere – rekla je Šukalo.

Ona je dodala da organizacioni tim intenzivno radi na pripremi programa, te da posjetioce očekuju brojni noviteti, atraktivni nastupi i sadržaji prilagođeni svim generacijama.

-Želimo da svaki posjetilac pronađe nešto za sebe, od muzike i plesa, do performansa, radionica i interaktivnih sadržaja. TrotoArt promoviše otvorenost grada, kulturnu raznolikost i zajedništvo, a upravo su to vrijednosti koje želimo dodatno razvijati. Ove godine obezbijeđen je i nagradni fond za izradu najveselijeg vozila, a učestvovati mogu pojedinci, grupe i svi koji žele. Prijave su otvorene do 13. juna 2026. godine, a potrebno je kontakt i fotografiju sa nazivom vozila dostaviti na adresu elektronske pošte: trotoart.bl@gmail.com – poručila je projekt menadžer Grada.

Građani i posjetioci pozvani su da budu dio još jednog izdanja Festivala uličnih zabavljača „TrotoArt“ i zajedno sa umjetnicima ožive ulice grada kroz muziku, kreativnost i druženje pod vedrim nebom.

Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.

Na raspisane konkurse prijavljuje se vrlo mali broj kandidata, a često nijedan, što dodatno ugrožava dostupnost zdravstvene zaštite, povećava opterećenje preostalog osoblja i produžava vrijeme čekanja pacijenata na pregled.

Rade Dujaković je prije tri godine napustio Dom zdravlja u Banjaluci i to nakon dvadeset godina rada u banjalučkim ambulantama. Najviše u onoj na Starčevici. Sada radi specijalizaciju u privatnoj ambulanti i on je samo jedan od mnogih ljekara koji su u prethodnom periodu napustili banjalučki Dom zdravlja. “Nešto je otišlo napustilo otišlo u druge privatne ustanove u inostranstvo a jedan dio je otišao u penziju. Tako da imamo tu situaciju da je taj kadar deficitaran, da u međuvremenu novi specijalisti nisu proizvedeni,mladi ljekari ne žele uopšte u primarnu, ne samo da ne žele porodičnu medicinu, nego ne žele ni primarnu zdravstvenu zaštitu”, kaže Dujaković za ATV.

Porodični ljekari postali su obični skretničari koji su pritisnuti raznim administrativnim poslovima. Nemaju vremena da se posvete pacijentima tvrdi Dujaković – a to pacijenti i te kako znaju zato se neki od njih ponašaju bahato. Od ljekara zahtijevaju samo uputnice i recepte umanjujući njihovu vrijednost, iako su kako kaže obrazovani da se brinu o pacijentima na primarnom nivou ističe Dujaković.

“Postojeći timovi su preopterećeni velikim brojem pacijenata. Ja sam u svoje vrijeme imao preko 2500 hiljade, skoro 2500 hiljade pacijenata”, dodaje on.

U banjalučkom Domu zdravlja ne kriju da imaju problem. Već duži niz godina prisutan je nedostatak ljekara, i to ne samo njih, fali i tehničara ali i sestara.

“Ove godine odlazi 11 ljekara u penziju, sledeće godine 5, a tamo 28 godine 6, što znači u ove tri godine nama ode 22 ljekara specijalista porodične medicine”, rekla je Anastasija Stokanović, načelnik službe porodične medicine.

“Mi često raspisujemo konkurse ali na te oglase se vrlo rijetko ko javi ljekari opšte medicine završeni ljekari medicinskog fakulteta veoma rijetko žele raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, dodaje ona.

Iz banjalučkog Doma zdravlja spas vide u izmjenama zakona. Obavezujući rad u ambulanti porodične medicine od dvije godine nakon završenog Medicinskog fakulteta prema njihovom mišljenju bi riješio problem nedostatka ljekara u ovom sektoru. Iz Ministarstva zdravlja podsjećaju da je primarna zdravstvena zaštita, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske, u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koja je osnivač doma zdravlja i zadužena je za sprovođenje zdravstvene zaštite.

“Zakonom o zdravstvenoj zaštiti je predviđena je i izrada Uputstva za izradu plana ljudskih resursa u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj za period od pet godina, te optimizaciju broja zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama. Dugoročno planiranje ljudskih resursa u zdravstvenim ustanovama je potrebno, prije svega, za planiranje budućih potreba, odnosno broja i stručnog profila ljudi koji će zdravstvenoj ustanovi biti neophodni za kontinuirano pružanje usluga zdravstvene zaštite”, poručuju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, piše ATV.

Usluge zdravstvene zaštite pacijentima u Republici Srpskoj pružaju se u kontinuitetu i uz veliku posvećenost, bez obzira na izazove koji opterećuju savremene zdravstvene sisteme ističu iz Ministarstva.

Preobiman rad i veliki broj pacijenata sinonim su za kontinuitet i posvećenost ljekara. Plata koja ne stimuliše svakako su jedan od razloga što će banjalučki dom zdravlja do kraja ove godine izgubiti najmanje 11 od njih. U toj igri nadležnosti i odgovornosti postavlja se legitimno pitanje ko će nas liječiti kada nam odu svi ljekari?