Connect with us

Društvo

“PAUZIRAJU” SVOJ ŽIVOT! Evo kakav uticaj na MENTALNO ZDRAVLJE građana izaziva politička kriza u BIH!

Dok politička kriza u Bosni i Hercegovini svakodnevno puni naslovnice, njen uticaj na mentalno zdravlje građana ostaje u sjeni. Neprestana neizvjesnost, poruke straha i tenzije koje dolaze iz političkih centara moći ne utiču samo na društvenu klimu, već ostavljaju duboke psihološke tragove. Sve više ljudi osjeća anksioznost, gubi osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, a mnogi, posebno oni koji su preživjeli rat, ponovo se suočavaju sa starim traumama koje se bude u atmosferi nesigurnosti.

U takvom ambijentu, ljudi sve češće “pauziraju” svoj život – odustaju od putovanja, ulaganja, planova – jer imaju osjećaj da sve zavisi od političke situacije, koja se iz dana u dan pogoršava. Ova hronična “privremenost” postaje način života, što sa sobom nosi ozbiljne posljedice po psihološko stanje pojedinca.

Sve više se postavlja i pitanje: da li ova nestabilnost dodatno podstiče val odlazaka iz zemlje?

O ovim temama razgovaramo sa psihologom, kako bismo dublje razumjeli kakve posljedice aktuelna politička klima ostavlja na psihu ljudi i kako se možemo zaštititi u vremenu kada se čini da je sve izvan naše kontrole.

Stalne tenzije i ignorisani PTSP i dalje oblikuju naše živote

“Ja godinama unazad upozoravam da se nikada nije ozbiljno radilo na rješavanju PTSP-a koji imamo kao posljedicu rata u Bosni i Hercegovini. Mi sada imamo tzv. transgeneracijski PTSP i uvijek kada dođe do neke krize – bilo da su one izazvane prirodnim katastrofama, kao što su poplave, nevrijeme, odroni, ili su u pitanju finansijske krize ili političke krize – one su svaki put okidači za loše psihičko i fizičko stanje ljudi”, kaže za Buku doc. dr Sonja Stančić.

Ljudi su u stanju šoka i nevjerice – kao da su se “zaledili”

“Sadašnja situacija je isto takva. S jedne strane moram primijetiti da postoji neko zatišje u reakciji ljudi, kao da su ljudi u nevjerici i naprosto su ostali bez teksta, da su zašutjeli, jer kao što vidite, ni na mrežama, ni u medijima, ni u javnosti, nema nekih pretjeranih reakcija ljudi. Ljudi ćute i gledaju, kao u šoku. I to je, čini mi se, prva reakcija na situaciju koja se trenutno dešava. Ljudi su ponovo u nekom stanju šoka i nevjerice i iščekivanja, a ne mogu imati jasan plan šta da urade, kao da su se zaledili u trenutnoj atmosferi koja se dešava, što jeste naravno posljedica pretjeranog stresa, u kojem čovjek više ne zna kako da odreaguje da bi našao adekvatno rješenje za sebe i za svakodnevno funkcionisanje.”

Stalna neizvjesnost nas lišava mogućnosti planiranja i narušava mentalno zdravlje

“Neizvjesnost nikada ne godi u svakodnevnom ljudskom životu, od onog perioda kad smo djeca do odrasle dobi, pa i u poslovanju, svi mi želimo određen stepen izvjesnosti da znamo kako će nam izgledati sutra ili za dva, tri mjeseca. U nekim normalnim zemljima ljudi planiraju godišnje odmore i ljetovanje po godinu i dvije unaprijed različite destinacije, ili imaju neke druge dugoročne planove. Mi, nažalost, ne možemo da planiramo ni jednu sedmicu unaprijed, jer nam se na dnevnom nivou dešavaju različite promjene. To je na nivou pojedinca, njegovog funkcionisanja, nivou funkcionisanja porodice, zaista previše stresno da bi ljudi mogli bez posljedica da funkcionišu.”

Reakcije na krizu: od poricanja i anksioznosti do priprema za bijeg

“Posljedice ovoga su stanje blagog šoka, nevjerice, ali i rezignacije, u smislu poricanja situacije. Neki ljudi reaguju tako što ne prate medije, ne slušaju vijesti, kao da ne želimo da čujemo to loše što nam se dešava, jer ne možemo da podnesemo. To su neke blaže reakcije. S druge strane, kod nekih ljudi se javlja anksioznost, poremećaj spavanja, zabrinutost… Neki čak pakuju stvari, traže dokumentaciju, pripremaju neke male torbe koje stavljaju u auto, da im ipak budu pri ruci… To je sve ono što čujem zadnjih dana, ljudi se pripremaju za nešto, iako ne znaju za šta. Neki se raspituju gdje bi mogli da odu sa porodicom, pitaju rođake u inostranstvu, traže neke dodatne alternative u svom životu.”

Donosioci odluka potcjenjuju psihološki pritisak koji građani trpe

“Sve su to prirodne i očekivane reakcije na ovakvu društveno-političku situaciju. Iako možda iz ugla političara ili donosilaca odluka ove situacije ne izgledaju dramatično, ne izgledaju zabrinjavajuće, možda je to njihov način funkcionisanja, svakodnevno donošenje odluka. Međutim, ovakav sistem donošenja odluka, ovakav način razmišljanja donosilaca odluka o vođenju sistema kao što je država ili lokalna uprava ili entitet, kod ljudi i građana izaziva visoku zabrinutost. Neki se od toga zalede i ne znaju šta da rade, dok drugi reaguju bijegom, odnosno razmišljaju da odu i da više ne žive u BiH.”

Politička nestabilnost tjera i građane i investitore

“Možemo vidjeti da ovakva nestabilnost odbija turiste, pa čak i familiju i dijasporu odbija da dođu ili, umjesto sedam dana, dođu na dva dana, ili zovu svoju familiju da dođu kod njih u inostranstvo, da ne bi dolazili u BiH. To je najblaži oblik onog što se dešava. A da ne govorimo o ljudima koji su htjeli da investiraju u BiH, a koji su sad zastali sa svojim investicijama ili ozbiljno razmišljaju da povuku svoje investicije. Velike korporacije, veliki finansijski sistemi koji u BiH posluju u zadnjih 20 godina, takođe u svojim agendama razmatraju potpuno ili djelomično povlačenje investicija ili kompletnih poslova iz BiH, što je dugoročno za nas više nego porazno i više nego problematično.”

Roditelji ne vide budućnost za svoju djecu u BiH

“Ako su i bili u nekoj dilemi ili razmišljali o odlasku, sad već sigurno pakuju stvari. A ono što najviše zabrinjava jeste to da svakodnevno slušam roditelje koji govore, ‘nema veze, ostaću ja ovdje, ali moja djeca sigurno neće dočekati svoje 30-te godine u BiH. Čim završe srednju školu il fakultet, pakuju se i odlaze’. Što znači da nam, sa ovakvom političkom situacijom, ako se ona nastavi i ako rješenje ne bude brzo, slijedi jedan ozbiljan odliv radnosposobnog mladog stanovništva u zemlje Zapadne Evrope, što je za nas pogubno. Mi dugoročno ostajemo potpuno nepokriveni radnosposobnim stanovništvom i to je ogromna prepreka za razvoj zemlje”, upozorava psiholog doc. dr Sonja Stančić iz Banjaluke.

BUKA

Related Topics:

Društvo

VELIKI PROBLEM: Vozači iz BiH nakupili više od 100 godina zabrane ulaska u EU

Zbog prekršenog pravila prema kojem u zemljama Evropske unije mogu provesti do 90 u 180 dana, vozačima kamiona iz BiH je do sada izrečena zabrana ulaska u EU u ukupnom trajanju većem od 100 godina.

Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, koji dodaje da su prevoznicima po tom osnovu izrečene i novčane kazne u iznosu od blizu 300.000 evra.

“Ako ste minut prekoračili u odnosu na dozvoljenih 90 u 180 dana, već ste sebi napravili problem”, istakao je Grbić.

Sporno evropsko pravilo je, inače, na snazi još od 15. decembra 2010. godine, ali transportne firme proteklih mjeseci, više nego ikad, zbog hroničnog nedostatka radne snage traže od organa EU da vozači budu izuzeti, s tim što nema naznaka da će se to dogoditi.

Institucije u BiH tvrde da pokušavaju prevazići probleme s kojima se susreću bh. vozači kamiona, a jedno od mogućih rješenja, koje je na stolu, jeste skraćivanje vremena na graničnim prelazima.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je, naime, “skrojilo” Prednacrt odluke o uspostavljanju odbora za olakšavanje međunarodnog i međuentitetskog drumskog prometa, u kojem su ponuđena neka od rješenja.

U odbor bi, kako je predviđeno, trebalo da budu imenovani predstavnici Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva inostranih poslova BiH, Uprave za indirektno oporezivanje, Granične policije BiH, entitetskih ministarstava saobraćaja, privredne komore itd.

Odbor će, kako je planirano, održati prvi sastanak u roku od 60 dana od dana uspostavljanja, te će se sastajati najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće.

U obrazloženju spomenutog dokumenta navodi se da se prevoznici u BiH suočavaju s brojnim izazovima na poslovnom planu, kao što su odlazak vozača radi rada u inostranstvu, uslovljenost dozvolama, carinske procedure, poreska i druga izdvajanja državi.

“Domaći prevoznici već duži period ukazuju na problematiku odlaska vozača u zemlje Evropske unije, usljed sveukupnih radnih uslova koji se dodatno usložnjavaju dugim čekanjem na graničnim prelazima i ograničenjima u pogledu dana boravka u Evropskoj uniji u trajanju od najviše 90 dana u periodu od 180 dana. Ministarstvo je upoznato sa informacijama o izricanju prekršajnih naloga i zabrane ulaska pojedinim vozačima teretnih vozila zbog prekoračenja vremena boravka u Evropskoj uniji”, naveli su iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Istakli su da su o ovom problemu informisali Savjet ministara BiH i od Evropske unije zatražili izuzimanje vozača koji obavljaju međunarodni drumski prevoz putnika i robe od ovih pravila.

“Zadaci odbora, čije je formiranje u planu, su da predlaže mjere za olakšice u međunarodnom i međuentitetskom prometu”, istaknuto je u nacrtu.

Analiza ograničenja u prometu je, kako se dodaje, ključna za identifikaciju prepreka koje usporavaju efikasnost prometa, kao što su zastarjeli pravni okvir, komplikovane administrativne procedure i ograničeni infrastrukturni kapaciteti, gdje spadaju granični prelazi i slično.

“Komplikovane i vremenski zahtjevne administrativne, carinske i granične procedure u osnovi predstavljaju glavnu prepreku u pogledu efikasnosti prometa. Kvalitetno izrađen prijedlog programa olakšica omogućio bi smanjenje broja potrebnih dokumenata i pojednostavljenje administrativnih procedura, tj. koraka, što direktno utiče na brži protok robe i putnika, smanjenje troškova i brzinu isporuke. Pojednostavljenjem ovih procedura, posebno uz primjenu informatičkih tehnologija, moguće je ubrzati obradu, smanjiti vrijeme čekanja na granicama i optimizovati tokove prometa”, navedeno je u nacrtu.

Grbić, međutim, ocjenjuje da su to priče za malu djecu.

“To neće riješiti problem. Taj problem datira od 2010. godine i hiljadu puta smo slali inicijative nadležnim institucijama, a nikad ništa nije urađeno po tom pitanju. Tražili smo da se na frekventnim graničnim prelazima uvede treća smjena kako bi se smanjilo čekanje, da se otvori još par graničnih prelaza kako bi se ubrzalo carinjenje robe. Ništa još nije urađeno”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

On je istakao da je njegov kamion u nedjelju naveče, u 22 sata, krenuo ka EU.

“Evo sad je ponedjeljak, 13 časova, tek sad je prešao tamo, eno na hrvatskoj strani. Šta da ja radim sa tim vozačem? Izašli su mu ‘arbajt sati’ i on sad mora parkirati kamion”, pojašnjava Grbić.

Nastavi čitati

Društvo

NESTAJE POLAKO: Štednja građana Srpske se “istopila” za 214,5 miliona KM

Štednja stanovništva u Srpskoj se za devet mjeseci “istopila” za 214,5 miliona maraka, ali je, u istom periodu, iznos koji imaju u bankama povećan za 226,1 milion KM.

Proističe to iz najnovije Informacije o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske, gdje su navedeni parametri koji se odnose na bankarski sektor.

“Štednja stanovništva sa stanjem na dan 30. septembra 2024. godine iznosila je 3.232,5 miliona KM i manja je za 214,5 miliona KM ili sedam odsto u odnosu na kraj 2023. godine”, precizirano je u dokumentu Ministarstva finansija Republike Srpske.

Naglašeno je, međutim, da je ukupna štednja stanovništva, uključujući štednju i tekuće račune stanovništva, sa 30. septembrom 2024. godine iznosila 4.628,7 miliona KM i veća je za 226,1 milion KM ili pet odsto, u odnosu na kraj 2023. godine.

Ekonomski stručnjaci ovo tumače riječima da je, očigledno, da je u ovom periodu povećan iznos koji građani imaju u bankama, ali im značajna svota novca nije više na štednim knjižicama odnosno štednim računima.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da građani odustaju od štednje u bankama zbog niskih kamatnih stopa, jer od nje nemaju koristi.

“Ono što je vrlo interesantno, kada je riječ o dobojskoj regiji, povećan je trend kupovine nekretnina, možda čak i za 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, a da ne govorimo o periodu od prije pet, šest ili sedam godina. Šta to znači? To znači da sav višak novca građani ulažu ili u stanove, ili u kupovinu zemljišta koje planiraju kasnije unovčiti”, rekla je Šešlija.

Kako je naglasila, kupovina stanova za gotovinu je u Doboju jako porasla, a pojasnila je i o čemu se radi.

“To je pokušaj da se sačuva novac. A kada se zgrada završi, upaljena su svjetla u 30 odsto stanova, a ostalo je prazno. I više dijaspora ne kupuje toliko, koliko kupuju domaći potrošači”, navodi Šešlija za “Nezavisne novine”.

Novinar Nemanja Vukojević, koji prati ekonomske teme, kaže da se štednja stanovništva smanjuje, jer cijene konstantno divljaju.

“Jednostavno je, većina stanovništva koja je imala kakvu-takvu štednju, to je morala ‘povući’ kako bi preživjela mjesec. Plate nisu rasle istim tempom kao što su cijene koje su od pandemije virusa korona narasle i po 40-50 odsto. Prema nekim procjenama, cijene hrane su skočile i do 68 odsto u odnosu na prije tri-četiri godine”, smatra ovaj novinar.

Kako ističe, iz kvartala u kvartal se primjećuje rast potrošačkih kredita.

“Stanovništvo podiže kredite takođe kako bi se plaćale sve veće obaveze. Ukoliko se nešto drastično ne promijeni, vjerovatno ćemo u narednom periodu svjedočiti povlačenju još više novca za štednju od strane stanovništva”, naveo je Vukojević.

Prema podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, oročena štednja stanovništva čini 75,9 odsto ukupne štednje i veća je za 47 miliona KM ili dva odsto u odnosu na kraj 2023. godine, a štednja po viđenju bez tekućih računa stanovništva čini 24,1 odsto ukupne štednje i manja je za 49,9 miliona KM ili sedam odsto, u odnosu na kraj 2023. godine.

“Tekući računi stanovništva veći su za 229 miliona KM ili 13 odsto, a ukupni depoziti stanovništva veći su za 226,1 milion KM ili pet odsto, u odnosu na kraj 2023. godine”, navodi se u Informaciji o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VRAĆA NAM SE ZIMA? Sutra oblačno i hladno sa prolaznom kišom i snijegom na planinama

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra se očekuje oblačno i hladnije vrijeme sa prolaznom slabom kišom i maksimalnom temperaturom vazduha do 16 stepeni Celzijusovih.

Tokom dana slaba prolazna kiša će se premještati od istoka ka zapadu, dok će ponegdje na planinama padati snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U večernjim časovima se jače padavine očekuju na sjeveru i istoku, uz pojačan sjeverni vetar.

Na jugu će biti biti suvo uz sunčane periode i toplije.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do osam, u višim predjelima minus jedan stepen, a maksimalna dnevna od sedam do 16 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini i jugozapadu bura, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Čemerno dva, Han Pijesak tri, Kalinovik četiri, Kneževo i Sokolac pet, Gacko i Ivan sedlo sedam, Drinić osam, Rudo, Foča, Jajce i Sarajevo devet, Mrkonjić Grad, Srebrenica i Šipovo 10, Gradačac i Tuzla 11, Banjaluka, Višegrad, Doboj, Zvornik i Prijedor 12, Bijeljina, Novi Grad, Srbac i Široki Brijeg 13, Bileća i Mostar 15, Trebinje 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno