Connect with us

Društvo

“PAUZIRAJU” SVOJ ŽIVOT! Evo kakav uticaj na MENTALNO ZDRAVLJE građana izaziva politička kriza u BIH!

Dok politička kriza u Bosni i Hercegovini svakodnevno puni naslovnice, njen uticaj na mentalno zdravlje građana ostaje u sjeni. Neprestana neizvjesnost, poruke straha i tenzije koje dolaze iz političkih centara moći ne utiču samo na društvenu klimu, već ostavljaju duboke psihološke tragove. Sve više ljudi osjeća anksioznost, gubi osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, a mnogi, posebno oni koji su preživjeli rat, ponovo se suočavaju sa starim traumama koje se bude u atmosferi nesigurnosti.

U takvom ambijentu, ljudi sve češće “pauziraju” svoj život – odustaju od putovanja, ulaganja, planova – jer imaju osjećaj da sve zavisi od političke situacije, koja se iz dana u dan pogoršava. Ova hronična “privremenost” postaje način života, što sa sobom nosi ozbiljne posljedice po psihološko stanje pojedinca.

Sve više se postavlja i pitanje: da li ova nestabilnost dodatno podstiče val odlazaka iz zemlje?

O ovim temama razgovaramo sa psihologom, kako bismo dublje razumjeli kakve posljedice aktuelna politička klima ostavlja na psihu ljudi i kako se možemo zaštititi u vremenu kada se čini da je sve izvan naše kontrole.

Stalne tenzije i ignorisani PTSP i dalje oblikuju naše živote

“Ja godinama unazad upozoravam da se nikada nije ozbiljno radilo na rješavanju PTSP-a koji imamo kao posljedicu rata u Bosni i Hercegovini. Mi sada imamo tzv. transgeneracijski PTSP i uvijek kada dođe do neke krize – bilo da su one izazvane prirodnim katastrofama, kao što su poplave, nevrijeme, odroni, ili su u pitanju finansijske krize ili političke krize – one su svaki put okidači za loše psihičko i fizičko stanje ljudi”, kaže za Buku doc. dr Sonja Stančić.

Ljudi su u stanju šoka i nevjerice – kao da su se “zaledili”

“Sadašnja situacija je isto takva. S jedne strane moram primijetiti da postoji neko zatišje u reakciji ljudi, kao da su ljudi u nevjerici i naprosto su ostali bez teksta, da su zašutjeli, jer kao što vidite, ni na mrežama, ni u medijima, ni u javnosti, nema nekih pretjeranih reakcija ljudi. Ljudi ćute i gledaju, kao u šoku. I to je, čini mi se, prva reakcija na situaciju koja se trenutno dešava. Ljudi su ponovo u nekom stanju šoka i nevjerice i iščekivanja, a ne mogu imati jasan plan šta da urade, kao da su se zaledili u trenutnoj atmosferi koja se dešava, što jeste naravno posljedica pretjeranog stresa, u kojem čovjek više ne zna kako da odreaguje da bi našao adekvatno rješenje za sebe i za svakodnevno funkcionisanje.”

Stalna neizvjesnost nas lišava mogućnosti planiranja i narušava mentalno zdravlje

“Neizvjesnost nikada ne godi u svakodnevnom ljudskom životu, od onog perioda kad smo djeca do odrasle dobi, pa i u poslovanju, svi mi želimo određen stepen izvjesnosti da znamo kako će nam izgledati sutra ili za dva, tri mjeseca. U nekim normalnim zemljima ljudi planiraju godišnje odmore i ljetovanje po godinu i dvije unaprijed različite destinacije, ili imaju neke druge dugoročne planove. Mi, nažalost, ne možemo da planiramo ni jednu sedmicu unaprijed, jer nam se na dnevnom nivou dešavaju različite promjene. To je na nivou pojedinca, njegovog funkcionisanja, nivou funkcionisanja porodice, zaista previše stresno da bi ljudi mogli bez posljedica da funkcionišu.”

Reakcije na krizu: od poricanja i anksioznosti do priprema za bijeg

“Posljedice ovoga su stanje blagog šoka, nevjerice, ali i rezignacije, u smislu poricanja situacije. Neki ljudi reaguju tako što ne prate medije, ne slušaju vijesti, kao da ne želimo da čujemo to loše što nam se dešava, jer ne možemo da podnesemo. To su neke blaže reakcije. S druge strane, kod nekih ljudi se javlja anksioznost, poremećaj spavanja, zabrinutost… Neki čak pakuju stvari, traže dokumentaciju, pripremaju neke male torbe koje stavljaju u auto, da im ipak budu pri ruci… To je sve ono što čujem zadnjih dana, ljudi se pripremaju za nešto, iako ne znaju za šta. Neki se raspituju gdje bi mogli da odu sa porodicom, pitaju rođake u inostranstvu, traže neke dodatne alternative u svom životu.”

Donosioci odluka potcjenjuju psihološki pritisak koji građani trpe

“Sve su to prirodne i očekivane reakcije na ovakvu društveno-političku situaciju. Iako možda iz ugla političara ili donosilaca odluka ove situacije ne izgledaju dramatično, ne izgledaju zabrinjavajuće, možda je to njihov način funkcionisanja, svakodnevno donošenje odluka. Međutim, ovakav sistem donošenja odluka, ovakav način razmišljanja donosilaca odluka o vođenju sistema kao što je država ili lokalna uprava ili entitet, kod ljudi i građana izaziva visoku zabrinutost. Neki se od toga zalede i ne znaju šta da rade, dok drugi reaguju bijegom, odnosno razmišljaju da odu i da više ne žive u BiH.”

Politička nestabilnost tjera i građane i investitore

“Možemo vidjeti da ovakva nestabilnost odbija turiste, pa čak i familiju i dijasporu odbija da dođu ili, umjesto sedam dana, dođu na dva dana, ili zovu svoju familiju da dođu kod njih u inostranstvo, da ne bi dolazili u BiH. To je najblaži oblik onog što se dešava. A da ne govorimo o ljudima koji su htjeli da investiraju u BiH, a koji su sad zastali sa svojim investicijama ili ozbiljno razmišljaju da povuku svoje investicije. Velike korporacije, veliki finansijski sistemi koji u BiH posluju u zadnjih 20 godina, takođe u svojim agendama razmatraju potpuno ili djelomično povlačenje investicija ili kompletnih poslova iz BiH, što je dugoročno za nas više nego porazno i više nego problematično.”

Roditelji ne vide budućnost za svoju djecu u BiH

“Ako su i bili u nekoj dilemi ili razmišljali o odlasku, sad već sigurno pakuju stvari. A ono što najviše zabrinjava jeste to da svakodnevno slušam roditelje koji govore, ‘nema veze, ostaću ja ovdje, ali moja djeca sigurno neće dočekati svoje 30-te godine u BiH. Čim završe srednju školu il fakultet, pakuju se i odlaze’. Što znači da nam, sa ovakvom političkom situacijom, ako se ona nastavi i ako rješenje ne bude brzo, slijedi jedan ozbiljan odliv radnosposobnog mladog stanovništva u zemlje Zapadne Evrope, što je za nas pogubno. Mi dugoročno ostajemo potpuno nepokriveni radnosposobnim stanovništvom i to je ogromna prepreka za razvoj zemlje”, upozorava psiholog doc. dr Sonja Stančić iz Banjaluke.

BUKA

Related Topics:

Društvo

GIMNAZIJE, EKONOMSKE I TEHNIČKE NAJTRAŽENIJE! Upisni rok u Srpskoj skoro pa ZAKUCAO VRATA!

Nakon prvog upisnog roka u srednje škole u Republici Srpskoj za narednu školsku godinu, većina planiranih mjesta je popunjena, a učenici su se ove godine prvi put prijavljivali putem elektronskog sistema eUpis.

Dražena Mršić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije i direktorica Ugostiteljsko-ekonomske škole, istakla je za “Nezavisne novine” da je slobodnih mjesta ostalo još u nekoliko škola na područja Prijedora.

“Ostalo je još mjesta u Poljoprivredno-prehrambenoj školi, Gimnaziji, Ugostiteljsko-ekonomskoj”, kazala je Mršićeva i dodala da su se ove godine prvi put đaci upisivali elektronski.

“Sistem je uradio isti posao kao što je radila upisna komisija, pa je članovima upisne komisije bilo lakše, tako da očekujemo da ne bude grešaka”, kazala je Mršićeva.

Dodala je da je ove godine u njihovoj regiji bilo oko 550 svršenih osnovaca, pa planiraju da toliko i upišu budućih srednjoškolaca.

Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije, kazao je da je, što se tiče Banjaluke, slobodnih mjesta ostalo u Poljoprivrednoj i Tehničkoj školi.

“Ove godine su u prvom upisnom roku popunjena skoro sva mjesta, što godinama nije bilo”, kazao je Bajić.

Vladimir Kuvalja, direktor Tehničke škole u Banjaluci, istakao je da su u svim četverogodišnjim smjerovima u ovoj školi mjesta popunjena, a da je ostalo još mjesta u trogodišnjim, te da je planirano da upišu 408 učenika.

Zadovoljstvo rezultatima prvog upisnog roka izrazila je i Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, naglasivši da su gotovo sve škole u regiji popunile planirana mjesta.

“Ostalo je još nekoliko slobodnih mjesta u Gimnaziji, u svim smjerovima, ali se nadamo da će i ona biti popunjena već od ponedjeljka”, kazala je Vasiljević Stokićeva i dodala da su izuzetno zadovoljni kako je prošao prvi elektronski upis putem platforme eUpis.

Iz Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske kazali su da su se u srednje škole u Republici Srpskoj u školsku 2025/2026. godinu elektronskim putem uspješno prijavila 8.963 učenika.

“Prema evidenciji iz aplikacije eUpis, na području banjalučkog aktiva prijavljena su 2.702 učenika, na području prijedorskog aktiva 1.457, te dobojskog 1.505 učenika.

Na području semberskog aktiva upisan je 1.001 učenik, u zvorničko-biračkom 830, istočnohercegovačkom 582, a u sarajevsko-romanijskom 886 učenika”, kazali su iz resornog ministarstva i dodali da julski upisni rok počinje 30. juna i traje do 11. jula.

Planom upisa u prve razrede srednjih škola predviđen je upis 10.028 učenika raspoređenih u 458 odjeljenja, od čega 2.276 učenika (23 odsto) ili 109 odjeljenja u trećem stepenu i 7.752 učenika (77odsto) ili 349 odjeljenja u četvrtom stepenu.

Podsjetimo, redoslijed kandidata utvrđuje se prema ukupnom broju bodova dobijenih na osnovu opšteg uspjeha u osnovnoj školi, posebnog uspjeha u osnovnoj školi iz pet predmeta značajnih za zanimanje u određenoj struci, odnosno u smjeru za koji kandidati konkurišu, kao i za upis u umjetničke škole, rezultata ostvarenih na posebnom ispitu za umjetničke škole.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VIDOVDAN! Praznik u kome se prepliću istorija i običaji

Danas je Vidovdan, dan pomena knezu Lazaru i srpskim ratnicima poginulim u bici na Kosovu. Zbog bezbednosne situacije, Eparhija raško-prizrenska odlučila je da vidovdanski parastos bude služen na Gazimestanu, a liturgija u manastiru Gračanica.

Vidovdan je državni, vjerski i istorijski praznik, koji se slavi u znak sećanja na Kosovski boj 1389. godine, kada se srpska vojska suprotstavila turskom prodiranju na Balkan.

Povodom Vidovdana u Kruševcu se održava centralna državna manifestacija i svečana sjednica Vlade. Liturgija u Gračanici, parastos na Gazimestanu. Predsjednik Aleksandar Vučić uručiće odlikovanja zaslužnim pojedincima.

Među Srbima praznik ima poseban etički i moralni karakter, a riječi kneza Lazara pred Kosovski boj prenose se generacijama.

Proslavlja se dostojanstveno, mirno, bez veselja.

U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos vojnicima palim na bojnom polju, kao i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu vjeru.

Narodna vjerovanja
Prema narodnom vjerovanju, važno je šta će se na ovaj dan vidjeti, jer će se kasnije baš u tome imati uspjeha.

Ponegdje, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.

Tradicionalno, podjelom đačkih knjižica, na Vidovdan se i zvanično završava školska godina.

Proslavlja se i kao dan grada Kruševca, gdje se i nalazi crkva Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u boj na Kosovu.

Dio vojske se, kažu, pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.

Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.

(RTS)

Nastavi čitati

Društvo

BIH NA EKONOMSKOJ RASKRSNICI! MMF diktira pravila, bankarski sistem pred velikim testom!

Uprava Centralne banke BiH i predstavnici Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Sarajevu razgovarali su o stabilnosti finansijskog sektora, uključujući okvir za obaveznu rezervu, reformu bankarskog sektora, te saradnju sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Agencijom za osiguranje depozita.

Na sastanku u Sarajevu bilo je riječi o aktuelnim ekonomskim i finansijskim trendovima u BiH sa posebnim fokusom na očuvanje nezavisnosti Centralne banke i dugoročnu održivost valutnog odbora kao temelja monetarne stabilnosti.

Poseban segment razgovora odnosio se na pregovore o pristupanju BiH Evropskoj uniji i ekonomske implikacije tog procesa, kao i na napredak u pravcu pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

“Misija MMF-a iskazala je spremnost da i dalje pruža podršku kroz tehničku pomoć i savjetodavne aktivnosti kako bi se dodatno ojačali kapaciteti institucija i unaprijedile ekonomske politike u zemlji”, saopšteno je iz Centralne banke BiH, prenosi Srna.

Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da održavanje redovnog dijaloga sa MMF-om ima veliki značaj za jačanje institucionalnih kapaciteta i ekonomsku stabilnost BiH.

“Cijenimo kontinuiranu podršku MMF-a, posebno u domenu tehničke pomoći, koja nam pomaže u unapređenju politika i reformskih procesa”, rekla je Selimovićeva.

Ona je napomenula da Centralna banka ostaje posvećena očuvanju stabilnosti i transparentnosti, te evropskom putu BiH.

Delegaciju MMF-a predvodio je šef ove misije u BiH David Amaglobeli.

Nastavi čitati

Aktuelno