Connect with us

Svijet

ŠOKIRALI SE! Satelitski snimci kineskih brodova uznemirili Zapad

Niz najsavremenijih pomorskih inovacija iz Kine uznemirio je analitičare odbrane širom svijeta, uz sve veći strah da bi nove tehnologije mogle da se koriste u potencijalnom napadu na Tajvan.

Među inovacijama su velike modularne barže sposobne da brzo istovare tešku opremu i novi dizajn za sječenje podmorskih kablova, koji bi mogli da igraju ključnu ulogu u amfibijskom napadu na ostrvo, pišu zapadni mediji.

Barže su viđene na snimku na kineskim društvenim mrežama. Kasnije je ustanovljeno da je video snimljen na javnoj plaži u blizini Džanđanga, gdje se nalazi kineska Južnomorska flota.

Stručnjaci za odbranu smatraju te barže “značajnom nadogradnjom” kineskih amfibijskih sposobnosti, jer omogućavaju brz istovar tenkova, oklopnih vozila i zaliha.

Trenutno ne postoji ekvivalentan sistem u zapadnim vojskama, zbog čega se kineska inovacija posebno ističe među onima koji su uključeni u postepeni razvoj događaja koji okružuju jednu od najnapetijih geopolitičkih situacija na planeti.

Kineski istraživači su takođe razvili novi dubokomorski rezač kablova koji može da presječe podmorske komunikacione linije na dubinama do 4.000 metara. Komunikacija je ključna u vremenima krize i prioritetna je meta napada u savremenom ratu.

Dok neki sugerišu da bi barže mogle da se koriste u humanitarne ili civilne svrhe, analitičari odbrane vjeruju da su namijenjene za vojne operacije.

Flota barži mogla bi da omogući Narodnooslobodilačkoj armiji da uspostavi improvizovana mjesta za slijetanje ako Tajvan uništi sopstvene luke u odbrambenoj strategiji.

Iako prisustvo ovih sistema ne potvrđuje neposrednu invaziju, oni su dio širih kineskih vojnih priprema.

Tajvansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je svjesno postojanja barži i da nadgleda njihovu potencijalnu vojnu upotrebu, prenosi “24Sedam”.

Svijet

„RUSIJA ODBILA TRAMPOV PLAN“ Putin i dalje ne prihvata sporazum o prekidu sukoba u Ukrajini

Zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabakov otkrio je da je Rusija i zvanično odbila plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Ukrajini.
Rjbakov je rekao da Amerika “nije uzela u obzir glavni zahtjev Rusije” te da neće prihvatiti plan kojeg je napravila Trampova administracija.

– Još nismo vidjeli signal od Trampa za Kijev da se ovaj rat treba okončati – rekao je Rjabakov za ruski magazin International Affairs.

Rekao je još da je Rusija “samo vidjela neke šeme” koje bi “vodile drugim šemama” i da od toga “na kraju ne bi bilo ništa.”

Iako je Donald Tramp u svojim planovima isključio mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, što je bio jedan od ključnih zahtjeva Rusije za okončanje rata, predsjednik Rusije Vladimir Putin i dalje ne prihvata bilo kakav sporazum za kraj sukoba u Ukrajini.
Tramp je ranije žestoko kritikovao Vladimira Zelenskog, lidera Ukrajine, zbog toga što je bio skeptičan o planovima da se okonča rat u Ukrajini.
Ipak, Zelenski je pod velikim pritiskom pristao i prihvatio sporazum kojim bi se obustavile borbe na mjesec dana, te druge dogovore, primarno onaj kojim bi SAD imale kontrolu nad eksproprijacijom i prodajom ukrajinskih rijetkih minerala.

Bez obzira na to, Rusija nije prihvatila planove za okončanje rata, te je čak i prekršila, kako tvrdi Zelenski, dogovoreni prekid udara na energetsku infrastrukturu, što je bio plod razgovora u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Svijet

IZRAEL BOBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje

Izraelska vojska je u saopštenju navela da je napala militanta Hezbolaha “koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im”.

Najmanje troje ljudi je ubijeno, a sedmoro je ranjeno u izraelskom vazdušnom napadu na južno predgrađe Bejruta u utorak, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja, dodatno testirajući krhko četvoromjesečno primirje između Izraela i Hezbolaha.

Izraelska vojska je u saopštenju navela da je napala militanta Hezbolaha “koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im”. Napad se dogodio nekoliko dana nakon napada Izraela na južno predgrađe glavnog grada Libana, uporište Hezbolaha poznato kao Dahije.

Libanski predsjednik Džozef Aun osudio je najnoviji izraelski vazdušni napad u utorak, nazvavši ga “opasnim upozorenjem” koje signalizira smišljene namjere protiv Libana. Aun je rekao da rastuća “agresija” Izraela zahtjeva od Libana da pojača diplomatski domet i mobiliše međunarodne saveznike kao podršku punom suverenitetu zemlje.

Libanski premijer Navaf Salam takođe je osudio izraelski napad i rekao da se radi o flagrantnom kršenju Rezolucije UN-a 1701 i dogovora o prekidu vatre. Navaf je rekao da pomno prati posljedice napada u koordinaciji sa ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova.

Sporazum o prekidu vatre prošlog novembra zaustavio je jednogodišnji sukob i naložio borcima Hezbolaha da se povuku iz južnog Libana i uklone svoje vojne baze, da se rasporede libanske snage u to područje i da se povuku izraelske kopnene trupe iz tog područja. Ali strane se međusobno optužuju da nisu u potpunosti ispunile te uslove.

Nastavi čitati

Svijet

PRVI PUT OD DRUGOG SVJETSKOG RATA: Njemačka vojska ušla u drugu državu

Njemačka je danas trajno rasporedila oklopnu brigadu od 5.000 vojnika u Litvaniji, što je prvo njemačko zvanično raspoređivanje vojnih snaga u inostranstvu od Drugog svjetskog rata.

Novostvorena 45. oklopna brigada, kojom komanduje general Kristof Huber, zvanično je aktivirana tokom ceremonije ispred Vilnusa, a osnovan je i privremeni štab.

Huber je rekao da je misija ove brigade da osigura “zaštitu, slobodu i bezbjednost naših litvanskih saveznika na istočnom krilu NATO”, prenosi portal “Politico”.

“Čineći to, takođe štitimo teritoriju NATO i samu Njemačku”, ocijenio je general.

Berlin je obećao dugoročno raspoređivanje vojske 2023. godine i time okončao decenije odbrambene politike koja je izbjegavala trajno stacioniranje borbenih trupa u inostranstvu.

Za NATO, raspoređivanje predstavlja kritičan dio prelaska Alijanse na odvraćanje naprednom odbranom, a Litvanija je takođe pozdravila ovaj korak zbog nesigurnosti baltičkog regiona od početka rata u Ukrajini, navodi briselski list, a prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno