Connect with us

Politika

Dodik pozvan u Tužilaštvo BiH zbog kupovine vile na Dedinju – OSUMNJIČEN ZA PRANJE NOVCA!

Milorad Dodik pozvan je da se odazove Tužilaštvu BiH, u svojstvu osumnjičenog, u okviru kupovine vile na Dedinju, potvrđeno je za Klix.ba.

Način kupovine ove rezidencije u Beogradu je sporan od davne 2007. godine.

Iako je afera u vezi s kupovinom vile u Beogradu zaboravljena, taj predmet je i dalje aktivan, a u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirana je i istraga.

Portal Istraga javlja da je poziv upućen za 2. april. Predsjednik Republike Srpske je u martu 2022. godine i saslušan u ovom predmetu, ali optužnica protiv njega ne može biti podignuta sve dok ne bude ispitan na sve okolnosti koje mu Tužilaštvo BiH stavlja na teret.

Dodik je u ovom slučaju osumnjičen za krivično djelo pranje novca u vezi sa krivičnim djelima primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja.

Predmet je zaveden kao “Pavlović banka”, koja već duže od šest godina čeka svoj pravi epilog. Radi se o, podsjećamo, predmetu koji je vezan za vilu u beogradskom naselju Dedinje, koju je Dodik kupio 14. maja 2007. godine za 750.000 evra.

Iako je tvrdio da je vilu platio novcem od kredita, ispostavilo se da je kredit u Pavlović banci podigao tek godinu kasnije, 27. juna 2008. godine, što je nametnulo opravdanu sumnju da je kredit poslužio kao pokriće.

Dodik je čak zahtjev za kredit ovjerio pečatom Vlade Srpske, kojom je u tom periodu rukovodio kao premijer.

Vlasnik Pavlović banke Slobodan Pavlović, koji je stradao u saobraćajnoj nesreći u Americi, nakon odobravanja spornog kredita i sam je dobio kredit od Investiciono-razvojne banke RS u iznosu od pet miliona KM.

Dodik je, navodno, ratu za sporni kredit u iznosu od nešto više od 9.000 KM uplaćivao u kešu, a novac je donosio vozač koji je, takođe navodno, u iskazu Tužilaštvu BiH kazao da “nije brojao pare”, već ih je u banku donosio “zapakovane”.

Vilu na Dedinju je iznajmljivala Ambasada Izraela, ali su napustili taj objekat 1. januara 2018. godine.

Vila je površine 341 m2, posjeduje garaže od 45 m2 i pomoćne prostorije od 63 m2 te zemljište uz objekt površine veće od 350 kvadratnih metara. Nalazi se u ulici Vaska Pope na broju 16 u Beogradu.

Vilu koja je izgrađena 2005. godine vještak je procijenio na 1.260.000 evra.

Related Topics:

Politika

PRED DELEGATIMA ZAKONI O VSTS-u I SUDU BIH, ali male šanse da budu usvojeni

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

Nastavi čitati

Politika

ZASJEDANJE PIK-a U SARAJEVU: Ko će biti predložen za visokog predstavnika?

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ REŠETAO AJANOVIĆA: „Da li su studenti upisivani na medicinu bez važeće licence?” (VIDEO)

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je održala javno saslušanje o načinu akreditacije i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, a u centru pažnje našao se Evropski univerzitet Kallos iz Tuzle.

Pred Komisijom se pojavila vršilac dužnosti rektora Anka Bulatović, ali nije odgovarala na pitanja članova Komisije, pozivajući se na ovlaštenje koje je za zastupanje dobio advokat Mirnes Ajanović.

Nakon što je saslušanje više puta prekidano, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović postavio je niz pitanja koja se odnose na rad ove visokoškolske ustanove i status studijskih programa.

Borenović je zatražio odgovore na navode da Kallos od akademske 2022/23. godine nije imao važeću licencu za oblast medicine, biomedicine i zdravstva, te da su studenti uprkos tome nastavili da se upisuju na te studijske programe.

Među pitanjima koja su ostala bez odgovora našla su se i ona o tome da li su studenti bili upoznati sa statusom licenci, zbog čega je univerzitet nastavio rad nakon zabrane, kao i navodi da Ljekarska komora ne izdaje licence diplomcima ovog univerziteta.

Predsjedavajući Komisije otvorio je i pitanje izvođenja nastave u prostorijama Bosanskog kulturnog centra i hotelskim objektima, kao i navode o angažovanju visokih funkcionera nadležnih agencija u nastavnom procesu.

Članovi Komisije pozvali su se na Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i istakli da je cilj saslušanja bio da javnost dobije jasne odgovore na brojna pitanja koja se odnose na rad univerziteta i zaštitu interesa studenata.

Međutim, umjesto odgovora, saslušanje je završeno tako što su Bulatović i Ajanović napustili sjednicu, ostavljajući bez odgovora ključna pitanja koja je Komisija postavila.

„Da li su studenti upisivani na studije bez važeće licence, da li su o tome bili obaviješteni i ko snosi odgovornost?“ – pitanja su na koja javnost i dalje čeka odgovor.

 

tuzlanski.ba

 

 

Nastavi čitati

Aktuelno