Connect with us

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Related Topics:

Svijet

“PUTIN ĆE TO URADITI ZA MENE”: Tramp nije znao da ga snimaju, pričao o pregovorima za kraj rata

Donald Tramp nije znao da su i dalje uključeni mikrofoni i kamere i otkrio je o čemu je pričao sa Putinom.

Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatiti sporazum o bezbjednosnim garancima za Ukrajinu. Tramp je ovo zvanično izjavio na početku sastanka sa Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima na početku javnog dijela sastanka koji je otvoren za medije nakon čega su se svi prebacili u Ovalnu kancelariju na zatvoreni dio sastanka.

Međutim, rekao je da “misli” da će Putin to prihvatiti u trenucima kada su bili uključeni mikrofoni i kamere. Nije poznato kome je to rekao.

“Da, da organizujemo trilateralni sastanak. Mislim da želi da prihvati dogovor, zbog mene. Razumiješ kako to čudno zvuči”, izjavio je Tramp.

Da podsjetimo, sa Zelenskim na sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom prisustvuje više evropskih lidera. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni, nemački kancelar Fridrih Merc, premijer Velike Britanije Kir Starmer, predsednik Finske Aleksander Stub i Generalni sekretar NATO saveza Mark Rute stigli su u Vašington na sastanak.

U petak 15. avgusta na Aljasci sastali su se Donald Tramp i Vladimir Putin kada su pregovarali o uspostavljanju prekida vatre u Ukrajini. U međuvremenu je procurio ultimatum Putina za prekid vatre sa čim se Donald Tramp navodno složio.

Međutim, Zelenski je kategorički odbio predlog o povlačenju trupa iz Donjecka. Nastavak pregovora zakazan je za danas u Bijeloj kući na velikom sastanku na kom ukrajinski predsjednik neće biti sam ovog puta.

Šta se desilo prethodnog puta na sastanku Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog?
Prethodni sastanak američkog i ukrajinskog predsjednika u Bijeloj kući je prošao katastrofalno. Dogodio se u petak 28. februara ove godine i izbila je žestoka svađa pred predstavnicima medija koji su takođe “napadali” Zelenskog, a sve je kulminiralo izbacivanjem iz Ovalne kancelarije.

Nastavi čitati

Svijet

MRAČNA ANALIZA IZ NJEMAČKE! Globalna inflacija će ostati visoka

Očekuje se da će globalna inflacija ostati visoka u ovoj godini prema istraživanju njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja IFO, koji prognozira da će potrošačke cijene porasti u prosjeku za četiri odsto širom svijeta.

Institut IFO, čije je sjedište u Minhenu, objavio je rezultate kvartalne ankete među ekonomskim stručnjacima širom svijeta.

“Očekivanja o kratkoročnim i dugoročnim stopama inflacije ostaju relativno nepromijenjena na globalnom nivou”, naveo je IFO u saopštenju koje prenosi agencija DPA. Iako ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, prognoze za inflaciju u 2025. godini značajno variraju od regiona do regiona, pokazuje anketa, sa najnižom prognozom stope za Zapadnu Evropu od 1,8 odsto.

U Sjevernoj Americi, na sjeveru Evrope i Okeaniji očekuje se da će stope inflacije biti nešto više, od 2,7 do 3,1 odsto.

“Primjetno je da očekivanja u Sjevernoj Americi ostaju povišena u odnosu na kraj prethodne godine, što odražava i dalje postojeće inflatorne pritiske”, piše u saopštenju.

Očekuje se da će najveći rast cijena pogoditi Istočnu i Sjevernu Afriku, gdje se predviđa da će inflacija dostići 22,9 i 40,8 odsto u ovoj godini.

Nastavi čitati

Svijet

FICO OBUSTAVIO ZVANIČNU VOJNU POMOĆ UKRAJINI! Kritikovao sankcije EU protiv Rusije

Slovački premijer Robert Fico obustavio je zvaničnu vojnu pomoć Ukrajini, kritikovao sankcije EU protiv Rusije, odbio članstvo Kijeva u NATO i sastao se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenosi briselski portal Politiko.

Istovremeno, privatne oružane kompanije Slovačke zarađuju bogatstvo prodajom oružja Ukrajini, navodi portal.

U 2024. godini, izvoz oružja iz Slovačke porastao je na 1,15 milijardi evra. To je oko 1,0 odsto privrede zemlje, dvostruko više nego 2023. i deset puta više nego prije nego što je Rusija 2022. godine napala Ukrajinu.

Međutim, procvat trgovine oružjem ne umanjuje Ficovu političku obavezu da pomaže Ukrajini, izjavio je zamjenik ministra odbrane Igor Meličer za Politiko.

– Slovačka vlada je svojim građanima u manifestu obećala da iz državnih skladišta neće poslati ni jedan metak u Ukrajinu i mi to obećanje ispunjavamo – istakao je Meličer. Zvanična pomoć Slovačke sastoji se od neletalne pomoći i ključnih isporuka električne energije neophodnih za funkcionisanje Ukrajine kao države.

Međutim, vlada ne krije činjenicu da nema ništa protiv toga da privatne kompanije prodaju oružje, navodi briselski portal.

Nastavi čitati

Aktuelno