U kasnu jesen 2021. godine, izvršni direktor Microsofta Satja Nadela sastao se u sjedištu kompanije kod Sijetla sa Josijem Sarielom, tadašnjim komandantom izraelske obavještajne jedinice 8200.

Tema sastanka bila je prebacivanje ogromnih količina tajnih podataka izraelske vojske u Microsoftov cloud servis Azure, piše The Guardian.

Jedinica 8200, izraelski pandan američkoj agenciji NSA, dobila je pristup posebno zaštićenom dijelu Azurea i razvila sistem koji svakodnevno presreće i skladišti milione mobilnih poziva Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali, prenosi Index.hr.

Sistem je postao operativan 2022. godine, a dokumenti Microsofta i izjave 11 izvora otkrivaju da se podaci čuvaju u centrima u Holandiji i Irskoj.

Microsoft tvrdi da Nadela nije znao kakve će se informacije čuvati u „oblaku“, ali procurjeli dokumenti i svjedočenja bivših zaposlenih pokazuju da je sistem korišten u vojnim operacijama i pri planiranju vazdušnih napada.

Masovni nadzor i skladištenje miliona razgovora
Izraelska vojska već decenijama prisluškuje komunikacije na okupiranim teritorijama, ali novi sistem omogućava snimanje gotovo svih telefonskih razgovora Palestinaca, znatno proširujući domet nadzora.

Interno je projekat poznat pod imenom „milion poziva na sat“, a razvijen je zato što vojska nije imala dovoljno sopstvenih kapaciteta za čuvanje tolikih količina podataka.

Microsoftovi inženjeri svakodnevno su radili s Jedinicom 8200 na jačanju bezbjednosti cloud sistema, a do jula ove godine tamo je bilo pohranjeno oko 11.500 terabajta vojnih podataka – što odgovara oko 200 miliona sati audio snimaka.

Korišćenje podataka za napade i hapšenja
Tri izvora iz Jedinice 8200 tvrde da je cloud sistem korišćen za planiranje vazdušnih udara u Gazi i hapšenja na Zapadnoj obali.

– Kada im treba razlog za hapšenje, a nemaju ga, pronađu ga tamo – rekao je jedan od njih.

Podaci su navodno korišteni i za ucjene, kao i za posthumna opravdanja ciljanih likvidacija. Sistem omogućava i retroaktivni nadzor, vojska može pristupiti razgovorima osoba koje su tek kasnije postale interesantne obavještajnim službama, prenosi Index.hr.

Više od godinu i po dana posler početka sukoba, palestinska teritorija Pojas Gaze ne liči na mesto za život.

Razrušeni gradovi, stotine hiljada raseljenih i sve češće slike dece koje umiru od gladi – to je sada svakodnevica Gaze.

Pomoć iz vazduha dok ljudi gladuju

U proteklim danima sve više kruže snimci tela dece preminule od neuhranjenosti.

Iako iz sveta stiže pomoć, ona je simbolična i uglavnom dolazi iz vazduha – bacanjem paketa iz aviona.

To je čak 40 puta skuplji način isporuke od kamionskog, a nije ni bezbedan: padobrani se ne otvaraju, paketi padaju u more, ljudi stradaju pokušavajući da ih izvuku. Prema podacima UN, u jednom incidentu pet osoba je poginulo kada im je na glavu pala paleta.

Dvanaestoro ljudi se prošle godine udavilo spasavajući pakete brašna iz mora.

Od 7. oktobra 2023, kada je Hamas izveo napad na Izrael, Gazi je zabranjen pristup stranim novinarima. To je bez presedana u savremenom ratovanju – zona totalne blokade informacija.

BBC navodi da svet danas Gazu vidi samo iz vazduha – kao polje pepela, ruševina i kratera. Prema procenama, čak 92% svih čvrstih objekata je uništeno ili teško oštećeno.

Strani reporteri koji učestvuju u misijama dostave pomoći iz vazduha kažu da „ne vide ljude, samo sivi beton, prah i pepeo“. Gaza izgleda, kažu, „kao arheološki lokalitet neke drevne civilizacije“.

Sukob bez izlaza

U Gazi je do sada, prema procenama, poginulo više od 60.000 ljudi. Rat je ušao u novu fazu – glad se koristi kao sredstvo pritiska. Izrael poručuje: humanitarni koridori će biti otvoreni tek kada Hamas oslobodi taoce. Hamas odgovara: pustićemo taoce kada konvoji dobiju prolaz.

U međuvremenu, dva miliona ljudi u Gazi živi bez struje, vode, hrane i osnovnih lekova. Humanitarna kriza raste iz dana u dan, dok međunarodna zajednica ostaje nemoćna – ili nezainteresovana.

(Kurir) Foto: Schreenshot/Facebook

Greg Abot, governer Teksasa, najavio je da će se obratiti Vrhovnom sudu te američke države kako bi kaznio demokrate koji su pobjegli iz te države kako bi spriječili glasanje o reorganizaciji izbornih jedinica za savezni Kongres.

Republikanci, koji na nivou Amerike imaju veoma tijesnu većinu u Predstavničkom domu, žele prekrojiti izborne jedinice tako da povećaju šanse za izbor do pet dodatnih kongresmena iz Teksasa, i na taj način osiguraju da nakon međuizbora naredne godine imaju većinu u Predstavničkom domu Amerike.

Obzirom da im za tu odluku treba kvorum od dvije trećine poslanika u teksaškom Predstavničkom domu demokrate su iz protesta odlučile da pobjegnu iz Teksasa u Ilinoj, i da tu sačekaju dok teskaški kongres ne ode na redovnu ljetnu pauzu za dvije sedmice.

Abot im se sada osvećuje tako što će tražiti da Vrhovni sud Teksasa, koji kontrolišu republikanci, oduzme mandat Džinu Vuu, kako bi prisilio demokrate da se vrate i dozvole republikancima da usvoje reorganizaciju izbornih jedinica u skladu s njihovim željama.

Vu je Abota optužio da “koristi zakon kao oružje protiv vlastitih građana”, dok se državni tužilac Ken Pakston obratio sudu da sačeka s odlukom do sutra, kada ističe rok koji je predsjedavajući Predstavničkog doma Teksasa ostavio da se demokrate vrate i na taj način obezbijede kvorum.

Donald Tramp, predsjednik Amerike, izjavio je da bi se u ovaj slučaj trebao uključiti i FBI.

Pakston je rekao da država ima ograničene mogućnosti da riješi problem demokrata koji su pobjegli. Zvaničnici, kako je objasnio, mogu ili čekati da se oni koji su pobjegli vrate “jer se na kraju moraju vratiti kući” ili mogu podnijeti apelacije Ustavnom sudu da jednom po jednom oduzima mandate.

“Ovo je nova stvar, koja se nikad prije nije desila, ali mislimo da ima vrlo dobre šanse za uspjeh“, rekao je Pakston.