Mjesecima pa i godinama se prepričavaju problemi u bolnici Sveti Apostol Luka, a da je stanje zaista alarmantno pokazuje i to da radnici poslijednjih mjeseci o tim problemima govore javno i pored svih pritisaka koje imaju. Iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara navode da je položaj medicinskih tehničara u bolnici veoma ugrožen.

Navode da trenutno u bolnici “Sveti apostol Luka” ima oko 210 tehničara, a oko 170 ljekara, i po standardu 1:4 fali oko 200 medicinskih tehničara.

“Mi non stop ukazujemo na taj problem međutim ništa se po tom pitanju ne rješava, radnici rade premoreni, neki se zovu sa bolovanja, sa godišnjih odmora, da dolaze da rade i naravno pod samim tim osjećaju se poniženo i napuštaju našu zdravstvenu ustanovu, odlaze u privatne ustanove, odlaze u Federaciju koja je veoma blizu za platu veću do 1000 maraka.

Zadnjih 2 mjesevca smo imali konkretan slučaj odlazak dva vrhunska anestetičara, znači u najboljim godinama koji su obučeni apsolutno za sve operacije,” navodi Goran Bačić, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Iz sindikata navode i da je u bolnici jedinstveni slučaj da su pedijatrija i urgentna psihijatrija na istom spratu.

“Skoro smo imali slučaj prije mejsec i po dana da je paciujent pokuša samoubistvo metalnim stalkom za infuzije, da razbije prozor da skoči, spriječen je u tome i onda je nastavio da na medicinsko osoblje da pokuša da povrijedi da ugrozi, bukvalno su se ljudi borili za život.

Ja samo postavljam pitanje šta da je on uspio da savlada medicinsko osoblje i da je došao do odjeljenja pedijatrije gdje su smještene djeca i majke, kakve bi to nesagledive posledice I katastrofalne bile,” kaže Bačić.

Medicinski tehničar navodi da je kažnjen što je išao hodnikom i pjevušio.

“Ja sam imao smiješnu stvar,bavim se znači muzikom i išao sam pjevušio kad se njima bilo plakalo očigledno ja sam tad potrefio loš dan onaj da sam kažnjen od strane poslodavca tri mjeseca sa 20% skidanje plate, što je smijesno, kome god sam rekao kaže tuži ih, nađi advokata,brani se, međutim ja nisam htio, ja sam ovdje samo da pričam zaista o problemima koji su znači problemi bijelog mantila, odlazak radnika u zemlje EU, napuštanje radnih odnosa, sve manje medicinskog kadra u bolnici Apostol Luka,” navodi Dejan Kopić, medicinski tehničar u bolnici.

Novinar Ljubinko Đurić navodi da svi problemi bolnice u Doboju imaju političku pozadinu:

“Do nekih 2013 godine, nekad sam bio potparol, a za 6,5g, toga zaista nije bilo kao što je sad, međutim dolaskom istaknutog kadar SNSD-a Sanje Vulić to se odsta promijenilo i mislim da je baza opšta bolnica sa tolikim brojem zaposlenih, a to je gotovo 900, zaista jedna velika baza kada je u pitanju glasačko tijelo, tako da i među tome treba tražiti nekakve razloge ili čak nekakvu pozadinu.”

Radnici bolnice kažu da je zgrada veoma savremena, lijepa i funkcionalna ali da zidovi i aparati ne liječe ljude već medicinsko osoblje i da ljekari i tehničari savjesno i vrhunski odgovorno obavljaju svoj posao, a da je rukovodeći kadar kriv za sve lošije upravljanje bolnicom i da za to treba da snosi odgovornost.

Direktor bolnice na naše telefonske pozive, na sms, kao ni na službeni mail koji smo poslali nije odgovarao.

(BN) Foto: BN

Nova istraživanja otkrivaju kako klimatske promjene pojačavaju superćelijske oluje u Evropi. Studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava da će Alpi, dijelovi centralne i istočne Evrope bilježiti značajan porast aktivnosti oluja
Ako globalna temperatura poraste za 3°C u odnosu na predindustrijski nivo, učestalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se poveća i do 50%.

Šta je superćelijska oluja?
Za razliku od tipične grmljavine, superćelija ima duboku, rotirajuću kolonu vazduha – mezociklon. Upravo ta rotacija daje oluji snagu i dugotrajnost – dok obične grmljavine brzo nestaju, superćelije mogu trajati satima i pokrivati ogromna područja.

Nastaju kada se topli i vlažni vazduh blizu tla sudari sa hladnijim na visini, uz vetar koji mijenja pravac sa visinom. Ljeti donose snažne vjetrove, obilne padavine i krupan grad koji mogu pričiniti veliku štetu, piše Euronjuz.

Rastući rizik i ekonomske posljedice
Superćelijske oluje i drugi oblici jakih oluja izazvali su sve više štete posljednjih godina. U 2023. one su bile najskuplja prirodna katastrofa u svijetu, a gubici su iznosili gotovo 55 milijardi evra.

Primjeri su Francuska, gdje je u junu grad veličine 6 cm oštetio imovinu i vozila, i Italija, gdje su u avgustu oluje rušile drveće, uništavale usjeve i remetile željeznički saobraćaj.

Kako naučnci prate superćelijske oluje u Evropi?
Praćenje je dugo bilo teško zbog razlika u nacionalnim radarskim sistemima. Naučnici sa Univerziteta u Bernu i ETH Cirih razvili su model visoke rezolucije koji simulira razvoj oluja u mnogo preciznijim detaljima nego ranije.

Alpi kao “žarište” superćelijskih oluja
Modeliranje je pokazalo da Alpi već sada bilježe prosječno 38 superćelijskih oluja na sjevernoj strani planinskog lanca i 61 na južnoj. Uz porast temperature od 3°C, broj bi mogao da se poveća za 50%, posebno ugrožavajući Švajcarsku, Austriju, sjevernu Italiju i južnu Njemačku.

Pirinejsko poluostrvo i jugozapad Francuske, međutim, mogli bi da zabilježe pad učestalosti oluja. Generalno, za Evropu se predviđa porast od oko 11%.

Istraživači naglašavaju da Evropa mora da se pripremi za sve češće i intenzivnije oluje.

To podrazumijeva prilagođavanje infrastrukture, poljoprivrede, službi za hitne intervencije i osiguravajućih sistema. Razumijevanje uslova nastanka superćelijskih oluja ključno je za bolju spremnost.

(Euronews)

Ljeto se bliži kraju a septembar označava povratak u rutinu. Koštalo je ljetovanje, koštalo je i opremanje za školu, a košta i sve ono što spada u svakodnevne životne potrepštine. Sindikalna potrošačka korpa u BiH premašila je 3.000 KM.

Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH kazala je kako veliki broj građana ne živi više na granici već ispod granice siromaštva.

Sućeska je za N1 kazala kako trenutno rade izračun potrošačke korpe za prethodni mjesec, ali očekivanja su da će premašiti iznos od 3.500 KM. – Kao što znate, uvijek u avgustu i septembru ona košta čak i znatno više nego u ostalim mjesecima tokom godine, posebno u avgustu, jer tad su pripreme za početak nove školske godine. Tako da je sigurno da će ona za avgust mjesec premašiti iznos od 3.500 KM. To je znatno povećanje u odnosu na prethodne godine, iako smo i prethodnih godina bilježili značajan rast troškova za četvoročlanu porodicu u mjesecu avgustu, ali ove godine je to dodatno zato što sami ste svjedoci da svjedočimo poskupljenju osnovnih prehrambenih proizvoda i higijenskih stvari, a da ne govorimo o svim ovim potrepštinama koje su potrebne porodicama koje imaju školarce, znači nabavka knjiga, nabavka školskog materijala, pribora, ruksaci, odjeća, obuća itd – navela je Sućeska.

“Ljudi su primorani da kupuju jedan paradajz, prije to bilo sramota”

Istakla je kako iz mjeseca u mjesec iznos potrošačke korpe bude veći u rasponu od 200 do 300 KM. Linker
– Ima taj kontinuirani rast, on je nekad blaži, nekad je malo više izražen, ali činjenica jeste da mi već godinama u suštini svjedočimo tom nekom kontinuiranom porastu cijena na koje, evo, do sada još uvijek nismo imali adekvatan odgovor od strane nadležnih. Poskupilo je u suštini gotovo pa sve. Posebno sa komunalnim uslugama u Kantonu Sarajevo, i električna energija je sada poskupila za domaćinstva. Postoji velika vjerovatnoća da će najveći broj domaćinstava sada plaćati veće iznose za električnu energiju nego što je to bio prethodni slučaj – rekla je ona.

Navodi da kada govorimo o prehrambenim proizvodima, poskupilo je meso, poskupilo je voće i povrće da ne govorimo.

– Nažalost, mi kao zemlja koja proizvodi i voće i povrće, smo došli u situaciju da najveći broj naših sugrađana više sebi ne može priuštiti voće, ni kilograma, kamoli da govorimo o nekim većim količinama. Vi svjedočite svaki dan ako odete u prodavnicu ili na pijacu da ljudi kupuju bukvalno po komad, što je prije bilo nezamislivo, prije je bilo sramota da odete na pijacu, a da ne kupite bar kilogram nečega. Nažalost, ljudi su primorani sada da kupuju jedan paradajz, jednu krastavicu ili krompir itd – rekla je ona.

Navela je i cijene na pijaci koja su dosta veće nego ranije. – Mi smo u ovim mjesecima znali imati cijenu krompira od 0,50 – 0,60 KM, sada vam je 1,5 KM. Paradajz je 3,5 KM, a da ne govorimo o nekim sad stvarima tipa nektarina ili nekog voća koje smo navikli negdje jesti u ove ljetne mjesece. Tako da, nažalost, to je ono što najviše pogađa ljude, kada nam podignete cijene hrane. Ne trebamo zaboraviti ni lijekove. Nekako se uvijek baziramo na Kanton Sarajevo gdje je i ta esencijalna lista prilično duga što se tiče lijekova, međutim nije takva situacija u ostalim kantonima. Tako da, i tu ljudi moraju izdvojiti više novca. A evo sad za roditelje školaraca. Kada odete i vidite koliko je cijena jedne obične sveske, koliko je cijena olovaka, bojica – onda su ti iznosi za najveći broj naših sugrađana, nažalost, neizdrživi da ih mogu platiti od onih primanja koja imaju – upozorila je.

Čaušević Sućeska navela je kako je stav sindikata širom Evrope da u svim zemljama iznos minimalne plate bude jednak iznosi polovine potrošačke korpe.

– Ne možete vi napraviti neki jedinstveni iznos koji bi bio primjenjiv u čitavu Evropsku uniju s obzirom da je razlika u ekonomijama od zemlje do zemlje. Međutim, to je ona granica koja bi se ustvari trebala postaviti kao minimum, da najniža plata predstavlja polovinu mjesečnih troškova. Mi kad kažemo da prosječna plata jedva pokriva polovinu, trebamo imati na umu da najveći broj radnika i radnica nemaju tu platu – navela je ona.

Kaže da kada se gleda statistički, podižu se plate koje su plate direktora, plate različitih IT sektora, bankarski sektor, sve to ulazi u obzir, ali kada vi vidite kolika je plata ljudi u industrijskom sektoru, uslužnim djelatnostima, onda u suštini taj iznos je puno, puno niži od toga što je prosječna plata.

– Tako da, sve dok ne dođemo do tog nekog nivoa da minimalna plata pokriva polovinu troškova, imaćemo situaciju ovako kakvu imamo, a to je da zaista veliki broj ljudi, nažalost, živi ispod granice siromaštva. Znači, nije to više na granici siromaštva, jer mi moramo uvijek imati na umu i nivo kreditne zaduženosti naših građana. Kod nas su ljudi bukvalno, mislim da su rijetki građani BiH koji nemaju baš ni jedan kredit. Da li se to radi o kreditu za nabavu godišnje obuće, pa evo sada školskog pribora, da li se radi o kreditima za liječenje, nažalost, da li se radi o kreditima za rješavanje stambenog pitanja, ako pomenu automobile ili bijelu tehniku, šta god, u suštini, u ovom trenutku, nažalost, mislim da nema ni jedan građanin ili su vrlo rijetki u BiH koji nema bar jedno kreditno zaduženje. Na ono što primite platu, vi već imate određeno odbijanje nekog obaveznog iznosa, pa onda bilo kakvo povećanje troškova vam ustvari predstavlja još mnogo veće opterećenje na ono što vam ostane kada platite sve ono što morate kao obavezu – zaključila je ona.

Ljetovanje postalo luksuz

Rijetki su ljudi koji su mogli otići na ljetovanje, a da to nije značilo ili uzimanje nekog kredita ili plaćanje na rate.

– Cijene su i na primorju porasle, to su svi ovi ljudi koji su bili svjedočili tome, tako da nije BiH sad izdvojeni otok na kojem su samo porasle cijene i ta situacija se desila i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, tako da onda za naše ljude to predstavlja još dodatni trošak, jako odu tamo neki privatni smještaj i uspiju naći neku povoljniju cijenu dok vi kupite sebi hranu, dok priuštite sebi neki izlazak na večeru, djeci sok, sladoled, u suštini, ljudi razmišljaju o tome da se treba vratiti u BiH i da treba nastaviti živjeti i opremati djecu, evo, sad za školu, na primjer – kazala je Čaušević Sućeska u novom danu.