Prvi dio ove sedmice biće relativno topao i uglavnom suv.

Od četvrtka ulazimo u nestabilan i svežiji period, ali najava za jače zahlađenja nema do 20. septembra, objavio je na svojoj Fejsbuk stranici meteorolog amater Marko Čubrilo.

Kliknite da biste prihvatili marketing kolačiće i omogućili ovaj sadržaj
Do srijede uveče uglavnom sunčano i relativno toplo, samo ponegdje uz prolazno povećanje oblačnosti mogući lokalni pljuskovi, ali će preovladavati suvo vrijeme.

Danas dnevni maksimumi od 25 do 34 stepena Celzijusa.

U srijedu poslije podne na zapadu regiona destabilizacija atmosfere uz grmljavinske pljuskove i osvježenje. Ovo pogoršanje će se do četvrtka uveče proširiti na cijeli region, donoseći grmljavinske pljuskove, pojačan sjeverozapadni vjetar i osvježenje, tako da bi se maksimumi u četvrtak trebali kretati od 18 na sjeverozapadu do oko 29 na jugoistoku regiona.

Petak promjenjivo oblačan i nestabilan, ponegdje uz lokalni pljusak, uglavnom na istoku regiona. Duvaće sjeverozapadni vjetar koji povremeno može biti jak. Dnevni maksimum od 17 do 24 stepena Celzijusa.

U subotu suvo i toplije, vjetar će oslabiti i okrenuti na slab, južni. Dnevni maksimum od 23 do 30 stepeni Celzijusa.

Novo prolazno pogoršanje uz grmljavinske pljuskove se očekuje u nedjelju, i to prvo na sjeverozapadu regiona, ponovo će osvježiti uz maksimume od 17 do 24 stepena Celzijusa.

Neko jače zahlađenje je, prema trenutno raspoloživim prognostičkim kartama, moguće tek oko 20. septembra.

U drugom dijelu sedmice destabilizacija atmosfere i postepen prestanak pravog ljeta, ali, za sada, bez jačeg zahlađenja.

Na tržište Bosne i Hercegovine za osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode vrijedne 51.265.966 KM.

Deficit u ovoj oblasti, prema riječima ekonomista, najbrže mogu riješiti kupci.

Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni obuhvataju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, led i snijeg, te vodu uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je važno naglasiti da kategorije koje se posmatraju uključuju i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, te biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno gledano imamo deficit.

– Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba, ali kada je voda u pitanju, slika ipak nije tako tragična kako se čini i trendovi su pozitivni, uz nadu da se i vrijednosno, a ne samo količinski mogu dalje unaprijediti uz više ulaganja i napora – kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

On dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano veliki, to ne znači dominaciju uvozne vode na bh. tržištu.

– Naime, i dalje domaći proizvođači pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s dodacima i ostalih proizvoda na bazi vode. Ima još puno prostora da se stanje popravi, da se poveća učešće domaćih brendova na tržištu, neki strani brendovi koji imaju tradiciju da prenesu proizvodnju u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire lepezu proizvoda i pokriju i one kategorije koje danas ne proizvodimo, a da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je nesporan. Svemu tome mogu doprinijeti i vlasti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogim kontrolama kvaliteta uvozne robe u svim kategorijama, uključujući i vodu – objašnjava on.

Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u vezi sa ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s dodacima i raznovrsnih napitka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, iz BiH je otišlo više vode bez dodataka.

– Naš količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je zadržan i čak povećan, uz rast izvoza od 20 odsto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajnije promijenila i da i dalje imamo pozitivan količinski omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom sa dodacima i ovim ostalim napicima na bazi vode – navodi Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, najveći razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski je to što u najvećem broju slučajeva cijene vode i drugih proizvoda koji se izvoze su mnogo niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

– Tako da, iako količinski izvezemo više ‘prave’ vode, puno je jeftinije prodajemo vani nego što skupo plaćamo uvoznu i onda imamo količinski suficit, a vrijednosni deficit. Da li je to zato što nedovoljno cijenimo vlastitu vrijednost, a precjenjujemo tuđu ili nedovoljno ulažemo u marketing ili smo ucijenjeni od stranih kupaca, ili je nešto deseto u pitanju, to je teško reći. Sami izvoznici najbolje to mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju puno višu cijenu u izvozu, a da su uvozni daleko preplaćeni – tvrdi on.

Nezavisne

Institucije u Republici Srpskoj u prošloj godini evidentirale su 64 djece korisnika socijalne zaštite koju su napustili roditelji.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, riječ je o 42 dječaka i 22 djevojčice.

Kada je u pitanju starosna struktura ovih maloljetnika, njih 20 je mlađe od sedam godina, 32 ih je uzrasta od sedam do 14 godina, 10 uzrasta od 15 do 16 godina, a preostalih dvoje ima između 17 i 18 godina.

U prošloj godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bilo je i 123 mališana čiji su roditelji spriječeni da obavljaju roditeljsku dužnost.

Kada je riječ o djeci roditelja koji nemaju dovoljno prihoda, prošle godine evidentirano je 5.499 takve djece.

Aleksandar Milić, psiholog, govoreći o djeci koju su napustili roditelji, ističe da je prva asocijacija da je riječ o psihički neuravnoteženim ljudima, odnosno ljudima ozbiljno narušenog psihičkog stanja.

“Drugim riječima, najvjerovatnije nemaju zdrav način života, upitna je njihova egzistencija, socijalizacija i tako dalje. Pitanje je i mjesto boravka – gdje se oni to nalaze. Bilo bi interesantno da vidimo status tih roditelja koji su napustili djecu”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”.

Bilo bi zgodno, dodaje, da se prikupe podaci o tim osobama, jer je ovakva informacija dobar pokazatelj u smislu šta treba dalje raditi.

“Ja pratim putem vještačenja da nekad centri za socijalni rad onemogućavaju brigu o djeci, tamo gdje su roditelji sposobni da brinu za djecu. Dakle, vidio sam i takve slučajeve, intervenisao protiv njih, učestvujem kao vještak u procjeni takvih slučajeva”, naveo je Milić za “Nezavisne novine”.

Podatak o 64 napuštene djece, dodaje on, zahtijeva uvid u cjelokupno stanje, te upoznavanje sa ovom situacijom.

“Institucije se daleko ozbiljnije i stručnije trebaju baviti ovakvim slučajevima”, naglasio je Milić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je podatak o 64 napuštene djece zastrašujući te da ukazuje na to da je porodica u krizi, odnosno da su u krizi interpersonalni odnosi u porodici.

“U krizi je, prije svega bračnost, ali na kraju krajeva i roditeljstvo”, rekao nam je Vasić.

Prema njegovim riječima, očito maha uzima naša današnja samoživost, odnosno nehtijenje da podnesemo žrtvu, a olako se stupa u bračne veze.

“Čini mi se da bi možda trebalo više raditi na edukaciji mladih ljudi u smislu da ni seksualni odnosi, ni prije braka, ni u braku, nisu nešto što je samo trenutak, nego nešto što može da ima ozbiljne posljedice. Možda se tu radi o neželjenim trudnoćama, brakovima koji nisu mogli da funkcionišu iz ekonomskih razloga, bilo čemu. Ali, problem je, generalno, u relaciji među ljudima”, poručio je Vasić.

Naš sagovornik dodaje da, kada su takve situacije u pitanju, uvijek, nažalost, najdeblji kraj izvlače djeca.

“Smatram da je temelj svega da posvetimo pažnju mladim ljudima koji su na pragu ulaska u odnose. Rađanje života, prije svega, mora da bude produkt ljubavi i produkt odgovornosti dvoje mladih ljudi, odnosno muškarca i žene”, naglasio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.