Connect with us

Banjaluka

Počela jesenja sadnja: Gradonačelnik sa donatorima zasadio nove sadnice

Banja Luka će i ove jeseni organizovati akciju sadnje kako bi naš grad postao bogatiji za nove sadnice i zadržao epitet „grad zelenila“.

Uz sadnice, koje će obezbijediti Grad i ovaj put uključili su se zainteresovani donatori i društveno odgovorne kompanije, koji žele Banjoj Luci da doniraju sadnice.

Jedna od tih kompanija je i „Ekopak“ koji su donirali sadnice crvenog javora, koje je zajedno sa predstavnicima ove kompanije danas zasadio gradonačelnik Draško Stanivuković istakavši da jesenjom sadnjom Grad želi da naše aleje dobiju nova stabla, kako bi grad bio još ljepši i plemenitiji.

-Banja Luka je stekla epitet grada zelenila, aleja, grada koji čuva svoju životnu sredinu, ali je naš zadatak da to kroz vrijeme održavamo – naveo je on i poručio da je prošle godine, uprkos svim izazovima, grad imao najveću sadnju do sada, tokom koje je zasađeno preko dvije hiljade sadnica.

Ove godine, kako je kazao – ide se u pravcu da taj broj bude još veći.

-Iz budžeta za proljećnu i jesenju sadnju je predviđeno preko 100.000 KM, a akciji Grada priključile su se i društveno odgovorne kompanije poput „Ekopaka“. To znači da Grad uz podršku društveno odogvornih kompanija, ali i pojednica, povećava broj sadnica u gradu zbog čega smo srećni – rekao je gradonačelnik, te zahvalio svima koji podržavaju ovakve projekte Grada.

Poručio je da se nastavlja i sa gradnjom parkova, dječijih igrališta, aleja…

-Dodatno ćemo se posvetiti rekreativnim zonama, posebno Banj brdu gdje je predviđena izgradnja vidikovca, uređenje rekreativnih prostora za šetnju trčanje i biciklističke staze, koje su planirane i na više lokacija u gradu – najavio je gradonačelnik, uz zaključak da se nije odustalo ni od gradnje najvećeg gradskog parka na lokaciji kod „Delte“.

-Projekat za gradski park je završen, sredstva za prvu fazu su obezbijeđena i čekamo planski dokument kojim će biti omogućena gradnja. Već su određeni radovi izvedeni, oni koji su bili mogući, poput nove rasvjete, klupa za odmor i staza – naveo je on.

Podsjećamo, nedavno je Banja Luka donijela odluku i da investitor na svaki kvadratni metar izgrađenog prostora dužan da donira jednu sadnicu gradu.

Direktorica kompanije „Ekopak“, Amela Hrbat istakla je da ta firma obilježava deset godina rada i da su tim povodom željeli da doniraju sadnice Banjoj Luci.

-Radimo, recikliramo, mislimo o životnoj sredini i tako ćemo i nastaviti – poručila je ona.

Related Topics:

Banjaluka

PODRŠKA MATURANTIMA U BANJALUCI: 800.000 KM iz budžeta, povećan iznos na 100 KM

Do sada izdvojeno oko 800 hiljada KM.

Oko 9.500 maturanata do sada je dobilo podršku Grada Banjaluka za proslavu maturske večeri, a za ove namjene od 2023. godine iz gradskog budžeta izdvojeno je oko 800 hiljada KM.

Naime, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Grad već četvrtu godinu zaredom preuzima troškove maturskih proslava za učenike završnih razreda srednjih škola, a ove godine u okviru kampanje „Banjaluka pruža više“ iznos podrške povećan je sa 80 KM na 100 KM.

I ove godine podrškom su obuhvaćene sve srednje škole na području Banjaluke – ukupno 18 škola, uključujući i Školu unutrašnjih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Medresu Banjaluka.

Kako su poručili iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju – Grad Banjaluka će i u narednom periodu nastaviti sa mjerama podrške mladim, s ciljem da se olakšaju troškovi porodicama i maturantima u jednom od najvažnijih perioda njihovog školovanja.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA 12 BANJALUČKIH BEBA: Više od tri decenije od tragedije

U Banjaluci će danas biti obilježene 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

“Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima”, podsjetili su iz ove organizacije.

Predviđeno je da u 9.30 časova bude služen parastos i položeno cvijeće na spomeniku 12 beba na Novom groblju, a u 11.00 časova polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” i obraćanje zvaničnika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima. Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije. Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno