Connect with us

Zanimljivosti

Ne bacajte pokošenu travu! Iskoristite je u sopstvenom dvorištu, evo i kako

S dolaskom proljeća i sve intenzivnijim radovima u dvorištima i baštama, pokošena trava postaje redovan „otpad“ kojeg se mnogi automatski rješavaju.

Međutim, stručnjaci za hortikulturu i održivu poljoprivredu upozoravaju da ova zelena masa ima daleko veću vrijednost nego što većina vlasnika kuća i dvorišta misli. Umjesto da završava u kontejnerima ili se pali, pokošena trava može se višestruko iskoristiti – kao đubrivo, zaštita za biljke, pa čak i kao pomoć u održavanju dvorišnih staza.

Prirodno đubrivo bez troška
Pokošena trava bogata je azotom, jednim od osnovnih hranljivih elemenata za rast biljaka. Ako se koristi pravilno, može poslužiti kao organsko đubrivo koje se lako vraća nazad u zemljište. Jedna od najsvrsishodnijih primjena je ostavljanje trave direktno na travnjaku nakon košenja, posebno ako se koristi kosilica sa funkcijom usitnjavanja. Ova tehnika omogućava da se hranljive materije iz trave vrate tlu, poboljšavajući njegov kvalitet bez dodatnih troškova.

Kompost za plodnu baštu
Još jedan efikasan način upotrebe jeste kompostiranje. Pokošena trava, kada se kombinuje sa „smeđim“ materijalima poput suvog lišća, grana ili kartona, postaje moćna komponenta domaćeg komposta. Rezultat je bogato organsko đubrivo koje povećava plodnost baštenske zemlje, poboljšava strukturu tla i smanjuje potrebu za hemijskim preparatima.

Važno je napomenuti: Trava se ne smije kompostirati u debelim slojevima, jer zbog velike količine vlage može doći do truljenja i stvaranja neprijatnog mirisa. Raspoređivanje u tankim slojevima i povremeno prevrtanje ključ su uspjeha.

Malč kao štit za biljke
Sušena pokošena trava idealna je za malčiranje – postupak pokrivanja zemljišta oko biljaka kako bi se zadržala vlaga, spriječio rast korova i zaštitilo korijenje od temperaturnih oscilacija. Trava se jednostavno osuši na suncu i potom rasporedi oko stabljika povrća, cvijeća ili mladih voćki.

Tečno đubrivo iz kante
Manje poznata, ali jednako korisna metoda je priprema takozvanog „trava čaja“. U kantu se stavi pokošena trava, prelije vodom i ostavi da odstoji nekoliko dana. Nastala tečnost bogata je hranljivim materijama i može se koristiti za zalivanje biljaka, posebno tokom sušnih perioda.

Pomoć u održavanju dvorišnih staza
U domaćinstvima sa zemljanim ili blatnjavim stazama, suva pokošena trava može poslužiti kao prirodni pokrov koji upija vlagu i olakšava kretanje. Iako privremeno rješenje, pokazalo se kao izuzetno praktično, naročito tokom kišnih dana.

Hrana za životinje – uz oprez
U ruralnim sredinama, pokošena trava ponekad se koristi i kao dodatna hrana za životinje, poput kokošaka, kunića ili ovaca. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakva trava mora biti neprskana i sasušena, jer vlažna i svježa može izazvati probavne smetnje kod stoke.

Priroda sve vraća
Umjesto da završi kao beskoristan otpad, pokošena trava može igrati značajnu ulogu u održavanju zdravog i funkcionalnog dvorišta. Osim što doprinosi kruženju hranljivih materija u prirodi, korištenje ove “zelene mase” smanjuje potrebu za hemikalijama i dodatnim troškovima u domaćinstvu. U vremenu kada se sve više govori o održivosti i ekološkoj svijesti, i najmanji koraci – poput ovoga imaju značaj.

Related Topics:

Zanimljivosti

Ne čekajte da propadne! SPASITE svoju ORHIDEJU uz ove jednostavne TRIKOVE

Vaš omiljeni cvijet i najljepši ukras doma, božanstvena orhideja, izgleda tromo i nikako da procvjeta. Imate utisak da se polako gasi i da joj nema spasa.

li, nemojte gubiti nadu. Postoji nekoliko jednostavnih trikova pomoću kojih ćete je brzo vratiti u život!

Orhideja nije od onih biljaka koje sve vrijeme cvjetaju. Jednom ili dva puta godišnje, sa periodom cvjetanja koji traje između šest i deset nedjelja, u zavisnosti od vrste. U našim krajevima to se odnosi na vrijeme od maja do septembra, kada je obično pod vedrim nebom. Ali, ako o kraljici cvjetnog carstva brinete kao da je Kleopatra lično, ili pak Marija Antoaneta, imaćete priliku da i tokom ovih hladnih dana uživate u pogledu na njene raskošne latice. Sklonili ste je na sigurno, obezbjedili ste joj toplo mjesto gdje ima dovoljno svjetlosti, ne direktne, redovno je prehranjujete… A opet, imate utisak da ne reaguje na vašu pažnju. To što se pupoljak koji toliko očekujete još nije probudio ne znači da je biljka “na izdisaju” i da ste negdje pogriješili s njegom. Moguće je da je orhideja samo u fazi mirovanja. Pauza u cvjetanju je veoma važna da bi prikupila novu snagu i ostala zdrava.

Kako oživjeti cvijeće orhideje?

Uz podsjećanje da ovo elegantno cvijeće najbolje uspjeva na temperaturama između 14 i 17 stepeni, skrećemo vam pažnju i na zalivanje. Ne pretjerujte s tim, nikako. Korijenje ne bi smjelo da pluta po vodi, a ne zaboravite i da biljku s vremena na vrijeme presadite. Moć jabuke i banane

Takođe, orhideja ne treba da stoji blizu voća, poručuje “Bunte”. Međutim, jabuka, poznata po brojnim zdravstvenim benefitima, i u ovom slučaju može da učini čuda. Isjecite nekoliko kriški i poređajte ih u saksiju, jer gasovi iz jabuke ubrzavaju proces pupljenja. No, uklonite ih prije nego što orhideja procvjeta, kako lišće ne bi izgubilo svoje lijepe zelene boje.

Vjerovatno već znate za trik sa korom od banane? Savršeno za prehranu sobnih biljaka! Isjecite kore od dvije banane na sitne komadiće, prelijte ih sa dvije litre proključale vode i ostavite da odstoje najmanje dva dana. Procijedite tečnost i razblažite je sa vodom u odnosu 1:1. Zalivajte orhideje ovim eliksirom svakih 15 dana, i desiće se čudo!

Koru od banane možete koristiti i za čišćenje. Nežno pređite unutrašnjom stranom preko listova orhideje, to će im dati sjaj i obezbjediti im korisne hranljive materije. Ako vam je ostalo taloga od kafe, nemojte da ga bacate. Skupljajte ga i ostavljajte da se osuši, a kad budete imali dovoljno za dvije šoljice, sipajte ih u dva litra vode i ostavite da odstoji preko noći. Tim rastvorom zalivajte orhideju. Talog kafe je odličan izvor azota, neophodnog za rast biljaka.

Djeluje i crni čaj, provjereno. Prelijte jednu kesicu čaja sa dva decilitra vrele vode i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Dodajte dvije kašike “napitka” direktno na supstrat, svakih nedjelju dana, i vidjećete šta će se desiti. Crni čaj je idealno sredstvo za “oživljavanje” korijena, jer taninska kiselina koju sadrži stimuliše njegov rast, prenosi Blicžena.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVJEROVATAN PODUHVAT: Pretrčao 42 kilometra svirajući harmoniku (VIDEO)

Nevjerovatan poduhvat napravio je slovenački trkač i muzičar Anže Zavrl na nedavnom maratonu u Ljubljani, gdje je 42 kilometra pretrčao svirajući harmoniku. Prvi je na svijetu koji je istrčao maraton na takav način.

Zavrl, koji je član benda Gadi, instrument je izradio specijalno za ovu priliku. Kako je otkrio, harmonika koju je nosio lakša je od standardne.

„Trebalo je da pravim pauzu od pet minuta na svakih sat vremena trčanja, ali sam zaboravio na to. Tako da sam svirao sve vrijeme“, rekao je on po završetku.

Anže Zavrl, koji se prethodno sa harmonikom na grudima popeo na Triglav, najavio je početkom septembra da će biti prva osoba na svijetu koja će pokušati da pretrči 42 kilometra svirajući harmoniku. Uspio je, te je postavio Ginisov rekord za najbrže maratonsko trčanje sa harmonikom, koju je nazvao Maratonika.

Maraton je istračao za četiri sata i 42 minuta, a na rukama je imao rukavice, jer je bilo hladno

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“POSLJEDNJA TVRĐAVA PALA”: Komarci prvi put u istoriji pronađeni na Islandu

Prvi put u istoriji komarci su pronađeni na Islandu, a tri primerka vrste ”Culiseta annulata” pronašao je ranije ovog meseca u svojoj bašti u Kjosu Bjorn Hjaltason, prenose islandski mediji.

Hjaltason je za Island monitor rekao da takve insekte nikada ranije nije video.

“Odmah sam mogao da kažem da je ovo nešto što nikada ranije nisam video”, rekao je Hjaltason, koji je uhvatio insekta, za koga se ispostavilo da je ženka.

On je od 16. do 18. oktobra uhvatio još dva komarca, jednog mužjaka i još jednu ženku, nakon čega je poslao tri insekta na identifikaciju entomologu u Islandskom institutu za prirodnu istoriju Matijasu Alfredsonu, koji je potvrdio da su to komarci vrste Culiseta annulata.

U svojoj objavi na Fejsbuku, Hjaltason je napisao da je “poslednja tvrđava pala”, jer se Island do sada nije smatrao jednom od zemalja u kojima su komarci autohtoni.

On je kazao da sumnja da su komarci u njegovu baštu stigli iz luke Grundartangi, koja je udaljena samo šest kilometara, gde stižu brodovi i kontejneri u kojima je moguće da su stigli i komarci.

Nastavi čitati

Aktuelno