Connect with us

Zanimljivosti

Ne bacajte pokošenu travu! Iskoristite je u sopstvenom dvorištu, evo i kako

S dolaskom proljeća i sve intenzivnijim radovima u dvorištima i baštama, pokošena trava postaje redovan „otpad“ kojeg se mnogi automatski rješavaju.

Međutim, stručnjaci za hortikulturu i održivu poljoprivredu upozoravaju da ova zelena masa ima daleko veću vrijednost nego što većina vlasnika kuća i dvorišta misli. Umjesto da završava u kontejnerima ili se pali, pokošena trava može se višestruko iskoristiti – kao đubrivo, zaštita za biljke, pa čak i kao pomoć u održavanju dvorišnih staza.

Prirodno đubrivo bez troška
Pokošena trava bogata je azotom, jednim od osnovnih hranljivih elemenata za rast biljaka. Ako se koristi pravilno, može poslužiti kao organsko đubrivo koje se lako vraća nazad u zemljište. Jedna od najsvrsishodnijih primjena je ostavljanje trave direktno na travnjaku nakon košenja, posebno ako se koristi kosilica sa funkcijom usitnjavanja. Ova tehnika omogućava da se hranljive materije iz trave vrate tlu, poboljšavajući njegov kvalitet bez dodatnih troškova.

Kompost za plodnu baštu
Još jedan efikasan način upotrebe jeste kompostiranje. Pokošena trava, kada se kombinuje sa „smeđim“ materijalima poput suvog lišća, grana ili kartona, postaje moćna komponenta domaćeg komposta. Rezultat je bogato organsko đubrivo koje povećava plodnost baštenske zemlje, poboljšava strukturu tla i smanjuje potrebu za hemijskim preparatima.

Važno je napomenuti: Trava se ne smije kompostirati u debelim slojevima, jer zbog velike količine vlage može doći do truljenja i stvaranja neprijatnog mirisa. Raspoređivanje u tankim slojevima i povremeno prevrtanje ključ su uspjeha.

Malč kao štit za biljke
Sušena pokošena trava idealna je za malčiranje – postupak pokrivanja zemljišta oko biljaka kako bi se zadržala vlaga, spriječio rast korova i zaštitilo korijenje od temperaturnih oscilacija. Trava se jednostavno osuši na suncu i potom rasporedi oko stabljika povrća, cvijeća ili mladih voćki.

Tečno đubrivo iz kante
Manje poznata, ali jednako korisna metoda je priprema takozvanog „trava čaja“. U kantu se stavi pokošena trava, prelije vodom i ostavi da odstoji nekoliko dana. Nastala tečnost bogata je hranljivim materijama i može se koristiti za zalivanje biljaka, posebno tokom sušnih perioda.

Pomoć u održavanju dvorišnih staza
U domaćinstvima sa zemljanim ili blatnjavim stazama, suva pokošena trava može poslužiti kao prirodni pokrov koji upija vlagu i olakšava kretanje. Iako privremeno rješenje, pokazalo se kao izuzetno praktično, naročito tokom kišnih dana.

Hrana za životinje – uz oprez
U ruralnim sredinama, pokošena trava ponekad se koristi i kao dodatna hrana za životinje, poput kokošaka, kunića ili ovaca. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakva trava mora biti neprskana i sasušena, jer vlažna i svježa može izazvati probavne smetnje kod stoke.

Priroda sve vraća
Umjesto da završi kao beskoristan otpad, pokošena trava može igrati značajnu ulogu u održavanju zdravog i funkcionalnog dvorišta. Osim što doprinosi kruženju hranljivih materija u prirodi, korištenje ove “zelene mase” smanjuje potrebu za hemikalijama i dodatnim troškovima u domaćinstvu. U vremenu kada se sve više govori o održivosti i ekološkoj svijesti, i najmanji koraci – poput ovoga imaju značaj.

Related Topics:

Zanimljivosti

NISMO SAMI? NASA krenula u potragu za vanzemaljcima

NASA je 14. oktobra 2024. godine lansirala misiju Europa Clipper, ambiciozan poduhvat čiji je cilj istraživanje Jupitrovog mjeseca Evrope – jednog od najuzbudljivijih kandidata za potencijalno nastanjiv svijet izvan Zemlje.

Evropa je prepoznata kao jedno od najperspektivnijih mjesta u Sunčevom sistemu gdje bi mogli postojati uslovi za život. Zahvaljujući podacima sa misija Voyager i Galileo, poznato je da Evropa skriva pod debelom ledenom korom globalni okean tečne vode, koji je vjerovatno u kontaktu sa stijenom, što stvara potencijalne uslove za život.

Misija Europa Clipper je dizajnirana da detaljno istraži ovu mjesec, analizirajući njenu površinu, unutrašnju strukturu i atmosferu kako bi se utvrdilo da li postoje uslovi koji podržavaju život.

Putovanje do Jupitera
Sonda je lansirana sa svemirskog centra Kennedy u Floridi pomoću rakete Falcon Heavy. Putovanje do Jupitera traje oko 5.5 godina, a tokom puta koristiće gravitacione asistencije od Marsa (1. marta 2025.) i Zemlje (3. decembra 2026.) kako bi postigla potrebnu brzinu za dolazak do Jupitera u aprilu 2030. godine.

Nakon dolaska, sonda će ući u orbitu oko Jupitera i izvoditi 49 bliskih prolaza pored Evrope, što će omogućiti detaljno mapiranje njene površine i analizu unutrašnje strukture.

Naučni instrumenti
Europa Clipper nosi devet naučnih instrumenata koji će omogućiti sveobuhvatno istraživanje mjeseca:

PIMS (Plasma Instrument for Magnetic Sounding): Meri magnetna polja kako bi se odredila dubina i salinitet podzemnog okeana.

ECM (Europa Clipper Magnetometer): Pruža dodatne podatke o magnetosferi Evrope.

MISE (Mapping Imaging Spectrometer for Europa): Analizira površinsku kompoziciju i identifikuje materijale koji mogu biti povezani sa biološkim procesima.

EIS (Europa Imaging System): Prikuplja visoko-rezolutne slike površine.

REASON (Radar for Europa Assessment and Sounding: Ocean to Near-surface): Probijajući radar koji istražuje debljinu ledene kore i traži podzemne vode.

E-THEMIS (Europa Thermal Emission Imaging System): Meri temperaturne razlike na površini, identifikujući potencijalne toplotne izvore.

MASPEX (MAss SPectrometer for Planetary EXploration/Europa): Analizira hemijski sastav površinskog materijala.

Europa-UVS (Europa Ultraviolet Spectrograph): Istražuje atmosferu Evrope i okolni prostor.

SUDA (SUrface Dust Analyzer): Analizira čestice prašine u okolini Evrope.

Izazovi i zaštita
Jedan od najvećih izazova misije je intenzivno zračenje koje dolazi od Jupitera. Sonda je dizajnirana da izdrži ova ekstremna uslova, sa posebnim zaštitama za osjetljive instrumente.

Misija će trajati do 2034. godine, kada je planirano da sonda završi svoju misiju planiranim sudarom sa Jupiterovim mjesecem Ganimed.

Poruka sa Zemlje
Sonda nosi metalnu ploču sa porukama od ljudi sa Zemlje, što je simboličan gest u potrazi za životom u svemiru, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BEZ IJEDNOG KVARA I ZASTOJA! Bračni par iz Bijeljine otišao na put dug 1.600 kilometara bubom iz 1973. godine!

Goran i Ivana Novaković, članovi Oldtajmer kluba Bijeljina, otputovali su folksvagen bubom iz 1973. godine u Rovinj zajedno sa ljubiteljima oldtajmera iz Beograda, Šapca i Tuzle, a vrativši se u Semberiju na satu automobila su pročitali nevjerovatnih 1.600 pređenih kilometara – bez ijednog kvara ili zastoja!

Goran za portal Dešavanja u Bijeljini kaže da su se na izlet do Rovinja zaputile folksvagen bube i popularni kombiji sa oznakama T2 i T3.

– Na putu smo proveli četiri dana. Stigli smo prvo u Rovinj, prešavši 630 kilometara u jednom smjeru, te smo se smjestili u auto-kamp „Polari“. Vozili smo sutradan i do Pule i drugih mjesta, a gdje god bismo se pojavili, naša vozila su predstavljala atrakciju. Ljudi su željeli da se fotografišu pored njih, na granici su nas puštali da prođemo bez problema, čudeći se kako smo se osmjelili da krenemo na tako dalek put – priča Novaković.

On navodi da je u kampu u Rovinju u tom trenutku bilo 1.000 kampera, ljudi iz različitih dijelova svijeta, i da su svi uživali u čistom moru i dobroj atmosferi.

– Najvažnije je to da su svi automobili koji su krenuli sa nama izdržali tako daleku destinaciju. Vozili smo lagano, prosječnom brzinom od 70-ak kilometara na čas, pa smo mogli da zapamtimo prelijepe predjele koji su nas okruživali – ističe dalje za Desavanja u Bijeljini Novaković.

Posljednjeg dana puta, kada su se vratili u BiH, tokom relacije od Tuzle ka Bijeljini Goran je dobio poziv od prijatelja da svrati na kafu, i to baš na vrh Majevice. On i supruga nisu oklijevali, i brzo je buba iz 1973. godine osvojila još jedan uspon.

– Vrativši se iz Rovinja, te popivši kafu na vrhu Majevice u povratku, upisali smo u naš godišnji dnevnik još jedno nezaboravno putovanje. Narednog mjeseca, 7. juna, očekuje nas skup oldtajmera kod drugara iz Brčkog, a već 20. juna krećemo u Rumuniju sa oko deset starih folksvagena iz Bijeljine – najavio je Goran Novaković.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SJAJNI SAVJETI I UPOZORENJA! “10 velikih NE koja spasavaju ljetovanje u Grčkoj”

Među turistima koji ljetuju u Grčkoj svake godine dijele se upozorenja na prevare u vezi sa smještajem, saobraćajne kazne, krađe…

I svako od tih iskustava moglo bi da vam upropasti ljetovanje i sigurno ga se ne biste sjećali kao “zabavne anegdote s mora”.

Stranica Grčka info objavila je listu od “10 velikih NE koja spasavaju ljetovanje u Grčkoj”.

1. Ne ulazite u more ako je istaknuta crvena zastavica.

2. Ne parkirajte na zabranjenim mjestima – ostaćete bez tablice i dozvole.

3. Ne zaboravite da pazite na torbe i novac na terminalima gdje polaze turistički autobusi za Grčku.

4. Ne vjerujte slijepo oglasima za smještaj na društvenim mrežama.

5. Ne ostavljajte ništa ni vrijedno ni bezvrijedno u automobilu kada izađete iz njega.

6. Ne idite u kupovinu u markete pravo sa granice sa automobilom u kojima su koferi i ostale stvari.

7. Ne puštajte dijete da hoda nago na plaži.

8. Ne nosite burme na plaže.

9. Ne zaboravite da na svakom graničnom prelazu provjerite da li su vam vraćeni svi pasoši i da li svi pripadaju vama.

10. Ne vozite prebrzo i poštujte ograničenja. Kazne su velike, a život nema cijenu, prenosi Nova.

Neki su ovu listu dočekali kao “zloslutnu”, a drugi su se u nastavku nadovezali sa svojim “NE” savjetima – “Ne nosite hranu, jeftinije je u Grčkoj”; “NE ispuštajte djecu ni iz vidokruga ni iz ruke”; “NE očekujte da će vas kao pješaka neko propustiti”…

Nastavi čitati

Aktuelno