Pripadnici policije spriječili su likvidaciju u Kraljevu nakon što su kod gradskog bazena uhapsili muškarca s pištoljem i fantomkom, potvrđeno je za medije u Srbiji.

Kako saznaje Kurir, uhapšen je M.M. (28) iz Novog Sada, koji je, kako se sumnja, planirao ubistvo.

Muškarac je uhapšen nakon što je obezbjeđenje bazena primijetilo sumnjivu osobu sa pištoljem i fantomkom, te odmah pozvalo policiju. Pripadnici MUP-a reagovali su brzo i stigli na lice mjesta, a M.M. je pokušao da pobjegne motorom, ali je tokom bijega pao i bio savladan.

Motor koji je osumnjičeni koristio prethodno je ukraden u Beogradu i imao je lažne registarske tablice. Kod njega su pronađeni pištolj s metkom u cijevi, kriptovani telefon i kesa sa rezervnom garderobom, za koju se sumnja da je bila namijenjena bijegu nakon zločina.

Još se utvrđuje ko je na bazenu bio potencijalna meta napada.

“Sve ukazuje na to da se radi o planiranom mafijaškom obračunu. M.M. je imao sve pripremljeno za egzekuciju, uključujući i presvlačenje nakon zločina”, kaže izvor iz istrage.

Prema saznanjima, M.M. je već poznat policiji. U Novom Sadu je 2024. godine uhapšen s vatrenim oružjem u hostelu, dok se ove godine dovodi u vezu s bacanjem molotovljevog koktela na kuću Kristine Končar. Operativne informacije ukazuju da bi mogao biti povezan s „kavačkim klanom“.

Istraga je u toku.

Nekada simbol državnog luksuza i reda, danas sablasna razglednica prošlih vremena – kompleks Kupari na Jadranu i dalje propada, dok se svjetski mediji pitaju: šta se zapravo desilo s ovim mjestom?

Bilo je to ekskluzivno ljetovalište za najviše funkcionere bivše Jugoslavije – generale, diplomate, visoke oficire i, povremeno, samog Josipa Broza Tita. U ljetnim mjesecima ovdje se odmarala vojska privilegovanih, u ambijentu luksuza koji nije bio kičast, nego obilježen državnom disciplinom i strogoćom.

Danas? Samo tišina. Samo ruševine koje gledaju u more.

Mjesto koje je vrijeme zaobišlo

Kupari, smješteni svega nekoliko kilometara južno od Dubrovnika, bili su najpoznatije vojno ljetovalište bivše države. Kompleks je imao sve: hotele visoke kategorije, privatne plaže, restorane i čuvenu Titovu vilu pod stalnim nadzorom.

Ali, početkom rata 1991. godine, sve je stalo. Hoteli su granatirani, opljačkani, neki i zapaljeni. Iako je sukob odavno završen, Kupari nikad nisu obnovljeni. Danas izgledaju kao da ih je neko ostavio usred vremena – i zaboravio da ih pokupi.

Ono što najviše boli jeste kontrast: dok Dubrovnik i njegova okolina bilježe vrhunce elitnog turizma, gdje se noćenja plaćaju stotinama evra, Kupari ostaju prazni. Turista gotovo i da nema, jer nema sadržaja. Investitori oklijevaju – pravna zavrzlama oko vlasništva godinama koči svaki pokušaj obnove.

Hrvatska vlada povremeno najavi projekte, planove, pa i luksuzne vile s pet zvjezdica i pristaništa za jahte – ali ništa od toga još nije realizovano. Danas, u 2025. godini, Kupari su i dalje mjesto koje postoji na slikama, u pričama i nostalgiji.

Danas u Kuparima borave jedino urbex entuzijasti – fotografi i blogeri željni propalog glamura. Hashtagevi poput #Kupari, #TitosVilla i #GhostHotels sve su češći na TikToku i Instagramu. Ali niko ne prespava. Niko ne ostane.

Već tri decenije postavlja se isto pitanje – da li će Kupari ikada dobiti novu šansu?

Za sada, odgovor ostaje isti: možda.

Ali Kupari i dalje čekaju nekog dovoljno hrabrog da ih ne poruši – nego da ih oživi, prenosi Ona.

U Hrvatskoj je potvrđen slučaj antraksa (bedrenice), opasne zarazne bolesti koja pogađa životinje, ali može biti prenosiva i na ljude.

Kako je objavljeno na vanrednoj konferenciji za novinare, zaraza je utvrđena na području opštine Vrlika, a nadležne službe su odmah pokrenule niz hitnih mjera, uključujući obavezno vakcinisanje stoke i preventivno liječenje osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženim govedom.

Prema riječima ministra poljoprivrede Davida Vlajčića, do sada je testirano 13 uzoraka, a prvi pozitivan nalaz na bedrenicu stigao je juče, 18. jula. Tri uzorka još su u obradi.

“Odmah smo obavijestili sve nadležne službe. Situacija je krizna. Pritisak na sistem je ogroman, ali sad napokon imamo potpuniju sliku i možemo djelovati odlučno,” izjavio je ministar.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da su sva uginula goveda zaražena antraksom, u toku su i toksikološke analize koje bi trebale razjasniti uzrok ostalih uginuća. Vlajčić je potvrdio da će sve životinje s pogođenog imanja biti vakcinisane, a meso zaraženih životinja ne smije se koristiti.

Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak potvrdio je da je epidemiološka služba odmah reagovala nakon dobijanja informacija o potvrđenom slučaju.

“Identificirali smo sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim govedom. Svi će preventivno primati antibiotike narednih deset dana,” rekao je Capak, dodajući da “rizik za opštu populaciju nije visok”, te da iskustvo s Lonjskog polja pokazuje kako se bolest efikasno suzbija pravovremenim mjerama.

Stručnjaci su objasnili da se, za razliku od afričke svinjske kuge, kod bedrenice životinje ne usmrćuju, već se provodi obavezno višegodišnje vakcinisanje u pogođenom području, koje se službeno naziva bedrenički distrikt. Vakcine su već dopremljene, a imunizacija će početi već početkom sljedeće sedmice.

“Ako je životinja zaražena, ona će uginuti. Ne liječi se, ali druge se životinje cijepe i time se sprečava širenje zaraze,” pojašnjeno je.

Šta sa lešinama i proizvodima?

Prema riječima predstavnika Hrvatskog veterinarskog instituta, proizvodi zaraženih životinja, uključujući meso i mlijeko, ne smiju se koristiti, a gazdinstvo ostaje pod mjerama dok se ne završi vakcinisanje i ne stekne imunitet. Lešine su preuzete od strane koncesionara, a njihovi uzorci se analiziraju.

“Sumnja na zaraznu bolest automatski znači zabranu prometa i korištenja svih proizvoda životinjskog porijekla,” istaknuto je.

Kako se bolest prenosi?

Antraks je bolest koja se najčešće prenosi kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranim materijalima, ali nije visoko zarazna među ljudima. Zaraza se može desiti ako spore bakterije dođu u kontakt s otvorenom ranom, no takvi slučajevi su vrlo rijetki. Najčešće do izbijanja dolazi nakon bujica i poplava, kada spore izlaze iz tla.

Opozicija traži odgovornost

Uprkos mjerama, dio javnosti i opozicija izražavaju zabrinutost zbog kašnjenja u dijagnozi. Naime, prvi uzorci dostavljeni 7. jula nisu pokazivali prisustvo bolesti, zbog čega su sumnje bile usmjerene i na moguće trovanje. Tek nakon više negativnih nalaza, potvrđen je jedan pozitivan uzorak.

“U početku su lešine bile u lošem stanju, što je otežalo dijagnostiku. Takođe, prethodno liječenje antibioticima može zamaskirati kliničku sliku bolesti,” pojasnili su stručnjaci.

Bedrenica će se u narednim sedmicama pratiti kroz dodatne analize i nadzor. Nadležne službe poručuju da nema mjesta panici, ali da je ključna striktna primjena biosigurnosnih mjera.

Građani koji su u kontaktu sa životinjama na pogođenim područjima pozvani su na oprez, a svi slučajevi uginuća moraju se odmah prijaviti veterinarskoj inspekciji.