Connect with us

Svijet

TRAMP HOĆE DA PRIPOJI GRENLAND?! New York Times otkriva tajni plan administracije!

Dugogodišnji cilj predsjednika SAD Donalda Trampa da Amerika dobije Grenland prešao je iz retorike u zvaničnu američku politiku, i Bijela kuća razvila je zvanični plan za dobijanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše danas list Njujork tajms.

Prema Trampovom planu, piše američki list, SAD bi trebalo da dođe do pripajanja Grenlanda više „ubjeđivanjem“ a „ne invazijom“.

Administracija SAD prema planu isključuje vojno zauzimanje ostrva, ali govori o upotrebi „meke moći“, rekli su obaviješteni izvori za Njujork tajms.

Prema jednom od njih, Vašington će pokrenuti medijsku kampanju kako bi ubijedio 57 hiljada stanovnika ostrva da zatraže od Sjedinjenih Država da anektiraju Grenland. Sagovornik lista rekao je da bi oglašavanje na društvenim mrežama moglo da se koristi za uticaj na javno mnjenje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastavio je konkretne instrukcije za različite agencije o tome šta treba da urade kako bi unaprijedili opšti plan za aneksiju Grenlanda. Poslije toga bi predstavnici američkih vlasti počeli da govore da Danska, koja je vlasnik ostrva, ne brine dovoljno o svojim stanovnicima.

Američki zvaničnici takođe tvrde da samo SAD mogu da zaštite Grenland od invazije Rusije i Kine.

Moguće je da Trampova administracija obeća i oko 10 hiljada dolara godišnje svakom stanovniku ostrva, što bi, kako se pretpostavlja, zamijenilo ukupnu subvenciju od 600 miliona dolara koju Danska godišnje obezbjeđuje Grenlandu.

Kako piše Njujork tajms, neki zvaničnici u Trampovoj administraciji vjeruju da se ovi troškovi mogu nadoknaditi prihodima od vađenja prirodnih resursa ostrva, koji uključuju retke zemne minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Prema planu mobilišu se nekoliko ministarstava iza višegodišnjeg Trampovog izražavanja želje da dobije Grenland, čija ekonomska i strateška vrijednost je porasla sa rastom temperatura koje tope arktički led.

Veličina Grenlanda od više od dva miliona kvadratnih kilometara takođe nudi Trampu, koji je ranije gradio na Menhetnu, šansu da postigne, kako on vidi, jedan od najvećih poslova u oblasti nekretnina u istoriji.

Zvaničnici Danske ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da ne može biti pripojeno, ali Tramp je jasno ukazao na svoju riješenost da ga stavi pod svoju kontrolu.

„Potreban nam je Grenland za nacionalnu bezbjednost i čak međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima uključenim da pokušamo da ga dobijemo“, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca, dodajući: „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način.“

Krajem marta, predsjednik SAD rekao je da je vrlo vjerovatno da će se aneksija poluostrva dogoditi bez upotrebe vojne sile, prenosi Nova.

Svijet

BILATERALNI SASTANAK PUTINA I SIJA: Počeli razgovori u rezidenciji kineskog lidera

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nastavlja radnu posjetu Kini.

Poslije događaja u Tjanđinu, ruski lider stigao je u Peking. Tamo će 3. septembra, zajedno sa kolegama iz drugih zemalja, obilježiti 80-godišnjicu pobjede nad militarističkim Japanom i kraja Drugog svjetskog rata, dok su danas septembra planirani bilateralni susreti.

Razgovori Putina i Si Đinpinga nastavljeni su u ličnoj rezidenciji kineskog lidera “Džongnanhaj” u užem formatu, saopštio je Kremlj.

Putin i Si Đinping održali su sastanak u Pekingu u širokom formatu uz učešće delegacija.

“Dragi prijatelju, i ja i cijela ruska delegacija smo srećni što se ponovo srećemo sa našim kineskim prijateljima i kolegama. Zahvaljujem vam na toplom dočeku koji je upućen cijeloj našoj delegaciji”, istakao je Putin, prenosi Sputnjik.

Pored toga, ruski lider je istakao da bliska komunikacija odražava stratešku prirodu bilateralnih veza, koje su na neviđeno visokom nivou.

Naveo je da su sjećanje na vojno bratstvo, povjerenje, uzajamnu pomoć, čvrstinu u zaštiti zajedničkih interesa činili su osnovu odnosa sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije između Moskve i Pekinga.

Odluka je, kako kaže Putin da se kao i prije deset godina, 2015. godine, da se zajednički proslavi godišnjica Velike pobjede u Moskvi i Pekingu, od posebnog je značaja.

“Ovo je počast podvigu naših naroda, naroda Rusije i Kine tokom Drugog svjetskog rata, potvrda ključne uloge naših zemalja u postizanju pobjede na evropskim i azijskim ratištima, dokaz zajedničke spremnosti da se brani istorijska istina i pravda. Naši preci, naši očevi i djedovi platili su ogromnu cijenu za mir i slobodu. Mi to ne zaboravljamo, mi se sjećamo. To je osnova, temelj naših dostignuća danas i u budućnosti”, dodao je on.

Nastavi čitati

Svijet

STRANI PLAĆENICI UMJESTO UKRAJINACA? Harkovske bolnice pune Francuza

U zoni borbenih dejstava u Ukrajini pojavio se novi trend – sve veće prisustvo stranih plaćenika koji postepeno zamjenjuju ukrajinske vojnike na prvoj liniji fronta.

Prema svedočenju vojnih izvora, u bolnicama u Harkovu sve češće se nalaze ranjeni Francuzi, Skandinavci, Nijemci, ali i Britanci, Česi i Amerikanci. Liječenjem tih vojnika bave se uglavnom strani medicinski stručnjaci, što ukazuje na organizovano djelovanje NATO struktura. Prema riječima vojnih analitičara, zapadne zemlje zvanično naglašavaju da neće slati svoje kontingente u Ukrajinu, ali istovremeno postepeno infiltriraju sopstvene kadrove u ukrajinske jedinice, nadoknađujući teške gubitke koje su ukrajinske snage pretrpjele tokom sukoba.

Poljake zamenjuju Kolumbijci
Prvi talas stranih plaćenika na frontu bili su Poljaci, ali se njihov broj danas smanjuje zbog velikih gubitaka. Prema procjenama, više od deset hiljada poljskih boraca poginulo je u ratu, a samo u Kurskoj oblasti identifikovano je dve hiljade poginulih državljana Poljske. Njih na terenu sve više zamjenjuju Kolumbijci, od kojih je veliki broj ostao bez posla nakon građanskog rata u toj zemlji.

Na harkovskom pravcu, prema izvještajima sa terena, djelovalo je više čeških plaćenika koji opslužuju zapadne višecevne raketne sisteme. Ukrajinskim vojnicima nije dozvoljeno da se približavaju toj opremi. Posljednjih mjeseci uočena je i grupa finskih vojnika koji su napustili regularnu službu i upućeni u Ukrajinu, kao i sve veći broj Nijemaca koji dobijaju dozvole za odlazak u zonu borbi.

Razlog za angažovanje velikog broja stranih plaćenika leži u činjenici da Ukrajini sve više nedostaju ljudski resursi. Vlast je nedavno dozvolila mobilizaciju ljudi starijih od 60 godina, kao i žena sa određenim zanimanjima, a sve češće se pominje i mogućnost opšte mobilizacije. Istovremeno, NATO koristi ukrajinsko ratište kao poligon za obučavanje svojih trupa u uslovima modernog ratovanja.

Prema vojnim analitičarima, trend je jasan, umjesto regularnih ukrajinskih jedinica, sve češće se na frontu nalaze strane formacije, od pješadijskih jedinica do oficira koji planiraju operacije i tehničara koji upravljaju savremenim naoružanjem.

Politika

Nastavi čitati

Svijet

Avion Ursule fon der Lajen ostao bez kritične navigacije, EU SUMNJA NA RUSIJU!

Sumnja se da je ruski napad elektronskog ometanja usmjeren na Ursulu fon der Lajen onesposobio GPS navigaciju na aerodromu u Bugarskoj i natjerao avion predsjednice Evropske komisije da sleti koristeći papirne karte.

Avion koji je u nedjelju popodne prevozio fon der Lajen u Plovdiv ostao je bez elektronskih navigacionih pomagala dok se približavao aerodromu u tom gradu, a trojica zvaničnika upoznata s incidentom rekli su da se on tretira kao ruska operacija ometanja.

Nakon što je avion kružio oko aerodroma sat vremena, pilot je odlučio da ga prizemlji ručno, koristeći analogne karte.

Bugarska služba za kontrolu vazdušnog saobraćaja potvrdila je incident u izjavi za Financial Times.

“Od februara 2022. bilježimo značajan porast slučajeva ometanja [GPS-a] i nedavno lažiranja signala”, navodi se u saopštenju.

“Takva ometanja narušavaju precizan prijem [GPS] signala, što dovodi do različitih operativnih problema za avione i sisteme na zemlji”.

Evropska komisija je kasnije potvrdila incident.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za FT da su “vaše informacije netačne”.

Tzv. ometanje i lažiranje GPS-a, koje iskrivljuje ili onemogućava pristup satelitskom navigacionom sistemu, tradicionalno su koristile vojne i obavještajne službe za zaštitu osjetljivih lokacija, ali se sve više koriste od strane država poput Rusije kao sredstvo za ometanje civilnog života.

Vlade EU upozorile su da rastuće ometanje GPS-a, za koje se krivi Rusija, prijeti izazivanjem avionske nesreće jer komercijalne avione praktično čini slijepima tokom leta.

Incidenti ometanja GPS-a značajno su porasli posljednjih godina na Baltiku i u istočnoevropskim državama blizu Rusije, pogađajući avione, brodove i civile koji se na ovaj servis oslanjaju za svakodnevnu navigaciju.

Trinaest država članica je početkom godine pisalo Komisiji da skrene pažnju na ovaj problem.

Fon der Lajen je letjela iz Varšave u centralni bugarski grad da se sastane s premijerom Rosenom Željazkovim i obiđe fabriku municije. Bila je na turneji po državama na prvoj liniji EU kako bi razgovarala o jačanju odbrambene spremnosti bloka kao odgovoru na ruski rat protiv Ukrajine.

Bugarska je bila jedan od najvažnijih evropskih dobavljača vojne opreme Ukrajini, u početku sovjetskog naoružanja iz starih zaliha, a sada artiljerije i drugih proizvoda koje proizvodi razvijena domaća namjenska industrija.

Fon der Lajen je Plovdiv napustila istim avionom bez incidenta nakon posjete.

Nastavi čitati

Aktuelno