Connect with us

Svijet

Situacija na KiM se pogoršava

Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja rekao je da se bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji pogoršava i da zahtijeva pažnju Savjeta bezbjednosti UN i međunarodne zajednice.

Nebenzja je ocijenio da je Kosovo i dalje glavno žarište tenzija na Balkanu, dok se, kako je rekao, ohrabruje atmosfera mržnje prema Srbima, a zapadne zemlje ponašaju kao da Rezolucija 1244 ne postoji.

On je na sjednici SBUN dodao da Rusija podržava misiju UN na KiM i istakao da se Rusija zalaže za međusobno prihvatljivo rješenje za Beograd i Prištinu.

“Nastavljaju da pripremaju takozvane alternativne opcije za rešenje situacije u korist Prištine”, istakao je Nebenzja i kao primjer naveo nedavni francusko-njemački prijedlog rješenja koji, kako je rekao, postoji da bi Beograd prihvatio Kosovo kao državu.

On je ocijenio da je statusno neutralna pozicija Brisela dovedena u pitanje i podsjetio da je 2013. godine dogovoreno da se uspostavi Zajednica srpskih opština.

“To bi na prihvatljiv način osiguralo prava Srba koji žive na Kosovu. Ali Priština to odbija da primijeni, tvrdeći da su Srbi najzaštićenija nacionalna manjina u Evropi. U stvarnosti, niko nije ni pokušao da natjera kosovskje vlasti da primene dogovore, čak ni EU kao medijator”, rekao je Nebenzja.

Nebenzja je ukazao da je proces sistemskog narušavanja prava srpskog stanovništva počeo 1999. godine.

“I svih ovih godina smo svjedoci etničkog čišćenja koje se odvija”, poručio je Nebenzja.

On je istakao da se broj Srba, nakon više od 20 godina, drastično smanjio južno od Ibra i da su ostale samo male srpske enklave koje, kako je naglasio, ne mogu da brane svoja prava.

Kao primer naveo je da je pre sukoba na KiM u Prištini bilo 40.000 Srba, a sada ih je jedva 1.000.

“Jedina oblast gde su Srbi u većini je na sjeveru Kosova, ali prištinske vlasti, predvođene (premijerom Aljbinom) Kurtijem, pokušavaju da dostignu nove visine u vršenju pritiska nad Srbima, stvarajući nemoguće uslove za život”, naveo je Nebenzja.

On je naglasio da Priština nastavlja sa zastrašivanjem područja naseljenih Srbima, kao i da se ugrožava njihova imovina i vjerska mjesta, a kao primjer naveo manastir Visoki Dečani, koji se nalazi na listi ugrožene baštine Uneska.

Nebenzja je podsetio i na zabranu neutralnih registarskih tablica i ukazao da 31. oktobra ističe rok za preregistraciju vozila.

Ukazao je i na kršenje Rezolucije 1244 i formiranje kosovske vojske i naveo da Priština i dalje zahtijeva da Zapad obezbijedi vojnu podršku.

Nebenzja je ministarku spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Doniku Gervalu-Švarc pozvao da se koncentriše na situaciju na KiM, umesto što govori o politici Srbije.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno