Connect with us

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, ovo treba ispoštovati

Hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Na Veliki četvrtak obinježavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.

Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća.

Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.

Uslijedila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.

Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.

Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.

Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).

„A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom” (Mat. 26:35).

Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: “Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka” (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.

Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili “na vodi”.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom (naforom) – telom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u središtima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.

Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričrsne i pjesme “Da ispolnjatsja” peva se deo molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.

Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.

Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.

U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. vijeka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.

Na Veliki četvrtak nema veselja, ali se vjernici okupljaju. U nekim krajevima tog se dana, farbaju jaja.

Veruje se da će danas čak i najvećim grešnicima, ukoliko se pričeste, sve biti oprošteno.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Takođe, dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Svi radovi u polju su zabranjeni, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na Veliki četvrtak, biti napredne.

U nekim krajevima su sprovođenje obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.

Na Veliki četvrtak običaj je da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

U manastiru Tronoša na ovaj dan pali se velika svijeća, nekoliko desetina kilograma teška. Ona se, zatim, tokom čitave godine pali, dok se ne donese nova, odnosno do sljedećeg Velikog četvrtka.

Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.

Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mjestu, obrisano i oribano. Poslije Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući. Dom se ukrašava svježim cvijećem.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Red oblaka, red kiše

U Republici Srpskoj će tokom dana biti sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost, a uveče na sjeveru počinje kiša.

Ujutru će biti oblačno i uglavnom suvo, samo će još ponegdje na istoku i jugu padati slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom prijepodneva razvedravanje i tokom dana će biti sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost. Kasnije poslije podne od sjevera novo naoblačenje,a uveče počinje kiša. Vjetar tokom noći i jutra na sjeveru slab i promjenljiv, u ostalim predjelima umjeren do pojačan jugo. U nastavku dana vjetar će biti slab do umjeren promjenljivih smerova.

Minimalna temperatura vazduha od pet do 10, na jugu oko 12, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova. Maksimalna temperatura vazduha od 13 do 18, u višim predjelima od osam stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

BRAVO MLADOSTI, VI STE NA PONOS! Drvenćani osvojili tri zlatne medalje na Balkan openu

Kik-boks klub Derventa ostvario je veliki uspjeh na 19. WAKO Balkan openu, koji je održan 24. i 25. oktobra u Tešnju, osvojivši čak tri zlatne medalje.

Na ovom prestižnom takmičenju nastupilo je 404 borca iz 86 klubova i 13 zemalja, dok je Derventu predstavljalo troje takmičara – i svi su se vratili sa najsjajnijim odličjem.

Zlatne medalje osvojili su Lazar Nović, Kristijan Nović i Nikola Ilić. Lazar Nović, kao mlađi junior, trijumfovao je u kategoriji do 60 kilograma u disciplini low kick.

Njegov klupski kolega Kristijan Nović, takođe mlađi junior, bio je najbolji u kategoriji do 71 kilogram u disciplini full contact.

Treću zlatnu medalju donio je Nikola Ilić, koji je u konkurenciji mlađih juniora slavio u kategoriji do 63,5 kilograma u low kicku, pišu “Nezavisne“.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA JE SVETA PETKA! Evo koje običaje trebate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja veša i šivenja, paljenje tamjana i sveće, kao i sečenje slavskog hleba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.

Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se veruje da donose dobar san i dobru vest. Prema narodnom verovanju, devojke koje to učine mogu u snu videti budućeg muža. Takođe, veruje se da bi devojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cele godine pratila sreća.

Za Svetu Petku vezana je i tradicija lekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu). Vernici se umivaju i piju tu vodu verujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju. Zaštitnica žena i doma, čuvarka dece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.

Nastavi čitati

Aktuelno