Connect with us

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, ovo treba ispoštovati

Hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Na Veliki četvrtak obinježavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.

Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća.

Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.

Uslijedila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.

Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.

Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.

Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).

„A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom” (Mat. 26:35).

Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: “Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka” (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.

Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili “na vodi”.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom (naforom) – telom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u središtima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.

Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričrsne i pjesme “Da ispolnjatsja” peva se deo molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.

Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.

Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.

U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. vijeka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.

Na Veliki četvrtak nema veselja, ali se vjernici okupljaju. U nekim krajevima tog se dana, farbaju jaja.

Veruje se da će danas čak i najvećim grešnicima, ukoliko se pričeste, sve biti oprošteno.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Takođe, dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Svi radovi u polju su zabranjeni, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na Veliki četvrtak, biti napredne.

U nekim krajevima su sprovođenje obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.

Na Veliki četvrtak običaj je da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

U manastiru Tronoša na ovaj dan pali se velika svijeća, nekoliko desetina kilograma teška. Ona se, zatim, tokom čitave godine pali, dok se ne donese nova, odnosno do sljedećeg Velikog četvrtka.

Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.

Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mjestu, obrisano i oribano. Poslije Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući. Dom se ukrašava svježim cvijećem.

Related Topics:

Društvo

POZOVITE 17035! Mira vodi tešku bitku s karcinomom, pomozimo joj da skupi 2.000 maraka

Mira Marinković (60) iz sela Smiljevac u Loparama već više od godinu dana se bori sa karcinomom vilice, a potrebno joj je skupiti 2.000 maraka za liječenje i hranu.

Mira živi skromno sa suprugom, sa minimalnim primanjima.

Akcija prikupljanja pomoći traje do kraja jula.

‘Zajedno možemo pomoći Miri da prođe kroz svakodnevnu borbu s manje brige. Donirajti možete putem računa UG Humanitas: 5551000062303262 (Nova Banka)”, navode iz “Humanitasa”.

Takođe i pozivom na broj 17035 se doniraju 2 KM (Mtel, BH Telecom, HT Eronet).

Nastavi čitati

Društvo

PIVARA IZ BANJALUKE RUŠI REKORDE Izvoz porastao 5 puta, a BiH i dalje uvozi pivo 13 puta više

Uvoz hrane i pića u BiH u prvom kvartalu ove godine premašio je milijardu maraka, dok je izvoz bio 3,5 puta manji i iznosio svega 294,8 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) pokazuju da se u prvom kvartalu količinski najviše uvezlo žitarica preko 115 hiljada tona, dok se vrijednosno najviše uvozilo mesa u vrijednosti preko 123,7 miliona KM, te drugih raznih proizvoda i dodataka za ishranu, u vrijednosti preko 119 miliona KM.

Najveći pad uvoza i količinski i vrijednosno bilježi šećer.

Kada je u pitanju izvoz, u prvom kvartalu 2025. godine, količinski iz BiH najviše je izvezeno bezalkoholnih i alkoholnih pića, te ulja biljnog porijekla.

“Kada posmatramo vrijednosno, iz BiH je takođe najviše izvezeno biljnih ulja i to u vrijednosti preko 55,8 miliona KM, a zatim slijede mlijeko i mliječni proizvodi i jaja u vrijednosti od preko 38,8 miliona KM, te proizvoda na bazi žitarica gdje prednjače konditorski i pekarski proizvodi u vrijednosti preko 35,7 miliona KM”, kazali su u STK.

Izvoz pića, alkohola i sirćeta vrijednosno je povećan u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lani za 4,2 odsto, a količinski za 13,8 odsto.

Povećanju izvoza alkohola bez sumnje je doprinijela i Banjalučka pivara koja u posljednje vrijeme bilježi značajne pomake u izvozu svojih proizvoda, prvenstveno Nektar piva.

Prošla godina bila je veoma uspješna za ovu kompaniju, a ti trendovi nastavljeni su i uz ovoj.

Banjalučka pivara svoje proizvode izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Australiju, Kanadu, Maltu, Rusiju, te brojna istočna tržišta, a godišnje prodaju preko 70 miliona boca.

U ovoj kompaniji kažu da se Nektar profilisao kao jedini FMCG brend iz BiH koji je uspješno izašao van granica zemlje, čime je ujedno postao i najbolji brend ambasador BiH.

“Veliki uspjeh na svim tim tržištima je ostvaren zahvaljujući tome što je Nektar prepoznat kao inovativan, mlad i zabavan brend koji unosi radost, a kvalitet proizvoda Banjalučke pivare nikada nije doveden u pitanje”, poručuju iz ove kompanije.

Kontinuiran rad na poboljšanju kvaliteta Nektar piva i drugih brendova Banjalučke pivare, kao i investiranje u nabavku nove opreme i nove linije za limenke doveli su do ukupnog porasta proizvodnje od 19 odsto u prvom kvartalu ove godine. To je povećanje od preko 2.500.000 boca u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz nektara neprestano raste

Na rast proizvodnje svakako je uticao i rast tražnje. Zvanični podaci pokazuju da je izvoz piva iz Banjalučke pivare u 2024. godini imao rast od čak pet puta u odnosu na 2020. godinu, čineći trećinu ukupne proizvodnje.

U 2024. godini izvezeno je više od 30 miliona boca i limenki Nektar piva na tržišta Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Australije, Kanade, ali i brojnih istočnih tržišta.

Rast izvoza ostvaren je na gotovo svim tržištima.

Tako je na tržištu Slovenije izvoz porastao za čak 219 odsto, Crne Gore 158 odsto, Hrvatske 31 odsto i Srbije 16 odsto.

“U 2025. godini trend rasta se nastavlja u još većoj mjeri tako da je izvoz za prvi kvartal ove godine u odnosu na prošlu godinu porastao za 96 odsto, odnosno izvezeno je više od devet miliona boca. Ovaj izvanredan uspjeh je prvenstveno rezultat povećanja izvoza na tržište Srbije za 32 odsto i otvaranja novih tržišta, a najznačajnije od svega jeste prodor na tržište Rusije gdje je izvezeno čak tri miliona boca”, kažu u Banjalučkoj pivari.

Uvoz piva u BiH 13 puta veći od izvoza

Da prostora za domaće pivare kako na domaćem tako i na ino tržištu i te kako ima pokazuju i zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Prema njihovim vrijednost uvezenog piva u prošloj godini iznosila je 184 miliona KM, a izvezenog daleko manje, odnosno svega 14,6 miliona KM.

Podatak da je u BiH u prošloj godini uvezeno 13 puta piva više nego što je izvezeno je zabrinjavajući, kažu Banjalučkoj pivari, ističući da rezultati iz Banjaluke pokazuju da ti trendovi mogu da se mijenjaju u korist domaće privrede.

“Ovaj uspjeh ‘Banjalučke pivare’ ne samo da osnažuje lokalnu ekonomiju, već podstiče i potrošače da se vrate domaćim brendovima”, navode oni.

Dobit Banjalučke pivare 2,5 miliona KM

Banjalučka pivara lani je imala ubjedljivo najbolje finansijske rezultate među pivarama u BiH.

Tako je dobit Banjalučke pivare lani iznosila 2,5 miliona KM, dok je godinu ranije bila u minusu od oko dva miliona KM.

Ukupni prihodi preduzeća takođe su imali rast i iznosili su 4,6 miliona KM, odnosno 5,2 miliona više nego u 2023. godini.

Nastavi čitati

Društvo

SLIJEDE PRIMJER BANJALUKE! Besplatni udžbenici za sve osnovce u još jednoj opštini u Srpskoj

Osnovci u Kozarskoj Dubici od petog do devetog razreda dobiće za novu školsku godinu besplatne udžbenike.

Biće to finansirano iz budžeta opštine, a mnogo će olakšati troškove roditeljima.

“Osnovca imamo, znači kada jedan budžet bude veći za 250 KM, to je nešto fantastično i nemamo riječi”, kaže Adrijana Vila, roditelj.

“Pa to je od velikog značaja za svakog roditelja ovdje iz ovog grada i to je za svaku pohvalu. Načelnik je obezbjedio knjige od petog do devetog razreda. Roditelj sam dvoje djece i mislim da je to podrška svim mladim ljudima ovdje u Dubici”, ističe Snježana Vrebac, roditelj, prenosi ATV.

I moramo da budemo podrška našoj omladini. Oni su naša budućnost, poruka je načelnika Kozarske Dubice, Igora Savkovića.

“Tako da ćemo ove godine obezbjediti za 532 učenika sve udžbenike. Mi ovim ukazujemo koliko nam je bitno njihovo obrazovanje, ali isto tako da pružimo finansijsku podršku roditeljima oko školovanja naše djece. Nama zaista trebaju mladi i obrazovani ljudi, a naša lokalna zajednica sigurno će u prioritet stavljati naše najmlađe sugrađane”, rekao je Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice.

Iz budžetskih sredstava u ovoj opštini ove godine plaćene su i sve maturske proslave osnovaca i srednjoškolaca. Iz Dubice poručuju i da je ulagaganje u mlade temelj za dobru budućnost.

Nastavi čitati

Aktuelno