Connect with us

Politika

PREVARANTICA U DODIKOVOM KABINETU! Ko je savjetnica Aurora Weiss koja se ranije zvala Zorica Živković Farina?

Aurora Weiss, savjetnica za međunarodne odnose i sigurnost u kabinetu Milorada Dodika, predsjednika entiteta RS, ima impresivnu biografiju s kojom bi, teoretski, mogla konkurisati za posao na mnogim prestižnim pozicijama u svijetu.

Ali ona je ipak odlučila sve svoje kapacitete staviti na raspolaganje jednom entitetskom predsjedniku, uz to bjeguncu od bh. pravosuđa i prvostepenom presudom osuđenom Miloradu Dodiku.

Pisala o modi i umjetnosti

No, Raport je istražio ko je u stvari Aurora Weiss i koliko su istiniti navodi iz njene biografije koju često mijenja, bilo da je dopisuje ili da određene navode briše.

Naše istraživanje je pokazalo da brojne tvrdnje Aurore Weiss iz njene biografije nisu tačne, a dosta toga je i prešutjela. Odmah na početku treba reći da je Aurora Weiss većinu života nosila ime Zorica Živković Farina i da je živjela u Hrvatskoj.

Prije samo osam godina je imala ime Zorica i tada je po hrvatskim medijima predstavljala kombinacije odjeće za poslovni i casual look. Tada je predstavljana kao PR stručnjakinja koja stoji iza agencije za kreativno komuniciranje ‘Blazing Star’.

Aurora odnosno Zorica (Foto: Pixell)
Pronašli smo nekoliko tekstova koje je Weiss potpisivala imenom Zorica Živković Farina svojevremeno u Hrvatskoj i uglavnom su se odnosili na teme o modi i umjetnosti.

Prema dostupnim informacijama Weiss sada živi u Beču, a jedno vrijeme živjela je i u Nizozemskoj.

Danas Aurora Weiss tvrdi da su njena ‘karijera kao istraživačkog novinara za BBC i izvjestiteljice Ujedinjenih naroda za InDepthNewsdodatno učvrstili njezin ugled kao vrhunskog novinara po pitanju globalnih izazova’.

Nikada nije bila novinarka BBC-a, iako tvrdi suprotno

Raport je uputio upit uglednoj medijskoj kući BBC o tome da li je tačno da je Aurora Weiss u BBC-ju radila ili radi kao istraživačka novinarka, kako navodi u svojoj biografiji. Odgovor koji smo dobili uvjerio nas da je Weiss ne govori istinu.

“Bila je angažirana honorarno na tri dana za rad na znanstvenom projektu. Ona nije, niti je ikada bila član osoblja BBC-ja”, naveli su za Raport iz ove medijske kuće.

Dalje, Aurora Weiss za sebe navodi da je ‘istaknuta stručnjakinja za međunarodne odnose i diplomaciju u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi sa zapaženom karijerom koja traje više od 20 godina’.

U svojoj biografiji i u javnim istupima Aurora Weiss navodi da ‘zastupa žrtve nuklearnog oružja u Ujedinjenim narodima, uz podršku vlade Japana, Kazahstana, Austrije i SAD, ističući svoju predanost rješavanju humanitarnih posljedica takvih politika’.

Hvalila se Weiss i da je radila kao UN reporterka, pa je sebe proglasila za ‘globalnu sigurnosnu analitičarku usmjerenu na trgovinu ljudima, protok narkotika, kibernetičku sigurnost, terorizam, nuklearnu politiku i regulaciju novog oružja’.

Ujedinjene nacije nemaju podatke ni o Aurori, ni o Zorici
Raport je uputio upit u sjedište Ujedinjenih nacija s pitanjem da li je osoba pod imenom Aurora Weiss ili Zorica Živković Farina bila angažirana na bilo kojim projektima Ujedinjenih nacija.

Evo šta su za Raport odgovorili iz UN-a.

“Nemamo evidenciju akreditacija na ime Aurora Weiss ili Zorica Živković Farina. Ne možemo potvrditi da je ikada bila akreditirana u UN-u”, naveli su iz UN-a za Raport.

Prema dostupnim informacijama Aurora Weiss je Dodikova savjetnica od početka prošle godine.

Posljednji istup s te pozicije imala je početkom aprila ove godine kada se oglasila u javnosti iznoseći niz optužbi na račun njemačke ministrice za evropske poslove i klimu Annu Luehrmann.
Weiss je optužila njemačku ministricu za ‘napad na ustavno-pravni poredak i ugrožavanje nacionalne sigurnosti RS’ i u svom saopćenju za javnost iznijela je niz upitnih i problematičnih navoda s aspekta tumačenja i prava i Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.

Gdje je Aurora Weiss stekla zvanje diplomate za sada nije poznato. U svojoj biografiji je navela da je ‘studirala na Diplomatskoj akademiji u Beču’, ali dokaza o tome da je Akademiju i završila nema.

Prema Raportovim saznanjima moguće da je Weiss završila jedan od kurseva na toj akademiji.

Da bismo dobili potpunu informaciju uputili smo upit Diplomatskoj akademiji u Beču da nam dostave informaciju o Aurori Weiss i ukoliko dobijemo odgovor objavit ćemo ga naknadno.

Prošle godine Aurora Weiss je uz pomoć Ambasade BiH u Beču u kojoj je ambasador Dodikov čovjek Siniša Bencun, u prostoru Diplomatske akademije u Beču organizirala panel diskusiju o budućnosti BiH u kontekstu njenog evropskog puta ,a koju je Weiss i moderirala.

Aurora Weiss na nekoj konferenciji
Na skupu su učestvvoali Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić, ali kada se danas poslušaju poruke s tog skupa, jasno je da je on imao za cilj Dodika u austrijskoj javnosti predstaviti kao ‘žrtvu’ bh. sistema.

No, isto tako imajući u vidu činjenicu da je Austrija među prvim zemljama koja je Dodiku uvela sankcije, jasno je i da je u ovom slučaju dio neuspjeha za bolje pozicioniranje Dodika u toj zemlji i na Weiss, pa je očekivana njena gruba reakcija i o austrijskim vlastima u njenom saopćenju od 6. aprila.

Treba podsjetiti da je Aurora Weiss na prošlogodišnjim izborima za predsjednika Hrvatske bila najavila ulazak u utrku za predsjednicu Hrvatske, ali nije uspjela sakupiti 10.000 potpisa neophodnih za kandidaturu, tako da nije postala ni kandidatkinja za predsjednicu.

U Vladi Austrije nisu sarađivali s Dodikovom savjetnicom
No, sama najava kandidature omogućila je Weiss ulazak u medijski prostor Hrvatske u kojem se ‘vrtjela’ nekoliko mjeseci i gdje je najviše isticana njena uloga savjetnice Milorada Dodika, što je ona iskoristila i za promociju svog šefa i njegove politike.

Hrvatski novinari na konferenciji za štampu koju je Weiss prošle godine u septembru održala u Zagrebu povodom najave kandidature za hrvatsku predsjednicu tada su problematizirali činjenicu da osoba koja radi kao savjetnica Milorada Dodika želi postati hrvatskom predsjednicom.

No, Weiss je tada kazala da upravo njoj Hrvatska ima zahvaliti što je ušla u Schengen zonu i da je to ista osoba koja radi za Dodika.

“Kada su Austrijanci blokirali tri zemlje za ulazak u Schengen-zonu, a jedna je zemlja bila Hrvatska. tko je otvorio i ublažio Austriju da budu jedini koji su pustili Hrvatsku da uđe? To je ta ista osoba koja radi za Milorada Dodika”, kazala je Aurora Weiss u septembru prošle godine na konferenciji za medije u Zagrebu

Raport je provjerio u Vladi Austrije da li su imali saradnju s ‘poznatom diplomatkinjom’ Aurorom Weiss i da li je ona pomogla Hrvatskoj da uđe u Schengen zonu.

U odgovoru za Raport Claudie Türtscher portparolka za evropsku i vanjsku politiku u Kabinetu austrijskog kancelara Christiana Stockera, demantirane su tvrdnje Dodikove savjetnice, a nisu s njom ni sarađivali.

“Hrvatska je jedina odgovorna za ulazak Hrvatske u schengenski prostor. Hrvatska je ispunila sve kriterije pa je Vijeće odlučilo ukinuti granične kontrole. Između austrijske savezne vlade i osobe koju ste spomenuli nije bilo nikakve suradnje. Nije mi poznata suradnja između službenih austrijskih vlasti i osobe koju spominjete ni na drugim područjima”, navela je u odgovoru za Raport Claudie Türtscher portparol za evropsku i vanjsku politiku u Kabinetu austrijskog kancelara Christiana Stockera.

S obzirom da smo u upitu austrijskoj Vladi naveli i to da je Weiss savjetnica Milorada Dodika, predsjednika RS-a, Claudie Türtscher, portparolka za evropsku i vanjsku politiku u Kabinetu austrijskog kancelara, u svom odgovoru Raportu također se osvrnula i na aktuelnu situaciju u našoj zemlji.

“Secesionistička retorika i djelovanje pojedinih političkih aktera u Bosni i Hercegovini je apsolutno neprihvatljivo. Oni ugrožavaju stabilnost u Bosni i Hercegovini. Jedinstvo Bosne i Hercegovine neophodno je za mir i trajnu stabilnost zemlje i europsku budućnost cijele regije”, navela je Türtscher.

Podsjećamo, Austrija je uvela sankcije Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, jer su osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH, a Aurora Weiss s pozicije Dodikove savjetnice promovira takvu politiku.

Aurora Weiss nije članica HND-a
Koliko je Aurora Weiss sklona manipulacijama govori i činjenica da je prilikom konferencije za novinare u prostoru Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu u septembru prošle godine kada je najavila svoju kandidaturu za hrvatsku predsjednicu, kazala i kako je „emotivna što se u HND-u nalazi s druge strane jer je prije 20 godina tu počela”.

Zanimljivo je da, kako saznaje Raport, Aurora Weisss nema nikakve veze s HND-om, nego je prostor Hrvatskog novinarskog društva iznajmila za potrebe svog predstavljanja što je omogućeno i bilo kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi ako to uradi u skladu s hrvatskim zakonima ili pravilima HND-a.

Weiss čak nije ni članica HND-a što je za Raport potvrđeno u Hrvatskom novinarskom društvu.

“Gospođa Weiss nije članica Hrvatskog novinarskog društva”, odgovorili su kratko iz HND-a na Raportov upit o tome je li Aurora Weiss njihova članica.

S obzirom na to da je Weiss savjetnica jednog zvaničnika iz BiH, kao i da njeni sporni stavovi o našoj državi i n Bošnjacima kao narodu, jer su utemeljeni na neistinama, poluistinama i iskrivljenim činjenicama nađu put do javnosti i uzimaju se kao relevantni, bilo je važno provjeriti ima li Weiss kompetencije, zvanje i znanje da se uopšte smatra relevantnim sagovornikom u tim oblastima.

Raportovo istraživanje pokazuje da je više navoda iz biografije Aurore Weiss netačno što je automatski eliminira i diskvalifikuje kao relevantnog sagovornika za bilo koju temu, a kamoli za bilo čiju savjetnicu.

Teško je povjerovati da Dodik i njegov Ured ne znaju za sumnjive detalje iz biografije Weiss, no očigledno im odgovara da osoba stranog imena i prezimena i s adresom u Beču zagovora i promovira njihovu politiku.

Nobilo, Weiss i Dodik
Kada je u pitanju biografija Aurore Weiss treba napomenuti da ona navodi i da je ‘provela je neko vrijeme na studiju Poly, Film, TV i novi mediji te je doprinijela legalizaciji te studije koja je imala problematičan status’.

Prema pisanjima hrvatskih medija riječ je o studiju koji je svojevremeno u Hrvatskom prerastao u aferu, jer nije imao potrebne licence za rad, pa su studenti podnosili tužbe da su platili taj studij koji im nije priznat.

Hrvatski mediji navodili su i da je tada studente pro bono zastupao advokat Ante Nobilo.

Nije poznato je li Nobilo zastupao i Weiss, odnosno Zoricu Živković Farina kako se tada zvala, ali je Nobilo došao na press konferenciju Weiss prošle godine u Zagrebu da podrži njenu, ispostavit će se neuspješnu kandidaturu za predsjednicu Hrvatske.

U to vrijeme Nobilo je bio advokat Milorad Dodika.

Sada kad je Nobilo osnovao svoju političku stranku, ne bi bilo iznenađenje da mu se pridruži i Aurora Weiss, ‘diplomatkinja svjetskog glasa’ koja za sada svoj legitimitet diplomatkinje i savjetnice potvrđuje jedino funkcijom savjetnice Milorada Dodika.

I da ne zaboravimo, Aurora Weiss tvrdi i da je članica radne grupe NATO Partnerstva za mir, što prema njenim riječima ‘odražava njezinu predanost stabilnosti i saradnje u regiji’.

Upit o tome šta Aurora Weiss radi u NATO-u uputili smo i na adresu Nato štaba u Sarajevu. Ako dobijemo odgovor, objavit ćemo ga naknadno.

Raport.ba

Related Topics:

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UDARIO NA KARANA: „On nije predsjednik, to je fikus – gdje je taj čovjek uopšte?“

Lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju kampanje podržao Branka Blanušu i Marinka Božovića, uz oštre kritike na račun aktuelne vlasti i kandidata vladajućeg bloka.

„Karan nije predsjednik, to je fikus“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković iskoristio je skup na banjalučkom Kastelu, kojim je ovaj opozicioni blok zvanično otvorio predizbornu kampanju, da pošalje podršku kandidatima Branku Blanuši i Marinku Božoviću, ali i da oštro kritikuje kandidate vladajuće strukture.

Govoreći o izborima za predsjednika Republike Srpske, Stanivuković je rekao da PSS podržava Blanušu kao zajedničkog opozicionog kandidata, dok je za aktuelnog predsjednika RS Sinišu Karana iznio veoma oštru ocjenu.

„Branko Blanuša je naš zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok je Savo Minić kandidat za Karana, a Karan nije predsjednik. To je fikus, gdje je taj čovjek uopšte? Da li će to biti Karan, Milorad ili Savo ili ko god koga oni predlažu, to nisu predsjednici i to narod mora da vidi“, poručio je Stanivuković.

Ove tvrdnje predstavljaju Stanivukovićev politički stav i kritiku rada aktuelne vlasti, a ne utvrđenu činjenicu o ulozi Siniše Karana.

„Podržavamo stvarnog čovjeka“

Stanivuković je govorio i o kandidaturi Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, poručujući da PSS iza tog kandidata stoji kao iza, kako je naveo, „stvarnog čovjeka“.

„Mi podržavamo stvarnu priču za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je Marinko Božović, a ne srpskog člana Predsjedništva koji ode u Sarajevo i zaboravi da je Srbin“, rekao je Stanivuković.

Time je lider PSS-a pokušao da napravi jasnu razliku između kandidata opozicionog bloka i predstavnika vlasti, posebno u pogledu odnosa prema Republici Srpskoj i političkog djelovanja u institucijama BiH.

„Narod će prepoznati naš izbor“

Stanivuković je poručio da je PSS uvjeren u izbor svojih kandidata i da će naredne sedmice kampanje, kako očekuje, pokazati kakvu podršku oni imaju među građanima.

Prema njegovim riječima, cilj kampanje je da se građanima predstavi drugačija politička ponuda i da se kroz izborni rezultat napravi promjena vlasti.

„Sigurni smo u svoj izbor, a vjerujem da će u narednih mjesec dana kampanje i građani prepoznati taj izbor“, poručio je Stanivuković.

Predizborna kampanja tako je već na njenom početku dobila oštar ton, a upravo će trka za funkciju predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH biti među ključnim političkim bitkama predstojećih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno