Connect with us

Politika

DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.

Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.

Odbija da govoriti o svom obrazovanju.

Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.

Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.

Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?

Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.

Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.

Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).

Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.

Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati

Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.

– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.

Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.

– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.

Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.

Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.

U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.

Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH

Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.

Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.

U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.

Related Topics:

Politika

PORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!

Spiskovi sa ličnim podacima građana, brojevima telefona i biračkim mjestima pune se na terenu, a nagrada za „trud i posvećenost“ stiže direktno sa imenom i titulom dr Gorana Maričića.

Terenska mašinerija vladajućeg SNSD-a u Banjaluci radi u punom kapacitetu, a metode prikupljanja „sigurnih glasova“ i animiranja stranačkih aktivista iznova otvaraju pitanje otvorene zloupotrebe javnih funkcija u stranačke svrhe.

Na fotografijama koje su isplivale u javnost jasno se vidi obrazac za terensku evidenciju birača – dokument u koji aktivisti pedantno upisuju imena, prezimena, imena očeva, godine rođenja, brojeve telefona i biračka mjesta građana. Radi se o klasičnom sistemu kapilarnih glasova kojim se vrši pritisak i mapa podrške na terenu.

Međutim, ono što posebno bodi oči jeste „skromni dar“ koji stoji na samom spisku: brendirana keramička šolja sa grbom i porukom: „Hvala na trudu i posvećenosti. Direktor dr Goran Maričić“.

Javna funkcija u službi stranačke mašinerije

Goran Maričić, inače direktor Poreske uprave Republike Srpske i kadar SNSD-a, po svemu sudeći, funkciju prvog čovjeka poreskog sistema i vlastiti autoritet direktora koristi za nagrađivanje terenskog rada aktivista koji sakupljaju glasove za vladajuću stranku.

Ovakav potez otvara niz ozbiljnih pitanja:

Zloupotreba autoriteta: Da li se funkcija direktora Poreske uprave – institucije koja bi trebala biti neutralna i sprovoditi zakon – direktno poistovjećuje sa stranačkim organima SNSD-a?

Pritisak na birače: Kakvu poruku građanima šalje činjenica da se spiskovi sigurne podrške pravde i nagrađuju potpisom direktora institucije koja kontroliše finansije i poreze svih građana i privrednika?

Cijena odanosti: Da li je keramička šolja sa potpisom direktora domet kojim se vrednuje skupljanje ličnih podataka komšija i sugrađana?

Dok građani Banjaluke svakodnevno svjedoče anketarima koji im zakucavaju na vrata tražeći lične podatke i izjašnjavanje o glasanju, stranačka struktura ne krije da se državne funkcije i stranački zadaci prepliću bez ikakvih granica. Obrazac je jasan – odanost partiji se bilježi na papiru, a poklon stiže direktno iz fotelje direktora Poreske uprave.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

VRHUNAC POLITIČKOG LICEMJERJA! Kako je Dodik prešao put od „Đavola Mladić voli srpski narod“ do skupljanja poena na njegovoj sahrani

Najava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da će prisustvovati sahrani generala Ratka Mladića predstavlja vrhunac političkog konvertitizma i besramnog presvlačenja dresova. Čovjek koji se danas pred kamerama izdaje za velikog zaštitnika srpskog prkosa i poručuje „neka sada snime ko će biti na sahrani“, ponovo pokušava da prevari javnost i gurne u zaborav sopstvene izjave.

Arhiva pamti: Šta je Dodik zaista govorio o Mladiću?

Arhivski snimci i medijski zapisi jasno svjedoče o vremenu kada se Dodik udvarao međunarodnoj zajednici i gradio imidž „reformatora“ kako bi se dočepao vlasti. Tada nije birao riječi kojima je napadao Ratka Mladića, optužujući ga da direktno uništava Republiku Srpsku:

„Đavola on voli srpski narod!“ — Dodik je javno grmio da Mladić uopšte ne voli svoj narod, tvrdeći da drži čitavu Republiku Srpsku i Srbiju kao taoce jer odbija da se preda.

„Čitav narod ispašta zbog njega“ — Poručivao je da „tamo neki Mladić“ svaljuje sopstvenu odgovornost na leđa naroda i da svako mora da odgovara za počinjene zločine, umjesto što krije sopstvenu krivicu iza opšteg interesa.

Jeftini politički poeni na sahrani

Danas, kada mu gori pod nogama i kada mu je vlast poljuljana, isti taj Dodik pravi zaokret za 180 stepeni. Čovjek kog je godinama označavao kao glavnog krivca za patnju naroda odjednom mu služi kao poluga za podizanje nacionalnih tenzija.

Dodik sada prkosno izjavljuje: „Zabranjuju ljudima da iznose stavove o Mladiću. Da li je ovo moguće, neka sada snime ko će biti na njegovoj sahrani“.

Fotelja ispred obraz obraz i principa

Ova metamorfoza razotkriva potpunu odsutnost bilo kakvih moralnih ili političkih principa. Kada mu je Mladić bio prepreka na putu ka fotelji, Dodik ga je javno blatio i nazivao krivcem za propast naroda. Danas, kada mu je potreban jeftin patriotizam za mobilizaciju biračkog tijela, odlazak na sahranu pretvara u medijski cirkus.

Milorad Dodik je po ko zna koji put dokazao da za njega ne postoje konstante, stavovi ni nacionalni interes — postoji samo goli opstanak na vlasti po svaku cijenu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

STANIŠIĆ BEZ UVIJANJA: „Poslije 20 godina ista vlast ne može donijeti promjene, Srpskoj trebaju novi ljudi“

„Za promjene su potrebne nove generacije, nova energija, novi ljudi“ – poručio je Miloš Stanišić, predsjednik Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska“ u Bijeljini, kritikujući način na koji aktuelna vlast u Republici Srpskoj upravlja institucijama već dvije decenije.

Stanišić je, gostujući u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije, kao jedan od najvećih problema izdvojio, kako tvrdi, stavljanje partije iznad sistema.

Prema njegovim riječima, takav model je postao osnova za niz drugih problema u društvu.

„Bez partije ne možete ni kod doktora, ni u vrtić“

Stanišić tvrdi da je stranačka pripadnost postala presudan faktor za ostvarivanje brojnih prava i dobijanje poslova u javnom sektoru.

„Vi danas ne možete ni kod doktora, ni u vrtić, ni dobiti podsticaj bez partije. Možda zvuči naivno, ali mislim da je to taj kancer koji dalje proizvodi niz loših odluka i ukidanjem te odluke sistem bi definitivno prodisao“, rekao je Stanišić.

On smatra da takav sistem posebno pogađa stručne i obrazovane ljude koji nisu zainteresovani za političko djelovanje, ali su, kako tvrdi, prinuđeni da se politički angažuju ukoliko žele napredovanje.

„Bez obzira da ste najškolovaniji, da ste najveći profesionalac u svojoj oblasti, ne možete da dođete na neku poziciju i da dobijete višu platu ako niste dio partije“, naveo je.

„Sistem treba postaviti ispočetka“

Stanišić smatra da vlast koja je dvije decenije na čelu institucija ne može biti pokretač suštinskih promjena.

Prema njegovim riječima, neophodno je napraviti generacijsku i političku promjenu, a zatim izgraditi institucije koje će funkcionisati po pravilima, a ne prema stranačkoj pripadnosti.

„To može samo da donese neka nova i mlađa vlast, koja će sistem da postavi od početka. Znači, nama treba dorada temelja, pa da onda gradimo sistem po pravilima“, rekao je Stanišić.

„Suludo je očekivati promjene od onih koji vladaju 20 godina“

Posebno je kritikovao predizborna obećanja o rješavanju problema penzionera i boračkih kategorija.

„To je suludo. Za promjene su potrebne nove generacije, nova energija, novi ljudi“, poručio je.

Stanišić smatra da građani nakon dvije decenije vlasti iste političke garniture treba da traže konkretne rezultate, a ne nova obećanja.

„Poslije 20 godina pričati da ćemo nešto uraditi i da treba riješiti pitanje boraca ili penzionera, a da za 20 godina to niste uradili, to je stvarno bacanje prašine u oči“, zaključio je Stanišić.

Njegova poruka je da promjena vlasti, sama po sebi, nije dovoljna – već da je potrebno mijenjati način funkcionisanja institucija i prekinuti praksu u kojoj je, kako tvrdi, politička pripadnost važnija od stručnosti i profesionalnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno