Connect with us

Zanimljivosti

NAJVEĆI GENIJE 20. VIJEKA OŽENIO SRPKINJU: Njegov mozak je i dalje sačuvan!

Albert Ajnštajn (14. mart 1879. – 18. april 1955.) bio je njemački teorijski fizičar, jedan od najvećih naučnika u istoriji. Najpoznatiji je po razvoju teorije relativnosti, uključujući poznatu jednačinu E = mc², te po doprinosu kvantnoj mehanici.

Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog učinka, a njegov rad promijenio je temelje moderne fizike.

Rani život i obrazovanje
Ajnštajn je rođen 14. marta 1879. u Ulmu, u Kraljevini Württemberg (Njemačko Carstvo), u jevrejskoj porodici srednje klase. Njegov otac Herman Ajnštajn bio je inženjer i preduzetnik, dok je majka Pauline Koch bila domaćica.

Porodicase 1880. preselila u Minhen, gdje je Ajnštajn pohađao katoličku osnovnu školu, a kasnije i Luitpold gimnaziju.

Pokazao je rano zanimanje za matematiku i fiziku, ali je 1894. napustio gimnaziju i preselio se u Švajcarsku.

Tamo je maturirao 1896. u Aarau prije nego što se upisao na Politehnički Univerzitet u Zirihu, gdje je diplomirao 1900. kao nastavnik matematike i fizike.

Rani rad i “Annus Mirabilis”
Nakon diplome, Ajnštajn je 1902. započeo rad u Švajcarskom patentnom uredu u Bernu, gdje je analizirao patente za elektromagnetske uređaje.

Taj posao pružio mu je stabilnost i vrijeme za razmišljanje o fizici.

Godina 1905., poznata kao njegova “Annus Mirabilis” (čudesna godina), donijela je četiri revolucionarna rada objavljena u časopisu Annalen der Physik. Ovi radovi uključivali su:

• objašnjenje fotoelektričnog učinka (osnova za kvantnu teoriju svjetlosti)

• teoriju Brownovog gibanja (potvrda atomske hipoteze)

• specijalnu teoriju relativnosti (redefiniranje prostora i vremena)

• ekvivalenciju mase i energije (E = mc², u zasebnom radu iste godine).

Ovi radovi donijeli su mu međunarodnu slavu i postavili temelje njegove karijere.

Opšta teorija relativnosti
Ajnštajn je 1915. dovršio opštu teoriju relativnosti koja je opisivala gravitaciju kao zakrivljenost prostor-vremena uzrokovanu masom i energijom.

Teorija je potvrđena 1919. tokom pomrčine Sunca kada su britanski astronomi, predvođeni Arthurom Eddingtonom, izmjerili zakrivljenje svjetlosti zvijezda u skladu s Ajnštajnovim predviđanjima. Ovaj događaj učinio ga je svjetski poznatim, a novinski naslovi proglasili su ga genijem.

Tokom tog perioda radio je na akademskim položajima u Cirihu, Pragu i Berlinu, gdje je od 1917. bio direktor Instituta Kaiser Wilhelm za fiziku. Međutim, porast nacizma u Njemačkoj prisilio ga je da 1933., kao Jevrej, emigrira u Sjedinjene Države.

Život u Americi i kasne godine u SAD
Ajnštajn je prihvatio položaj na Institutu za napredne studije u Princetonu, New Jerseyju, gdje je ostao do kraja života. Iako je podržavao mir i odbijao militarizam, 1939. potpisao je pismo predsjedniku Franklinu D. Ruzveltu upozoravajući na mogućnost njemačkog razvoja atomske bombe, što je posredno pridonijelo pokretanju Projekta Manhattan. Poslije je izrazio žaljenje zbog tog čina, zagovarajući nuklearno razoružanje.

Mozak mu je sačuvan za istraživanje
U kasnijim godinama fokusirao se na ujedinjenu teoriju polja, pokušavajući pomiriti relativnost i kvantnu mehaniku, ali bez uspjeha. Umro je 18. aprila 1955. u Prinstonu od aneurizme aorte, u dobi od 76 godina. Njegov mozak sačuvan je za istraživanje, a tijelo kremirano.

Privatni život
Ajnštajn se ženio dvaput: s Milevom Marić (1903. – 1919.), s kojom je imao troje djece (Lieserl, Hans Albert i Eduard), i s Elsom Löwenthal (1919. – 1936.), svojom rođakinjom. Sudbina njegove prve kćeri Lieserl ostaje nepoznata jer nema pouzdanih podataka o njenom životu nakon ranog djetinjstva.

Mileva Marić (19. Decembar 1875. – 4. avgust 1948.) bila je srpska fizičarka i matematičarka. Studirala je na Politehničkom univerzitetu u Cirihu, gdje je upoznala Ajnštajna i bila je jedna od rijetkih žena tog vremena s visokim obrazovanjem u nauci, iako nije dobila diplomu zbog neuspjeha na završnom ispitu.

Postoje rasprave o njnom mogućem doprinosu Ajnštajnovim ranim radovima, posebno specijalnoj relativnosti, ali nema konačnih dokaza koji bi to potvrdili.

Bio je poznat po svojoj šarmantnoj, ali ekscentričnoj osobnosti, često viđen s neurednom kosom i jednostavnom odjećom.

Njegovo nasljeđe je ogromno: teorija relativnosti i dalje je kamen temeljac fizike, dok su njegovi doprinosi kvantnoj teoriji uticali na razvoj tehnologija poput lasera i poluvodiča. Ajnštajn ostaje simbol naučne genijalnosti i humanizma, a njegovo ime sinonim je za intelektualnu izvrsnost, navodi Index.hr.

Zanimljivosti

E TO JE LJUBAV! Bekam fotografisao golu suprugu, pa se hvali na sva zvona

Porodica Bekam već duže vrijeme je meta stranih medija, a sve zbog mnogobrojnih skandala koje su je zadesile.

Cjelokupna drama počela je Bruklinovom odlukom da se udalji od roditelja – Dejvida Bekama i Viktorije Bekam koji su ga, kako tvrde izvori bliski njemu, emocionalno zlostavljali tokom odrastanja.

Da stvar bude gora, isplivale su i neke škakljive informacije, bolje rečno, detalji sa venčanja Nikole i Bruklina.

Navodno je Viktorija otela “prvi ples” sinu i njegovoj supruzi, zbog čega je manekenka pobjegla u suzama iz prostorije.

A, sada – pa, sada su slavni ljubavnici samo jednom fotografijom pokrenuli pravu diskusiju na mrežama.

Naime, Nikola je nedavno objavila kompilaciju aktraktivnih fotografija na mrežama, a posebnu pažnju privukla je ona u kojoj gola pozira u kadi.

Objava je pokrenula veliki broj reakcija i komentara, a ubrzo smo saznali ime autora ovog “umjetničkog djela”. Riječ je o njenom suprugu – Bruklinu Bekamu.

“Ja sam fotografisao onu u kupatilu”, kratko je napisao, prenosi b.92.

Komentari, kao što su: “Prelijepa si”, “Nestvarna” i “Prezgodna”, bili su, i te kako, primjetni

Nastavi čitati

Zanimljivosti

I DANAS TRAJU NAGAĐANJA: Čuveni beogradski advokat otkrio tajne Titovog sefa

I dan danas traju nagađanja o navodnom pravom porijeklu doživotnog predsjednika SFRJ.

Toma Fila, jedan od najpoznatijih advokata sa ovih prostora, otkrio je svojevremeno javnosti možda jednu od najintrigantnijih stvari u vezi sa Josipom Brozom – tajnu Titovog sefa.

Naime, kada je Jovanka Broz, Titova udovica, nasilno iseljena iz kuće u Užičkoj u kojoj je provela više od 30 godina, tog dana, 10. jula 1980, nasilno je otvoren i sef Josipa Broza.

U njemu se nalazila važna dokumentacija ali I nešto za šta se nije znalo. Ili barem većina ljudi nije znala. Unutra se nalazilo jedno Titovo pismo.

“…Ona mi je pričala da je pored njenih papira unutra bilo i Titovo pismo koje je uvek ostavljao kada sam pođe na put. Zaključavao ga je u sef u slučaju da mu se nešto dogodi. Govorio joj je – Da pročitaš ovo ako mi se nešto desi”, zapisao je Fila u svojoj knjizi “Završna reč”

Kako dalje tvrdi ovaj beogradski advokat, prema Jovankinim riječima, ona nikada nije pročitala to pismo, a Tito bi ga, kada bi se vratio sa puta, uzimao nazad.

Sve do sljedećeg putovanja, kada bi pismo ponovo završilo u sefu.

Fila smatra da je to bila neka vrsta Titovog političkog testamenta i navodi da ga je onaj ko ga je vidio zauvijek i sklonio.

Ako govorimo o tajnama koje se povezuju sa maršalom, svakako jedna od najvećih je njegovo porijeklo. O tome ko je bio Tito, odakle je došao, pisalo se i govorilo mnogo. Pojedine teorije su prerasle u teorije zavjere. Neki će reći da su upravo u njima skriva prava istina o doživotnom predsjedniku SFRJ.

Jednu od najintrigantnijih teorija o Titovom porijeklu izneo je svojevremeno publicista Milan Vidojević.

On tvrdi da je Tito bio vanbračni sin Franje Josifa i poljske grofice Marije Sobjeske.

“Video sam Titovu pravu krštenicu. Tu piše da mu je majka Marija a da nije poznato ko mu je otac. Za preciznu Austrougarsku birokratiju 19. veka bilo je nemoguće da takav podatak ne postoji. Bila je to pedantna policijska država. Pravi izvor mog saznanja je jedno ezoterijsko društvo koje nisu masoni koje je imalo prave podatke o određenim temama. I neke njihove arhive su mi predočene. Tu sam pročitao ko je bio Franc Jozef Habzburg und Loren. Tito koga mi znamo je vanbračni sin Franje Josifa i poljske grofice Marije Sobjeske. Kao dete je dat na usvojenje u jednu poljsku-jevrejsku porodicu”, rekao je Vidojević.

Na pitanje zašto je baš 4. maj uzet kao datum Titove smrti Vidojević ističe:

“To je iluminatski praznik – Dan milosrđa. Tada masoni i viši iluminati čine dobra dela, pomažu udovicama, pomažu sirotinji… Tito je zapravo umro u februaru. Tito je rimski car. Habzburgovci vuku poreklo po muškoj liniji od Hrista. I oni jesu zaista vladari sveta. Oto fon Habzburg ima titulu kralja Jerusalima”.

Ništa manje zanimljive nisu i one priče o tome kako je Tito dobro igrao valcer, svirao klavir, ubio spešan lovac…

Što se tiče klavira. Tito jeste klavir svirao, ali nikada nije razjašnjeno gd,e je i kako naučio da svira. Da li je umio samo da odsvira par nota ili je bio mnogo vještiji? Po onome što je jednom izjavio Arsen Dedić, Broz je i te kako bio dobar pijanista.

On je ispričao da je poslije jedne večere Tito odlučio da odsvira nešto za prisutne.

“Poslije večere smo otišli u jednu prostoriju gdje mi je Tito svirao. Svirao je mislim Šopena, Etidu u f duru”, naveo je Arsen.

I da se ne zaustavimo samo na ovome. Još jedna misterija, tajna, zovite to kako god želite odnosila se na Titovu crnu tašnu. Danas kada se pomenu svjetski lideri i crne tašne dvije su uvijek u centru pažnje – ona koju ima predsjednik SAD i ona u vlasnuštvu prvog čovjeka Rusije. Ali tu tajni nema. Cijeli svijet zna da se u njima nalaze ključne stvari za započinjanje i odobravanje nuklearnog napada.

S druge strane, oko Titove tašne je mnogo veći veo misterije.

A opet se sve vrti oko Brozovog, navodnog, pravog porijekla. Jedan od ljudi iz njegovog okruženja tvrdio je da ima dokaze da Tito nije osoba za koju se predstavljao. To je bio njegov lični ljekar dr Aleksandar Matunović. On je maršala liječio od 1975. do 1979.

“Tito je imao malu akt-torbicu, čini mi se od zmijske kože. Uvek ju je nosio sa sobom. Sadržaj torbice, pored ključa, bio je osiguran i malim katancem. U dva navrata – ulazeći u njegove prostorije, zatekao sam ga da pretura po torbici. Posle njegove smrti raspitivao sam se kod članova komisije za sređivanje Titove ostavštine šta su pronašli u toj torbici. Jedan od članova komisije rekao mi je da, pored zlatnog nakita, pronašli umrlicu Davorjanke – Zdenke Paunović, od 1. maja 1945. godine, izvod iz matične knjige venčanih sa Jovankom Budisavljević, 1952. godine, sliku Pelagije Belousove. Tu je bila i kopija izveštaja austrougarskog Ministarstva rata, od jeseni 1915. godine, u kojoj se nalazi spisak austrijskih oficira, podoficira i vojnika koji su poginuli u vreme bitke u Galiciji. U spisku se nalazilo i ime kaplara Josipa Franje Broza”, prenio je svojevremeno Dnevno.hr

Vječita priča o tome koliko je bilo pokušaja da ubiju Tita. Prema nekim navodima bilo je planirano više od 75 atentata na Tita

Doživotni predsjednik SFRJ je bio trn u oku mnogima, ako je vjerovati teorijama o pokušajima atentata na njega.

Kako u knjizi Urote i atentati na Tita piše Marijan F. Kranjc, planirano je oko 75 zavjera i atentata na Tita.

A atentatori su Tita pokušavali da likvidiraju na svakojake načine, prenosi BBC na srpskom.

Kranjc piše kako je jednom na Titov automobil u Beogradu naletio tramvaj. Takođe navodi i pokušaj atentata kada je Tito bio podvrgnut operaciji slijepog creva, a ruski agenti, prerušeni u hirurge, pokušali da ga ubiju inficiranim instrumentima. Prema Kranjcovim riječima, među Titovim atentatorima su bili i njemu bliski ljudi.

I za kraj – ono što se danas zvanično uči u istorijskim knjigama je da je nekadašnji predsjednik SFRJ umro 4. maja, sahranjen u Kući cvijeća, da porijeklo vodi iz Kumrovca. Nikakva njegova veza sa Habzburgovcima se ne spominje. Doduše ni sa masonima.

Ali to je neka druga priča, prenosi Mondo.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OVE HRANE ŠTO MANJE! Evo s koliko godina trebate početi manje jesti I ZAŠTO!

Kako starimo, naše tijelo se mijenja, ali često naš apetit i navike ostaju isti.

Mnogi nastave da jedu kao u tridesetima, iako su već ušli u pedesete ili šezdesete, nesvjesni da tijelo tada troši manje energije.

To može dovesti do viška kilograma, usporenog metabolizma i zdravstvenih problema.

Kada trebamo početi manje jesti?

Promjene počinju već poslije 30.

Već u ranim tridesetima metabolizam počinje lagano da usporava. Mišićna masa opada, a tijelo troši manje kalorija čak i u mirovanju.

Ipak, u ovom periodu promjene su blage – dovoljne su umjerene korekcije u ishrani i više kretanja.

Poslije 40. i 50. – vrijeme za svjesnije odluke

Ulaskom u četvrtu i petu deceniju, smanjenje energetske potrebe postaje izraženije. Hormonske promjene, nnaročito kod žena, dodatno usporavaju metabolizam.

Ako nastavimo da jedemo kao u mladosti, tijelo višak energije skladišti kao mast – najčešće u predjelu stomaka.

Zato nutricionisti preporučuju:

*Manje porcije, ali hranljivije obroke

*Više proteina (da očuvamo mišićnu masu)

*Manje prerađene hrane i šećera

*Više povrća, vlakana i zdravih masti

Poslije 60. – jesti manje, ali pametnije

Stariji od 60 godina često imaju manju fizičku aktivnost, a i digestivni sistem postaje osjetljiviji.

Međutim, to ne znači da treba jesti “što manje”, već pametan izbor hrane: lagane, lako svarljive obroke, bogate vitaminima, mineralima i proteinima.

Nedostatak apetita ili loši zubi ne smiju biti razlog da se preskaču obroci – naprotiv. U ovom periodu važno je:

*Održavati stabilan šećer u krvi

*Unositi dovoljno kalcijuma i vitamina D

*Piti dovoljno tečnosti, jer osjećaj žeđi slabi

*Manje ne znači gladovanje

Jesti manje ne znači izgladnjivanje, već prilagođavanje:

*Manje kalorija

*Više kvaliteta

*Pravilna raspodjela kroz dan

*Jedite kad ste gladni, stanite kad ste siti. Ne morate brojati kalorije, ali slušajte svoje tijelo.

Idealno je da već od 40. godine počnemo postepeno da mijenjamo način ishrane – ne dijetom, već stilom života. Na taj način ćemo u starije godine ući lakši, pokretniji i zdraviji, prenose Vijesti.

Jer nije cilj samo živjeti duže već i kvalitetnije.

Nastavi čitati

Aktuelno