Connect with us

Društvo

KONAČNO LIJEPA PRIČA! Dervenćanka običaje čuva od Montevidea do Los Anđelesa

Još dok smo bili na fakultetu, prijavila sam se na program za dadilje koje žive sa porodicom i tako sam došla u Njujork, a poslije je sve nekako išlo svojim tokom.

Iza tih riječi krije se jedna Dervenćanka, jedna Vanja koju je sudbina prije deceniju i po odvela u Ameriku, gdje i danas živi pod prezimenom Brubaher Đekić i majka je dvojice dječaka. Jedan ima dvije i po godine, a drugi četiri mjeseca.

Prisjećajući se vremena kada je odlučila da iskusi život na drugom kontinentu, kaže da je Federika upoznala preko “Fejsbuka”. Poslije nekog vremena dopisivanja su se i zvanično upoznali. Kada je završila program, otišla je kod njega u Urugvaj, opet na sasvim drugi kraj svijeta. Federikova porodica živi u Montevideu.

Tamo su se vjenčali 2010, a naredne godine veselje je bilo i u Srpskoj.

– U Urugvaju se za Vaskrs ne farbaju jaja, a bilo je teško doći do boja. Ipak, dok smo živjeli tamo, on je dobio ponudu za posao kao programer u Los Anđelesu. Kada je riječ o praznicima daleko od kuće, u Urugvaju je bilo malo neobično jer je tamo u decembru i januaru, kada slavimo Božić, ljeto pa u vrijeme kada ukrašavamo jelku haraju vrućine. U Los Anđelesu isto nema snijega, ali zna biti hladno, tako da je malo bolje. Imamo i dvije crkve, Svetog Stefana i Svetog Save, i više naših pravoslavaca. U crkvu uvijek idemo za velike praznike i nekada i nedjeljom – priča Vanja za “Glas”.

Kao ni u Urugvaju, ni Amerikanci ne farbaju jaja.

– Nije im to običaj. Oni više vole čokoladna jaja, ali mi Srbi farbamo, pa i prijatelji Jermeni. Jedna prijateljica prije dvije godine nas je pozvala da farbamo jaja kod njih. Malo je teže doći do boja, nisu kao naše dobre, kupujemo ih mahom putem interneta. Uvijek pokušavamo i prirodnim bojama kao što je luk, cvekla … – kazala je Vanja, poslije čega se osvrnula na to kako im izgleda trpeza za vaskršnje praznike.

Govoreći da vole ujutru na velike praznike otići u crkvu, dodaje da i tamo imaju ručak i za Vaskrs kao i za Božić koji se “rezerviše”, odnosno uplati ranije.

– Obično bude prasetina ili jagnjetina, tako da ručamo u crkvi, djeca se igraju, a onda uveče, kada dođemo kući, supa, pogača. Trenutno nam pomaže i moja mama koja i jeste zadužena za pogaču. Ispečemo neko meso, piletinu ili nešto prasetine jer je ovdje malo teže ispeći cijelo prase. Ne smije se to raditi u dvorištu, ali postoje mjesta gdje se može kupiti – priča Vanja.

I dok čuva pravoslavne običaje sa ognjišta u Srpskoj, usvaja i druge.

– S obzirom na to da imam djecu, ovdje vole taj običaj, kako zovu, lov na jaja. Uzmu plastične kutijice od, na primjer, “kinder” jaja, napune ih igračkicama i razbacaju po dvorištu, sakriju u žbun, pa ih onda djeca traže. To je jedini običaj što se tiče Vaskrsa. Za Božić se dijele pokloni, a ne paketići – priča ona.

Na kraju ne krije da ipak nedostaje ono nešto, kako reče, naše.

– Nedostaje porodica, prijatelji, ali s obzirom na to da i ovdje imamo dosta našeg društva, to se malo ublaži. Nedostaje i naša hrana, ali ne hrana kao hrana. Više taj ritual sjedenja kraj ražnja, ustajanje ranije. A ostalo se sve nađe i spremi – poručila je kraju za “Glas Srpske” Vanja Brubaher Đekić uz poruku: “Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse”.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

NAKON NEVREMENA STIŽE PREOKRET: Sunce se vraća, temperatura skače do 25 stepeni!

Nakon kiše, grmljavine i osjetnog zahlađenja koje je obilježilo prethodne dane, građane Republike Srpske danas očekuje znatno ugodnije vrijeme. Jutro će biti svježe, ali će tokom dana doći do postepenog razvedravanja uz duže sunčane intervale.

Mjestimično će biti umjerene oblačnosti, ali se ne očekuju značajnije padavine. Duvaće slab do umjeren vjetar, a maksimalna dnevna temperatura kretaće se između 22 i 25 stepeni Celzijusa.

Pred nama je dan idealan za boravak na otvorenom, šetnju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, dok meteorolozi za naredne dane najavljuju nastavak stabilnijeg i toplijeg vremena.

Nastavi čitati

Društvo

“MANJI BROJ ROĐENIH DANAS ZNAČI MANJE UČENIKA U ŠKOLAMA SUTRA”: Da li će podaci Ujedinjenih nacija konačno upaliti DEMOGRAFSKI ALARM

BiH se suočava sa jednim od najozbiljnijih problema dugoročnog razvoja. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, stopa fertiliteta iznosi svega 1,5 djece po ženi, što je daleko ispod nivoa proste reprodukcije stanovništva od 2,1 i svrstava BiH među države koje se suočavaju sa ubrzanim starenjem stanovništva i padom broja stanovnika.

Sa stopom fertiliteta od 1,5 djece po ženi BiH se nalazi u društvu zemalja koje već godinama vode borbu sa demografskim padom. Slične ili niže stope bilježe brojne evropske države, ali i ekonomski razvijena društva poput Luksemburga, dok su najizraženiji demografski izazovi zabilježeni u Istočnoj Aziji. Južna Koreja ima stopu od svega 0,75, Hongkong 0,74, a Makao 0,69 djece po ženi.

Prema analizi UN, čak 71 odsto svjetske populacije danas živi u zemljama čija je stopa fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. Pod tim pojmom podrazumijeva se prosjek od 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da bi broj stanovnika dugoročno bio održavan bez useljavanja.

BiH nije usamljen slučaj

Na evropskom nivou BiH nije usamljen slučaj. Većina evropskih država decenijama bilježi stopu fertiliteta ispod praga proste reprodukcije. Iako pojedine zemlje, poput Francuske i nekih skandinavskih država, imaju nešto povoljnije pokazatelje zahvaljujući razvijenim porodičnim politikama, ni one više ne dostižu nivo neophodan za prirodnu obnovu stanovništva.

Posebno su pogođene zemlje južne i istočne Evrope, u kojima se niska stopa rađanja često poklapa sa odlaskom mladih u razvijenije države. Zbog toga kontinent ubrzano stari, raste broj starijih od 65 godina, dok se istovremeno smanjuje broj radno sposobnih stanovnika.

Mnoge evropske vlade pokušavaju da odgovore na ovaj izazov finansijskim podsticajima za porodice, većim ulaganjima u predškolsko vaspitanje, dužim roditeljskim odsustvima i olakšicama za zaposlene roditelje. Ipak, rezultati su ograničeni i nijedna evropska država nije uspjela trajno da vrati stopu fertiliteta na nivo proste reprodukcije.

Dok Evropa, Istočna Azija i dio Latinske Amerike bilježe pad nataliteta, najveći rast stanovništva u narednim decenijama očekuje se u podsaharskoj Africi i dijelovima Južne Azije.

Najviše stope fertiliteta zabilježene su u Čadu (5,94 djeteta po ženi), Somaliji (5,91) i DR Kongu (5,90). Prema projekcijama UN, upravo će ovaj dio svijeta nositi najveći teret budućeg rasta globalne populacije do kraja vijeka.

Istovremeno, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, takođe su ušle u fazu niskog fertiliteta. U Indiji on iznosi 1,94 djeteta po ženi, dok je u Kini pao na svega 1,02, što je jedna od najnižih stopa među velikim svjetskim ekonomijama.

Struka konstantno upozorava

Demograf Stevo Pašalić jedan je od stručnjaka koji već godinama upozorava na pomenute negativne trendove. Prema njegovim riječima, demografski trendovi spadaju među najteže procese za preokretanje, jer njihove posljedice postaju vidljive tek nakon više godina.

– Manji broj rođenih danas znači manje učenika u školama sutra, manje radnika na tržištu rada za dvadeset godina i veći pritisak na penzione i zdravstvene fondove u budućnosti – istakao je Pašalić.

Za BiH je, kako smatra, izazov utoliko veći jer se negativan prirodni priraštaj poklapa sa dugogodišnjim odlaskom stanovništva.

Bez ozbiljnijih mjera podrške porodicama zadržavanja mladih i stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova, biće sve teže zaustaviti pad broja stanovnika – poručio je Pašalić, dodajući da nizak fertilitet više nije jedini problem, već dio šireg procesa depopulacije, koji uključuje starenje stanovništva, pad broja stanovnika i migracije.

Evropa sve starija

Prema najnovijim demografskim podacima Evrostata i Ujedinjenih nacija, Evropa ubrzano ulazi u fazu dubokog starenja stanovništva. Udio populacije starije od 65 godina u Evropskoj uniji dostigao je oko 22 odsto, piše Glas Srpske.

Prema ovim projekcijama, BiH bi do 2050. godine mogla pasti na oko 2,2 do 2,6 miliona stanovnika. Istovremeno udio stanovništva starijeg od 65 godina mogao bi preći 30 odsto, što znači da bi gotovo svaki treći stanovnik bio penzioner.

Nastavi čitati

Društvo

KO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum

Jedini Šeranićev pomoćnik u oblasti zdravlja – doktor medicine Milan Latinović, razriješen je dužnosti početkom mjeseca, nakon što je stekao uslov za penziju. Ministarstvo je tako, sem ministra Šeranića, ostalo bez ijednog doktora medicine. Pitali smo premijera Savu Minića, da li je upoznat s ovim problemom.

-Ne, nisam upoznat, evo provjeriću to danas-kaže Minić.

Ni pomoćnik ministra u oblasti socijalne zaštite Vladimir Makarić nema zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Kako ministarstvo može da donosi odluke i predlaže zakone, ako, osim ministra, nema stručnjaka iz ove oblasti pita narodni poslanik Maja Dragojević Stojić.

-Imamo situaciju da bukvalno samo jedan doktor se pita za sve vezano za medicinu, za samu našu struku i ono što je nama vrlo bitno, da samo on praktično odlučuje, bez savjetnika i bez bilo koga. Ono što je najveći problem, prvo to je nemoguće da se jedan čovjek sve pita, drugo to je jedan od razloga zbog čega je naše zdravstvo generalno u ovakvom stanju u kakvom je i zbog čega mi stalno apelujemo da imamo probleme kada je zdravstveni sistem u pitanju

Imali smo skoro Prijedlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i vidjeli smo da je to povučeno nakon velikog pritiska javnosti-ističe Dragojević Stojić

Narodni poslanik Ognjen Bodiroga ističe da je Republika Srpska pretvorena u zemlju poslušnika i da su na vodeće funkcije postavljeni nestručni ljudi.

-Najbolje poslove i na mjestima ministara i na direktorskim funkcijama, vrše oni koji dobro slušaju, a ti koji dobro slušaju, to im je najveća i jedina mjerodavna kvalifikacija pri zaposlenju iz razloga što imate čitavu plejadu kupljenih diploma, privatnih diploma, koji rade odgovorne funkcije, pa tako imate situaciju da je diorektor Šuma Kaurin nekada bio vozač, pa imate primjer da je direktor bolnice u Trebinju bio auto-limar, naravno oni su kasnije zavržili fakultete, neki su i doktorirali-kaže Bodiroga

Pored ovoga, ni u Republičkoj zdravstvenoj inspekciji nema nijednog inspektora sa zvanjem doktora medicine. Glavna zdravstvena inspektorica Milica Matijević završila je Tehnološki fakultet.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno