Connect with us

Društvo

JASENOVAC NIJE SAMO MJESTO PATNJE I STRADANJA, nego klanica nevinih žrtava

Ekspert za istraživanje Holokausta Gideon Grajf istakao je na međunarodnoj naučnoj konferenciji “NDH i koncentracioni logor Јasenovac u svjetlu savremenih istraživanja” da Јasenovac nije bio samo mjesto patnje i stradanja, nego klanica nevinih, gdje okrutnost nije imala granicu.

– U svom radu nastojim da vodim računa da patnja svake žrtve bude priznata, naročitu u slučaju poput Јasenovca, gdje smatram da je broj žrtava decenijama sistematski umanjivan – naveo je Grajf.

Dodao je da Јasenovac nije bio samo mjesto na kojem je ljudsko dostojanstvo stavljeno na najokrutnije moguće iskušenje.

– Čak i na tom mjestu, nezamislive surovosti, opstajali su hrabrost i nada – ističe Grajf.

On je dodao da se na međunarodnoj konferenciji obilježava 80 godina od herojskog proboja jasenovačkih mučenika, 80 godina od pobjede nad nacizmom, fašizmom, ustaškim pokretom i 80 godina od osnivanja UN-a.

– Nakon najvećih tragedija u ljudskoj istoriji svijet je prigrlio uzvišenu viziju izgradnje globalne organizacije posvećene očuvanju mira kako se užasi Prvog i Drugog svjetskog rata ne bi nikada ponovili – dodaje Grajf.

Ističe da su Ujedinjene nacije rođene iz te vizije.

– Živimo u vremenu koje se često naziva dobom atomskog mira, krhkog mira. I Prvi svjetski rat odnio je 16 miliona ljudi, a Drugi, više od 60 miliona. Danas se svijet suočava sa najvećim izazovima – napominje on.

Kako je on istakao savremeni istoričari i dalje osvjetljavaju razmjere stradanja svih onih koji su nestali u najmračnije poglavlju ljudske istorije.

– Danas smo se okupili da bismo odali počast njihovoj uspomeni. Istoričari i dalje osvjetljavaju stradanje srpskog naroda, što je snažno prikazano u postavci izložbe o Јasenovcu. Najveće izložbe ikad postavljene u sjedištu UN-a na Ist Riveru, pod naslovom Јasenovac – pravo na sjećanje. Njena istorijska težina je nemjerljiva – napominje Grajf, prenosi RTRS.

Grajf je dodao da mu je velika čast što je učesnik konferencije, te zahvalio direktorici Јavne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanji Tuleković na pozivu.

Društvo

BiH u vrhu zemalja po ODLIVU STANOVNIKA – opasan trend

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)

Nastavi čitati

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Veoma toplo, uz malu mogućnost za pljuskove

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i toplo, dok je poslije podne na jugu i jugoistoku razvoj oblaka ponegdje usloviti kišu ili kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći naoblačenje od juga i istoka širiće se ka većini predjela, sem na sjeveru, gdje će ostati vedro.

Maksimalna temperatura vazduha iznosiće od 32 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusovih. Vjetar u nastavku dana biće umjeren uz pojačane udare, sjevernih smjerova.

Nastavi čitati

Aktuelno