U trci je i kardinal Mateo Cupi, koji je smatran favoritom pape Franje i koji od maja 2022. godine obavlja funkciju predsjednika Biskupske konferencije Italije.

Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umjerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.

Kao još jedan od favorita je i kardinal Peter Erdo iz Mađarske, poznat i kao bivši predsjednik Savjeta biskupskih konferencija Evrope, ali i po tome što je pobožni marijanac, što znači da svoju praksu posvećuje Mariji, Isusovoj majci.

On je vodeći kandidat na konzervativnom krilu Rimokatoličke crkve i smatra se da bi mogao biti glavni izazivač kardinala Parolina na ranim glasanjima u konklavi.

Ovaj 72-godišnji Mađar je poznat kao konzervativniji glas u crkvi, jer se protivio praksi da se razvedeni ili ponovo vjenčani katolici pričešćuju zbog svog vjerovanja u neraskidivost braka, a uporedio je i čin primanja izbjeglica sa trgovinom ljudima.

Među favoritima je i kardinal Luis Antonio Talje, Filipinac koji je postao kardinal, i koji bi, ukoliko bude izabran, bio prvi papa iz Azije.

On trenutno obavlja funkciju pro-prefekta Sekcije za prvu evangelizaciju Dikasterija za evangelizaciju, a kardinalom ga je imenovao papa Benedikt XVI.

U trci je i kardinal Mateo Cupi, koji je smatran favoritom pape Franje i koji od maja 2022. godine obavlja funkciju predsjednika Biskupske konferencije Italije.

On je postao član kardinalskog kolegijuma 2019. godine zahvaljujući papa Franji, a od tada je bio na brojnim putovanjima.

Išao je u mirovnu misiju u Ukrajinu gdje je sreo predsjednika Vladimira Zelenskog, ali ne i ruskog predsjednika Vladimira Putina, bio je i u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastao sa tadašnjim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

Među mogućim naslednicima pominju se i kardinal Rejmond Leo Burke, kardinal Mario Grek, ali i kardinali Peter Turkson, Robert Sara i Fridolin Ambongo Besungu iz Afrike.

Novi papa se bira posebnom procedurom konklavom, a pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina, kojih je trenutno 135, međutim, kako su prenijeli mediji, dva kardinala su otkazala učešće na konklavi iz zdravstvenih razloga, pa će 133 birati novog papu.

Od poslednjih šest konklava samo je papa Benedikt 2005. godine bio papa koji je izabran, a bio je favorit.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp je frustriran tempom pregovora o okončanju rata u Ukrajini, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ide u pogrešnom smjeru, rekla je portparol Bijele kuće Karolin Livit.

“Predsjednik je frustriran. Njegovo strpljenje je na izmaku. On želi da uradi ono što je ispravno za svijet. Želi da vidi mir. Želi da vidi da ubijanje prestane, ali potrebne su vam obje strane rata voljne da to urade”, rekla je Livitova novinarima u Bijeloj kući.

Ona je dodala da “nažalost, izgleda da se predsjednik Zelenski kreće u pogrešnom smjeru”.
Zelenski je ranije odbacio prijedlog da Ukrajina prizna Krim kao dio Rusije u okviru mirovnog sporazuma i rekao da o tome nema razgovora.

Tokom susreta patrijarha srpskog Porfirija i patrijarha moskovskog i cijele Rusije Kirila sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom poglavar RPC je govorio i o bliskim odnosima dvije sestrinske crkve, istakavši posebno da Srbi i Srpska crkva nikad nisu izdali Rusiju.

Od svih pomjesnih pravoslavnih crkava, kako je istakao ruski patrijarh, Srpska je najbliža Ruskoj crkvi – po kulturi i jeziku.

– Pa i ako se govori o istoriji, nikada naše zemlje nisu ratovale, a ako i jesu onda samo rame uz rame, protiv nekog drugog. I ta ljubav prema Rusima, ruskom narodu i ruskoj crkvi je organski dio kulture Srbije i srpskog naroda. Zato su nam to najbliži prijatelji, naša sabraća – i po duhu, i po životnoj filozofiji. To ima veoma velik značaj: i onda kada zajedno razmatramo probleme, i kad se srećemo na međupravoslavnim skupovima. Srpska crkva nam je najbliža. I to ne kažem zato što ovde sjedi patrijarh srpski, nego je tako. A zatim, ako se pogleda istorija, srpski narod i Srpska crkva nikada nisu izdali Rusiju. Neki Sloveni, nećemo ih imenovati, pod uticajem moćnih militarističkih zapadnih snaga mijenjali su povremeno svoju orijentaciju, a onda se kajali, ali su mijenjali. Srbi nikad nisu mijenjali. Ta ljubav prema Rusiji je, što bi se reklo, možda i u genima srpskog naroda. To se se sve veoma odražava i na međucrkvene odnose. Uvijek smo istomišljenici. A kad se među pravoslavnima povedu diskusije, uvijek osjećaš podršku Srpske crkve – poručio je patrijarh Kiril.
Srpski patrijarh boravi u višednevnoj posjeti Moskvi tokom koje će, između ostalog, 25. aprila s ruskim patrijarhom služiti i božanstvenu liturgiju u Sveouspenskom hramu Trojice-Sergijeve lavre.