Connect with us

Politika

PUT DO NOVOG USTAVA SRPSKE: Referendum ili tajno glasanje

Nakon što je završena javna rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske, počeo je da teče rok od pet mjeseci tokom kojeg će se iskristalisati kakav će biti konačan tekst prijedloga novog najvažnijeg pravnog i političkog akta Srpske.

Kako se otvoreno govori, a o čemu se moglo čuti i tokom završne javne rasprave, najrealnije je da o donošenju novog ustava Republike Srpske odlučuje građanski referendum.

Međutim, spekuliše se da je u igri još jedna opcija, a to je da ustav bude donesen u Narodnoj skupštini RS glasovima narodnih poslanika.

Ukoliko se nadležni opredijele za opciju glasanja u parlamentu Srpske, novi ustav biće donesen ukoliko za njega bude glasalo dvije trećine narodnih poslanika, a to je 55 od 81.

No, vladajuća koalicija na nivou Republike Srpske u ovom trenutku nema potrebnih 55 poslanika, već 53, pa su im izvjesno potrebni i glasovi opozicije.

Ali, ako je vjerovati trenutnim stavovima opozicionara, niko od njih neće podržati novi ustav ukoliko se o njemu bude glasalo u Narodnoj skupštini RS.

Vodeći ljudi u opoziciji uvjeravaju da su jedinstveni i da neće podržati novi ustav, za koji kažu da jeste potreban, ali ne ovako prebrzo, pogotovo jer se o njemu priča u jednom od najturbulentnijih trenutaka u BiH od Dejtona do danas.

Zbog situacije u kojoj vlast nema njihovu podršku u ovoj priči, iz opozicije tvrde da bi se u Narodnoj skupštini mogla donijeti odluka da se o novom ustavu odlučuje tajnim glasanjem, kako bi se od javnosti zaštitili oni koji bi iz opozicije možda i podržali novi ustav.

“Ako vlast hoće tajno glasanje, opozicija neće biti u sali”, poručio je nedavno Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske.

S ovim je saglasna i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

“Iz vlasti smo čuli najave da će se odlučivanje o prijedlogu novog ustava obaviti tajnim glasanjem kako bi se, po njihovim riječima, umanjila nelagodnost onima koji bi ovo podržali, a ne smiju zbog javnosti. Drugim riječima, tajnim glasanjem koje se priprema sakrila bi se eventualna politička korupcija. Najbolje bi bilo da poslanici opozicije koji nisu za to da se prati avanturizam vlasti i dodatno produbljuje politička kriza, napuste salu Narodne skupštine. Ukoliko glasanje bude tajno, na ovaj način otkloniće se svaka dilema ko je glasao za donošenje novog ustava, a ko nije želio da prati avanturističke i hazarderske politike ove vlasti i koga vlast nije, a koga eventualno jeste kupila”, navela je Trivićeva.

Na ovakve poruke Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, reaguje riječima da opozicija ovo pitanje uglavnom koristi u svrhu targetiranja vlasti, a nikako u svrhu donošenja novog ustava.

Na pitanje da li je za donošenje novog ustava vredniji ustavni referendum ili glasanje u Narodnoj skupštini, Stevandić bez dileme odgovara:

“Po meni je referendum uvijek najvredniji jer onda opozicija ne bi mogla reći ‘politička korupcija’, ‘tajno glasanje’ i šta sve bi im još moglo pasti na pamet da bi obesmislili taj naš napor i podilazili onima koji Republiku Srpsku targetiraju, bilo da su stranci ili federalno Sarajevo”.

Prvi čovjek parlamenta Srpske dodaje za “Nezavisne novine” da će Narodna skupština RS biti ta koja će na kraju odlučiti kakva će biti procedura za donošenje novog ustava.

“Sada je važno da se svi rezultati javnih rasprava, sve primjedbe, iznesu u pisanom obliku u Radnoj grupi, pa da ona to iznese Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine RS i da se onda usaglasi konačni tekst koji će se predložiti bilo u prijedlogu ili referendumu i tako dalje. Prvo da završimo stručne stvari oko merituma, pa ćemo onda donositi političku odluku. Imamo pet mjeseci, to je dovoljno vrijeme”, rekao je Stevandić.

Referendum o novom ustavu najbolja je ideja i za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. On je tokom završne javne rasprave poručio da je bilo mnogo zahtjeva da novi ustav bude narodni dokument, zbog čega su spremni da podrže ideju da se održi referendum.

“Spremni smo da podržimo ideju da se održi referendum, ali bi morao da bude obavezujući. To nije samo igra koja bi trebalo da pokaže generalno opredjeljenje, već da to bude narodna odluka koju će potvrditi Narodna skupština. Moja ideja je bila da taj referendum bude 9. januara i da na taj način etablira taj datum”, poručio je tom prilikom Dodik.

Analizirajući kompletnu situaciju, komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da proces usvajanja novog ustava Republike Srpske predstavlja svojevrsni politički performans koji ima više funkciju pritiska i testiranja političke lojalnosti nego stvarnu ambiciju da se u dogledno vrijeme sprovede ustavna reforma.

“Takođe, može se posmatrati i kao oblik političke mobilizacije, kako baze, tako i institucija. Završetak javne rasprave samo je jedna faza u širem narativu o redefinisanju političkog identiteta Republike Srpske, koji Milorad Dodik koristi kao polugu za jačanje svoje pozicije, i unutar Srpske, i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Dodik koristi Ustav kao alat za zadržavanje pažnje javnosti, disciplinovanje koalicije i demonstraciju političke snage, znajući dobro da stvarni institucionalni kapacitet za promjenu Ustava trenutno ne postoji”, rekao je Bubonjić.

Related Topics:

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Aktuelno