Ubica iz Graca, koji je u školi Borg u tom gradu juče ubio devetoro djece i jednu nastavnicu, redovno je išao u streljanu prije masakra.

Artur A. je, prema riječima člana streljačkog kluba, dolazio u streljanu mjesecima prije krvavog pira i redovno je pucao iz pištolja.

Prvi put je došao u streljanju prije tri mjeseca.

“Nikad u životu nisam upoznao manje simpatičnu osobu. Lik je bio kao sa druge planete”, rekao je član streljačkog kluba. On ističe da je, kada je čuo za masakr u školi, prvo pomislio na Artura.

U Austriji, da bi dobili dozvolu za nošenje oružja, građani moraju da dokažu da su prošli obuku. Artur je, prema pisanju austrijskih medija, u streljanu dolazio nekoliko puta nedjeljno. U pitanju je streljana koja se nalazi na pola puta od njegove kuće do škole u kojoj je počinio jeziv zločin.

Artur je navodno prošao sve neophodne procedure da bi položio ispit i dobio oružni list.

“Jednom je pitao da li bi smio da puca iz sačmare, rekao je da ima jednu kod kuće”, rekao je član kluba ističući da u streljani nije dozvoljena upotreba sačmare. Zato je, prema njegovim riječima, Artur pucao iz gloka i još jednog pištolja.

Artur je, kada je upao u utorak u školu, sačmarom raznio vrata učionica u kojima je pobio nevine žrtve. Prvi poziv hitnim službama stigao je poslije 10.00 časova. U 10.08 sati prve specijalne jedinice su bile na licu mjesta.

Učitelj vjeronauke, koji nije imao čas kada je počela pucnjava, pobjegao je stepenicama kroz hodnik od napadača. U jednom trenutku je vidio kako Artur puca iz sačmare u bravu na vratima učionice.

“Pomislio sam: ‘Ovo se ne dešava’. Ta misao ne može da mi pobjegne iz glave… Iako ja nisam direktno bio u opasnosti”, rekao je učitelj.

Podsjetimo, Artur je u kući ostavio oproštajno pismo, a prije masakra je majci poslao video snimak u kojem objašnjava šta će uraditi i kako to čini slobodnom voljom. Ona je 24 minuta kasnije vidjela snimak i odmah je pozvala policiju, ali je već bilo prekasno.

Policija je u kući gdje je živio pronašla i cjevnu bombu, prenosi “Telegraf”.

Sirija je u utorak uvela konzervativni novi kodeks oblačenja kojim se od žena zahtijeva da nose burkinije ili kupaće kostime koji pokrivaju cijelo tijelo na svim javnim plažama, što predstavlja najnoviju kulturnu promjenu od kada su pobunjenici pod islamističkim vođstvom zbacili režim Bašara al Asada prošlog decembra.

Ministarstvo turizma saopštilo je da su nove smjernice uvedene “u interesu javnog dobra”, javlja CNN.

“Posjetioci javnih plaža i bazena, bilo da su turisti ili lokalni stanovnici, moraju nositi odgovarajuće kupaće kostime koji uzimaju u obzir javni ukus i senzibilitete različitih segmenata društva”, izjavio je ministar turizma Mazen al-Salhani u direktivi objavljenoj na Fejsbuku.

“Na javnim plažama i bazenima zahtijeva se skromnija odjeća za kupanje (burkiniji ili kupaći kostimi koji pokrivaju veći dio tijela)”, navodi se u direktivi, uz dodatak: “Prilikom kretanja između plaže i drugih mjesta, neophodno je da žene preko kupaćeg nose ogrtač za plažu ili široku haljinu.”

Od muškaraca se takođe zahtijeva da nose majice u skladu sa novim smjernicama, koje navode da je “nošenje odjeće bez gornjeg dijela zabranjeno u javnim prostorima van područja za kupanje, hotelskih lobija i prostora za posluženje hrane”.

“U javnim prostorima van plaža i bazena preporučuje se nošenje široke odjeće koja pokriva ramena i koljena, kao i izbjegavanje providne ili preuske odjeće”, navodi se u direktivi.

Međutim, ministarstvo je saopštilo da je “tipična zapadna odjeća za kupanje dozvoljena” u rizortima i hotelima “klasifikovanim kao međunarodni i premijum (četiri zvijezdice)”, kao i na privatnim plažama i bazenima.

Nije jasno koje posljedice mogu snositi oni koji ne poštuju smjernice, ali ministarstvo je navelo da će “spasioci i nadzornici na plaži” pratiti situaciju i obezbjeđivati njihovo sprovođenje.

Nova pravila odražavaju uticaj grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTŠ), islamističke koalicije koja sada predvodi prelaznu vladu Sirije. HTŠ, ranije poznata kao Front al-Nusra, označena je kao teroristička organizacija od strane SAD i Velike Britanije.

Privremeni predsjednik Sirije, Ahmad al-Šaraa, koji je potpisao uredbu o kodeksu oblačenja, predvodio je HTŠ u munjevitoj ofanzivi koja je dovela do pada Asada, čiji je režim bio na vlasti nekoliko decenija.

U martu, al-Šara je potpisao privremeni ustav koji predviđa islamističku vlast tokom prelazne faze u trajanju od pet godina. Al-Šara je u decembru izjavio da bi pisanje novog ustava Sirije moglo da potraje tri godine, dok bi izbori mogli da se održe u roku od pet godina.

Organizacija Human Rights Watch sa sjedištem u SAD izjavila je u martu da “široka ovlašćenja Al-Šaare izazivaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa trajnošću vladavine prava i zaštite ljudskih prava, osim ako se ne uspostave jasne garancije”.

Ministar turizma al-Salhani, koji je nedavno tražio investitore iz Katara i Saudijske Arabije za turističke projekte vrijedne “milijarde dolara”, predstavio je ova pravila kao poštovanje kulturne, društvene i vjerske raznolikosti Sirije.

Ova najava dolazi usred napora da se oživi sirijska turistička industrija nakon ukidanja američkih sankcija u maju 2025. godine – poteza koji je predsjednik SAD Donald Tramp opisao kao “priliku” za Siriju, prenosi “Telegraf”.

Poglavar Rimokatoličke crkve, Papa Lav XIV, je prvi put imenovao kineskog biskupa, potvrđujući na taj način nastavak primjene sporazuma između Vatikana i NR Kine iz 2018. godine, jednog od najkontroverznijih poteza spoljne politike njegovog prethodnika pape Franje.

Kako je saopšteno iz Vatikana, kineske vlasti su 5. juna zvanično priznale imenovanje Josifa Lina Juntuana za pomoćnog biskupa u biskupiji Fužou, što je ocjenjenо kao “plod dijaloga između Svete Stolice i kineskih vlasti, te značajan korak na zajedničkom putu te biskupije”.

Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.

Papa Franja je tada naišao na oštre kritike konzervativnih krugova unutar Katoličke crkve, posebno zbog ustupaka Pekingu i zabrinutosti za vjernost tzv. podzemne crkve, koja je godinama ostajala lojalna Vatikanu uprkos progonima.

Prema procjenama, u Kini danas živi oko 12 miliona katolika, podjeljenih između zvanične, državne crkve koja ne priznaje papinu vlast, i podzemne crkve, čiji pripadnici su često bili izloženi pritiscima i hapšenjima.

Cilj sporazuma bio je da se ta podjela prevaziđe, da se normalizuje status sedmorice biskupa koje Rim dotad nije priznavao, i da se otpočne proces ponovne izgradnje odnosa između Pekinga i Vatikana, prekinutih 1951. godine, prenosi Tanjug.