Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je da su Sergej Lavrov i Marko Rubio u New Yorku razgovarali o širokom spektru međunarodnih i bilateralnih pitanja, a posebno o mogućnostima smanjenja štete po rusko-američke odnose. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, posvetili su ratu u Ukrajini i napadima na energetsku infrastrukturu.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marko Rubio sastali su se 23. septembra u New Yorku, na marginama 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Iako je razgovor održan iza zatvorenih vrata, ruska strana naknadno je iznijela dio tema o kojima se razgovaralo.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da je sastanak bio sadržajan i da su dvije strane razmatrale brojna pitanja međunarodne i bilateralne agende, uključujući mogućnost smanjenja negativnih posljedica po odnose Moskve i Washingtona.

Zaharova: Posebno razgovarano o Ukrajini i energetici

Prema riječima Zaharove, jedan od važnih dijelova razgovora odnosio se na rat u Ukrajini i posljedice napada na energetske i druge infrastrukturne objekte.

Zaharova je tvrdila da napadi za koje Moskva odgovornost pripisuje Ukrajini utiču na stanje na globalnim energetskim tržištima.

Ona je pritom upotrijebila izraz „teroristički napadi“ i govorila o, kako je navela, ciljanim napadima na civile i prekograničnu infrastrukturu. To su kvalifikacije ruske strane, dok Ukrajina i njeni saveznici odbacuju ruske interpretacije rata i međusobne strane optužuju za napade na infrastrukturu.

„Destruktivna dejstva kijevskog režima… dovode do destabilizacije globalnih energetskih tržišta“, rekla je Zaharova u intervjuu za kanal Solovjov lajv.

Moskva tvrdi da postoji veza između napada i cijena energije

Zaharova je navela da je tokom razgovora bilo riječi o povezanosti napada na energetske objekte i kretanja cijena energenata.

Prema njenoj interpretaciji, Moskva je duže vrijeme upozoravala na napade na prekogranične energetske projekte koji, kako tvrdi, nisu od značaja samo za Rusiju već i za druge zemlje, uključujući Kazahstan i Tursku.

„U početku su se svi pravili da im se čini nezanimljivim, ne toliko relevantnim. A sada se ispostavlja da je sve ovo direktno povezano“, rekla je Zaharova.

Njena poruka je da posljedice sukoba na energetsku infrastrukturu prevazilaze granice Rusije i Ukrajine i mogu se odraziti na šire međunarodno tržište.

Rubio: SAD će pokušati dogovor o prekidu napada

Nakon sastanka s Lavrovom, Rubio je rekao da će Washington pokušati da postigne dogovor koji bi zaustavio napade na energetsku infrastrukturu u Rusiji i Ukrajini.

„Pokušaćemo. Mislim da smo spremni da odigramo pozitivnu ulogu kako bismo to postigli“, rekao je Rubio.

Američki državni sekretar pritom nije iznio detalje razgovora sa Lavrovom niti je potvrdio koje su tačno teme dvojica zvaničnika otvorila tokom sastanka.

Rubio je objasnio da Ukrajina napada ruske rafinerije i druge objekte povezane s naftom i gasom, dok ruske snage napadaju ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, posebno uoči zime.

Energetsko pitanje dobija sve veći značaj

Tema energetike posljednjih dana ponovo je u središtu diplomatskih kontakata između Washingtona, Moskve i Kijeva.

Reuters je ranije izvijestio da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tokom susreta s Trumpom govorio o mogućnosti bilateralnog prekida napada na energetsku infrastrukturu. Istovremeno, posljednjih dana zabilježeni su napadi obje strane na energetske objekte.

Zelenski je predložio mogućnost zaustavljanja napada na energetsku infrastrukturu ako bi i Rusija obustavila napade na ukrajinsku energetsku mrežu. AP je, uoči njegovog sastanka s Trumpom, takođe izvijestio o intenziviranju napada na energetske objekte sa obje strane.

Moskva i dalje govori da nema uslova za mirovne pregovore

Sastanak Lavrova i Rubija održan je u trenutku pojačanih diplomatskih aktivnosti oko rata u Ukrajini.

Ipak, nakon sastanka Lavrov je poručio da Rusija ne namjerava praviti pauzu u vojnim operacijama tokom eventualnih pregovora. Istovremeno, Kremlj je saopštio da trenutno ne vidi uslove za prelazak na mirovne pregovore, iako tvrdi da je Rusija i dalje otvorena za njih.

To pokazuje da se, paralelno s diplomatskim razgovorima, i dalje vode različiti stavovi o tome pod kojim uslovima bi mogao biti otvoren ozbiljniji pregovarački proces.

Za sada je jedan od rijetkih konkretnih elemenata koji je javno potvrđen nakon razgovora Rubija i Lavrova upravo mogućnost pokušaja dogovora o ograničavanju napada na energetsku infrastrukturu.

Državljanin Ukrajine je u Poljskoj nožem izbo pet ljudi, među kojima su trojica sveštenika u krugu opatije Jaroslav, saopštila je lokalna policija.

“Jedan tridesetjednogodišnji državljanin Ukrajine napao je nožem četiri muškarca i jednu ženu u krugu opatije Jaroslav, u ulici Benediktinjska u Potkarpatskom vojvodstvu”, navodi se u saopštenju.

Nakon incidenta, svi povrijeđeni su prevezeni u bolnicu.

Prema navodima policije, među povrijeđenima su trojica sveštenika i dvoje civila.

Policija navodi da su sve žrtve bile žive u trenutku prijema u bolnicu, ali da se trojica muškaraca nalaze u životnoj opasnosti.

Federalni sudija naložio je Trampovoj administraciji da odmah vrati novinarske propusnice ekipama CNN-a, MS NOW-a i Politika, ocijenivši da je zabrana njihovog pristupa Bijeloj kući vjerovatno neustavna.

Keli je naredio vraćanje novinarskih propusnica i zabranio administraciji da sprovodi zabranu tokom narednih 14 dana, dok se spor nastavlja. Odbacio je tvrdnju vlasti da je uskraćivanje pristupa bilo motivisano nacionalnom bezbjednošću.

“U spisima nema činjenične osnove za tvrdnju tuženih da će oduzimanje stalnih propusnica tužilaca zaista zaštititi nacionalnu bezbjednost, niti da će ona biti ugrožena ako sud naloži vraćanje propusnica dok traje postupak”, naveo je sudija. Dodao je da je sam Tramp zabranu povezao sa navodnom neistinitosti i negativnim tonom izvještavanja tih medija.

Spor zbog slobode štampe

Tramp je ranije na društvenim mrežama poručio da tim medijima ne bi trebalo dozvoliti da stalno objavljuju “izmišljotine i laži”. Advokati Ministarstva pravde potom su pokušali da zabranu opravdaju razlozima nacionalne bezbjednosti.

CNN, MS NOW i Politiko podnijeli su u ponedjeljak tužbu protiv Trampa i drugih članova njegove administracije. Tvrde da zabrana krši Prvi amandman američkog Ustava, koji štiti slobodu govora i štampe, kao i njihovo pravo na odgovarajući postupak prije oduzimanja propusnica. Zatražili su hitnu sudsku mjeru koja bi im omogućila pristup Bijeloj kući dok traje spor.

Sudija Keli je na ročištu u srijedu ukazao na dvije ranije odluke apelacionog suda prema kojima novinari imaju pravo na odgovarajući postupak prije oduzimanja propusnica za Bijelu kuću. Prema njegovoj ocjeni, medijima kojima je pristup uskraćen nije pružena stvarna prilika da tu odluku ospore.

Advokat medijskih kuća rekao je da su one kažnjene bez prethodnog obavještenja i mogućnosti da se izjasne. Advokat Ministarstva pravde tvrdio je da je administracija odluku dovoljno obrazložila u pismima poslatim u utorak. Keli je, međutim, ukazao na to da su pisma poslata tek pošto su propusnice oduzete i tužba podnijeta, prenio je Rojters.

Podrška drugih medija

Ministarstvo pravde je u sudskom podnesku tvrdilo i da je pristup Bijeloj kući privilegija, a ne zagarantovano pravo, te da predsjednik može da ga uskrati medijskim kućama.

Koalicija organizacija za slobodu štampe i desetine medija podržale su CNN, MS NOW i Politiko zajedničkim podneskom. Navele su da uskraćivanje prava novinarima zbog njihovog navodnog uređivačkog stava krši višedecenijsku sudsku praksu. Među potpisnicima su Komitet novinara za slobodu štampe, Rojters, Vašington post i Foks njuz.