Connect with us

Svijet

NJEMAČKA TAJNA SLUŽBA UDARILA PEČAT: AfD je zvanično ekstremistička organizacija i prijetnja poretku

Njemački medij Tagesschau javlja da je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka Njemačke (Bundesamt für Verfassungsschutz) donio konačnu procjenu o krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) – sada je službeno označena kao “utvrđeno desnoekstremistička organizacija”.

Do sada je AfD na saveznom nivou bila pod prismotrom kao “sumnjiv slučaj” zbog mogućeg ekstremizma, ali nakon godina prikupljanja dokaza, Verfassungsschutz je jutros objavio da više nema sumnje: cijela partija predstavlja prijetnju ustavnom poretku Savezne Republike Njemačke.

U zvaničnom saopštenju se navodi da su “nagli porast pokazatelja” i njihovo višestruko potvrđivanje doveli do ove drastične promjene ocjene.

Više od 1.000 stranica dokaza

Prema informacijama njemačkog javnog servisa ARD i njegove redakcije iz Berlina, ova odluka je utemeljena na opsežnom izvještaju koji ima preko 1.000 stranica. U dokumentu se navodi da AfD sistematski krši temeljna načela demokratije, pravne države i ljudskog dostojanstva – što su osnovne vrijednosti njemačkog ustavnog poretka. Upravo zbog ovakvih kršenja, Savezni ured više ne koristi izraz “sumnja”, već utvrđuje da je ekstremizam sastavni dio djelovanja i političkog identiteta AfD-a.

AfD je još 2019. godine prvo bio klasifikovan kao “prvobitni slučaj nadzora”, što je Verfassungsschutzu omogućavalo isključivo praćenje javnih izjava funkcionera partije. Već 2021. godine, AfD je prešao u kategoriju “sumnjivog slučaja”, nakon čega su obavještajnim službama otvorena vrata za primjenu ozbiljnijih metoda nadzora, uključujući prikupljanje podataka putem doušnika, nadzor komunikacija i finansijske istrage – sve uz saglasnost Bundestagove G10 komisije.

AfD je od početka osporavao svaki korak tajne službe, pa i činjenicu da se njihove procjene objavljuju javno. No, uprkos njihovim tužbama, i Upravni sud u Kölnu i kasnije Viši upravni sud u Münsteru potvrdili su zakonitost nadzora.

Iako još nije donesena konačna odluka najvišeg upravnog suda u Leipzigu o tome da li je klasifikacija “sumnjivog slučaja” pravno potpuno čista, ta odluka se očekuje i više se tiče proceduralnih detalja, a ne same suštine slučaja.

Sud u Münsteru je još tada pozvao Verfassungsschutz da konačno odluči da li se sumnje u ekstremizam potvrđuju ili ne – što se sada i desilo. Prema pisanju Tagesschaua, s ovom odlukom se čekalo i zbog ranijih izbora za Bundestag, kako Savezni ured ne bi bio optužen da utiče na izborni proces.

Da li slijedi zabrana partije?

Nova procjena Verfassungsschutza dodatno podgrijava debatu o mogućoj zabrani AfD-a. Međutim, kako Tagesschau naglašava, automatske veze između proglašenja jedne partije ekstremističkom i njene zabrane – nema. Odluka o zabrani je političkog karaktera i može biti donesena isključivo ako Bundestag, Bundesrat ili njemačka vlada podnesu zvanični zahtjev Ustavnom sudu.

Jedna takva inicijativa iz redova Bundestaga, koju je ranije pokrenuo CDU-ov zastupnik Marco Wanderwitz, propala je u januaru jer nije dobila dovoljno podrške.

Uprkos svemu, AfD već godinama insistira da je pod prismotrom iz političkih razloga, te se očekuje da će i ovu najnoviju odluku Saveznog ureda pokušati osporiti pred sudom. No, stvarnost je neumoljiva – AfD je sada i zvanično proglašen za organizaciju čiji je ekstremizam nepobitan i opasan po ustavni poredak.

Ova procjena već ranije je donesena za podružnice stranke u njemačkim pokrajinama Saksoniji, Tiringiji i Saksoniji-Anhalt, a od sada se odnosi i na samu saveznu partiju, prenosi Klix.

Svijet

ZAVRTANJE SLAVINE ZA BIROKRATE! Marko Rubio udario na UN “Dosta je bilo rasipanja, pomoć ne može biti vječna!”

UN moraju da smanje birokratiju i osiguraju da njihovi mehanizmi za pružanje humanitarne pomoći budu efikasniji, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

– U diskusijama Grupe sedam (G7), naglasio sam potrebu da agencije UN eliminišu rasipničku birokratiju i učine humanitarnu pomoć efikasnijom – objavio je Rubio na “Iksu”.

On je naglasio da pomoć koja se pruža drugim zemljama ne može da bude trajna i da mora biti precizno usmjerena, kao i da se odgovorno dijeli.

Rubio je trenutno u Parizu, gdje prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova G7 9. i 10. novembra.

Rubio je izjavio u julu 2025. godine da će Američka agencija za međunarodni razvoj obustaviti svoje programe kao dio cilja administracije da uspostavi recipročne odnose sa zemljama širom svijeta sa fokusom na investicijama, a ne na pomoći.

Nastavi čitati

Svijet

NEVIĐENA UCJENA IZ BERLINA! Merc blokira budžet EU ako članice ne daju novih 70 milijardi za Kijev!

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da neće podržati usvajanje sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU za period 2028-2034. godine ukoliko se sve članice ne obavežu na kontinuirano finansiranje Ukrajine, piše list “Fajnenšel tajms”.

Ovo se navodi u Mercovom pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti, u koji je list imao uvid.

Njemački kancelar je povezao podršku budućem budžetu EU sa sporazumom svih članica Unije da pomognu u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine, pošto će se ta zemlja sljedeće godine suočiti sa nedostatkom 70 milijardi evra.

Merc je u pismu ukazao na potrebu za pronalaženjem rješenja koje bi Ukrajini obezbijedilo dugoročnu finansijsku podršku, posebno za servisiranje neizmirenog duga.

Pitanje nastavka finansiranja Ukrajine ostaje jedna od ključnih tačaka dnevnog reda uoči sastanka lidera EU u Dablinu u četvrtak i petak.

Kijevu će sljedeće godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra uprkos ranije dogovorenom zajmu EU od 90 milijardi evra.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ DIGITALNE ZAVISNOSTI! EU sprema udar na „Metu“ i „Tik-tok“

Evropska unija priprema nova pravila za tehnološke kompanije, kojima bi korisnicima bilo omogućeno da isključe funkcije društvenih mreža i sistema vještačke inteligencije koje podstiču prekomjerno korišćenje digitalnih usluga.

Prema nacrtu Zakona o digitalnoj pravičnosti, u koji je uvid imao „Blumberg“, kompanije bi morale da omoguće i punoljetnim korisnicima isključivanje funkcija osmišljenih da ih zadrže što duže na platformama.

Mjere bi obuhvatile i sisteme vještačke inteligencije koji simuliraju lične odnose kako bi podstakli korisnike da nastave razgovore sa čet-botovima.

Nova pravila mogla bi da pogode neke od najvećih tehnoloških kompanija, među kojima su „Meta“, „Alfabet“ i „Bajtdens“, vlasnik „Tik-toka“. Njihove platforme u velikoj mjeri koriste funkcije čiji je cilj zadržavanje pažnje i produženje vremena koje korisnici provode u aplikacijama.

Kompanijama koje ne budu poštovale pravila prijetile bi kazne do šest odsto ukupnih godišnjih prihoda ostvarenih na svjetskom nivou.

Evropska komisija trebalo bi da predstavi prijedlog zakona u srijedu. Brisel je već pokrenuo postupke protiv velikih društvenih mreža zbog sumnji da koriste dizajn koji podstiče zavisničko ponašanje. „Meta“ i „Tik-tok“ su pod istragom zbog mogućeg kršenja pravila Zakona o digitalnim uslugama.

Nastavi čitati

Aktuelno