Connect with us

Svijet

Fotograf VOLCA uhvatio na djelu, SUTRADAN JE OTPUŠTEN

Američki predsjednik Donald Tramp smijenio je svog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majka Volca i imenovao državnog sekretara Marka Rubija za privremenog nasljednika na toj poziciji, što je prva velika promjena u Trampovom užem krugu otkad je preuzeo dužnost u januaru.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama najavio da će nominovati Volca za sljedećeg američkog ambasadora pri UN, dodajući da je Volc “naporno radio kako bi interesi SAD bili na prvom mjestu”.

Volc, penzionisani pripadnik Zelenih beretki i bivši republikanski zastupnik iz Floride suočio se sa kritikama unutar Bijele kuće, posebno nakon što se našao usred skandala u martu koji je uključivao razmjenu povjerljivih informacija preko aplikacije Signal u chat grupi u kojoj su bili i najvažniji Trampovi savjetnici za nacionalnu bezbjednost.

Rubio će tako biti prva osoba nakon Henrija Kisindžera 1970-ih koja istovremeno obavlja dužnosti državnog sekretara i savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

“Kada imam problem, nazovem Marka. On ga riješi”, rekao je Tramp.

Osoba upoznata s internim okolnostima u Bijeloj kući navela je za Reuters da je Tramp želio da dočeka 100. dan mandata prije nego što smijeni nekog zvaničnika iz svog kabineta.

Vijest o kadrovskim promjenama u četvrtak bila je toliko iznenadna da je i portparolka Stejt Departmenta Temi Brus za nju saznala od novinara tokom brifinga, piše Reuters.

Savjetnik za nacionalnu bezbednost je moćna funkcija koja ne zahtijeva potvrdu Senata. Tramp je u svom prvom mandatu imao četiri savjetnika za nacionalnu bezbjednost: Majka Flina, H.R. Mekmastera, Džona Boltona i Roberta O’Brajena.

Volcov zamjenik Aleks Vong, stručnjak za Aziju koji je tokom prvog Trampovog mandata radio u Stejt Departmentu s fokusom na Sjevernu Koreju, takođe je prisiljen da napusti svoj položaj, rekle su za Reuters dvije osobe upoznate sa situacijom, prenosi Jutarnji.

Volcova smjena označava kraj mjesec dana dugog kadrovskog haosa unutar Trampovog aparata za nacionalnu bezbjednost.

Od 1. aprila otpušteno je najmanje 20 članova osoblja Vijeća za nacionalnu bezbjednost (NSC), smijenjen je direktor Nacionalne bezbjednosne agencije i tri visoka politička zvaničnika u Pentagonu.

Te “čistke” su navodno ozbiljno narušile moral u pojedinim dijelovima sistema nacionalne bezbjednosti, prema riječima nekoliko zvaničnika bliskih administraciji. NSC je glavno tijelo kojim se predsjednici koriste za koordinaciju bezbjednosne strategije, a osoblje Vijeća često donosi ključne odluke o američkom pristupu svjetskim sukobima.

Volc je okrivljen jer je slučajno dodao glavnog urednika časopisa “The Atlantic” u privatni razgovor u kojem se raspravljalo o detaljima nadolazeće američke vazdušne kampanje u Jemenu. “The Atlantic” je potom objavio izvještaj o tim internim raspravama.

Na kasnijem sastanku kabineta, u prisustvu Volca, Tramp je izrazio želju da se takvi razgovori vode u sigurnom okruženju, što je bio jasan znak njegovog nezadovoljstva. Ipak, i Tramp i drugi u Bijeloj kući tada su javno izražavali povjerenje u Volca.

Volc je učestvovao i na Trampovom sastanku kabineta u srijedu. Na fotografiji Reutersa sa sastanka, Volc je uhvaćen kako koristi aplikaciju Signal na svom telefonu.

Na slici se djelimično vidi popis razgovora koje je vodio s drugim članovima kabineta, među kojima su i potpredsjednik Džej Di Vens i šefica obavještajne zajednice Tulsi Gabard.

Komentarišući fotografiju, direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čung napisao je na društvenim mrežama: “Signal je odobrena aplikacija koja je instalirana na našim službenim telefonima.”

Vijeće za nacionalnu bezbjednost koje Volc napušta, posljednjih nedjelja operiše u značajno smanjenom kapacitetu zbog talasa otkaza.

Sve je počelo prije mjesec dana kada je Lora Lumer, poznata teoretičarka zavjera omiljena u desnim krugovima, tokom sastanka u Bijeloj kući predala Trampu popis osoba u NSC-u za koje je tvrdila da su “nelojalne”. Nakon tog sastanka, smijenjena su četiri viša direktora.

Ta četiri direktora, zadužena za obavještajne službe, tehnologiju, međunarodne organizacije i zakonodavna pitanja, imala su dugu istoriju u konzervativnom oblikovanju bezbjednosnih politika i nisu pokazivali otvoreno neprijateljstvo prema Trampu, zbog čega su njihove kolege ostale zbunjene otkazima, piše Reuters.

Neki zaposleni u NSC bili su razočarani i što Volc nije snažnije branio svoje ljude, tvrde isti izvori za Reuters. Od tada je više od 20 članova osoblja NSC-a dobilo otkaze, najčešće bez prethodne najave, kažu izvori.

Signal skandal nije bio jedini razlog zbog kojeg je Tramp izgubio povjerenje u Volca, piše Reuters.

Jedna osoba upoznata s unutrašnjom dinamikom kabineta rekla je za Reuters da je Volc bio previše “ratoboran” u odnosu na Trampa koji rado izbjegava vojne sukobe. Volc, takođe, nije uspješno koordinisao spoljnu politiku među različitim agencijama, što je ključni zadatak savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Smjena Volca mogla bi izazvati zabrinutost među američkim saveznicima u Evropi i Aziji. Mnogi su Volca smatrali zagovornikom tradicionalnih savezništava u NATO-u, rekao je za Reuters jedan strani diplomata u Vašingtonu koji je želio da ostane anoniman.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno