Na današnji dan prije 45 godina, 4. maja 1980. umro je Josip Broz Tito (88), predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), vrhovni komandant oružanih snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.

Tito je rođen u Kumrovcu, mjestu na slovenačko-hrvatskoj granici, maja 1892. godine, a kao datum njegovog rođenja obilježavan je 25. maj, koji je bio proglašen za Dan mladosti i tokom kojeg je u Beograd, na stadion JNA dolazila štafeta koja je prehodno obilazila čitavu Jugoslaviju.

Na čelu federativne države, sačinjene od šest republika, nalazio se nepunih 35 godina, od oslobođenja zemlje nakon Drugog svetskog rata 1945. godine, pa sve do smrti.
Izveo je Jugoslaviju iz istočnog (sovjetskog) bloka i sproveo reforme, nakon kojih je razrušena i siromašna zemlja postala srednje razvijena, sa modernim obrazovnim i socijalnim sistemom.

Međutim, konfiskacija i nacionalizacija gotovo sve privatne imovine, kao i nepostojanje demokratskog sistema, slobodnih medija i slobodnih izbora, proizveli su strogu državnu i partijsku kontrolu kompletnog poratnog života, a ideološka isključivost vlasti koštala je slobode, pa i života mnoge koji nisu željeli ili umjeli da se prilagode.

Bez obzira na to uživao je ogromnu popularnost u narodu, što su niži čelnici socijalističkog sistema koristili da izgrade kult ličnosti, sa nadom da će im to biti od koristi za nastavak vladavine i nakon Titove smrti.

Pokret nesvrstanih u čijem je osnivanju imao ogromnu ulogu, pojačao mu je pozicije na međunarodnoj sceni, a Jugoslaviju približio stanovnicima i tržištima zemalja iz Afrike i Azije, što je imalo pozitivan i politički i ekonomski efekat.

Kao državnik iz relativno male zemlje sa 20 miliona stanovnika, postao je nesrazmjerno značajna figura svjetske politike, uticajan, rado viđan i priman gost u gotovo svim svjetskim centrima, od Londona i Vašingtona, do Moskve i Nju Delhija.

Samoupravni sistem u privredi, koji je uveden sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka, međutim, nije izdržao test vremena, privreda nije postala dovoljno konkurentna, niti sposobna da zaposli odgovarajući dio stanovništva.

U posljednjim godinama života, možda i bez njegovog presudnog uticaja na donošenje odluka, zaduženost zemlje je naglo porasla uz jačanje socijalnih, a kasnije i nacionalnih tenzija, što će desetak godina kasnije 1990. dovesti do krvavog raspada Jugoslavije i formiranja malih nacionalnih država, slabog uticaja i minijaturne političke snage.

Tito je umro 4. maja 1980. godine, u 15.05 časova, u Kliničkom centru u Ljubljani, nakon komplikacija posle amputacije noge i drugih nagomilanih zdravstvenih problema.

Njegovo tijelo je trasportovano “Plavim vozom” do Beograda, a uz put je ispraćeno cvijećem i suzama stotina hiljada građana koji su preminulog lidera, izloženog na odru u zgradi skupštine, obilazili i narednih nekoliko dana.

Sahrani Josipa Broza Tita prisustvovalo je više od 200 istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta, predsjednika, premijera, kraljeva, vladara i lidera stranaka iz 107 zemalja. Među njima su bili i Indira Gandi, Margaret Tačer, Leonid Brežnjev i mnogi drugi.

Gotovo pola vijeka nakon smrti Tito je ostao kontroverzna i istorijski izuzetno interesantna ličnost. Njegov grob, kao i Muzej Jugoslavije u neposrednoj blizini svake godine obilazi hiljade ljudi iz bivše Jugoslavije.

Danas, na godišnjicu njegove smrti, Muzej Jugoslavije će raditi od 10 do 18 časova, a ulaz će za posjetioce biti besplatan.

Prije otprilike 200 miliona godina, Zemljin posljednji superkontinent, Pangea, počeo se razdvajati.

Taj se proces, iako izuzetno spor na ljudskoj vremenskoj skali, odvija neprestano, oblikujući kontinente kakve danas poznajemo.

Iako nam se može činiti da je raspored kontinenata stabilan, naučnici naglašavaju da je tektonika ploča i dalje u punom zamahu – a budućnost naše planete mogla bi izgledati znatno drugačije nego sada.
Tektonika ploča, naučna teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore, otkrivena je tek sredinom 20. vijeka.

Iako je njemački meteorolog Alfred Wegener još 1912. godine iznio ideju o kontinentalnom pomicanju i postojanju superkontinenta Pangee, tek su razvoj tehnologije poput eho-sondera i magnetometara u 1960-ima omogućili potvrdu njegove teorije i dublje razumijevanje geoloških procesa koji oblikuju Zemlju, piše Klik.hr.

Budućnost planete: više od naučne znatiželje
Linker
Od tada su naučnici izrađivali sve sofisticiranije modele kretanja tektonskih ploča, uključujući i projekcije o tome kako bi Zemlja mogla izgledati u dalekoj budućnosti. Jedan od takvih istraživačkih timova odlučio je ispitati i uticaj plimskih sila na kretanje ploča te stvorio model koji predviđa formiranje novog superkontinenta.

No, važno je naglasiti da takvi modeli nisu konačni.

Različiti naučni timovi kreiraju vlastite projekcije na temelju novih podataka i sve boljeg razumijevanja kompleksnih tektonskih procesa. Kako se širi naučno znanje o dinamici Zemljine kore, tako se mijenjaju i predviđanja o budućem izgledu naše planete.

A u videu ispod možete vidjeti kako će to izgledati i gdje će se tada otprilike nalaziti BiH, Hrvatska i zemlje u našoj regiji.

Iako se ovi modeli naizgled bave isključivo dalekom budućnošću, oni imaju i vrlo konkretne koristi za današnju nauku.
“Vjerovatno ne znači puno za ljude u našem životnom vijeku,” izjavio je oceanograf Mattias Green sa Univerziteta Bangor u Ujedinjenom Kraljevstvu i glavni autor studije iz 2016. godine.

“Ali poboljšava naše razumijevanje interakcije između tektonike ploča, Zemljinog klimatskog sistema, njeznih okeana, pa čak i kako evolucija života u određenoj mjeri može biti vođena tim procesima.”

Beživotni okeani – mračna slika budućnosti

Model koji su Green i njegov tim izradili otkrio je da Zemlja trenutno prolazi kroz period osobito snažne plimske energije, koje bi moglo potrajati još oko 20 miliona godina. No, kako se sljedeći superkontinent bude formirao, okeanski će se bazeni spojiti u jedno masivno tijelo vode s izrazito niskom plimskom energijom.

To bi značilo slabiju izmjenu hranjivih tvari u okeanu i manje talase, što bi moglo rezultirati ozbiljnim posljedicama – dno okeana moglo bi postati osiromašeno kisikom i gotovo potpuno beživotno, prenosi Večernji list.

Jedan Mostarac je odlučio da se sa muzikom i prijateljima oprosti od razvoda. Za ovu rijetko viđenu svirku angažovao je trubače koji su doputovali iz Srbije i organizovao žurku.

Vesela povorka krenula je iz kafića u mostarskom naselju Centar 2, gdje je počelo nesvakidašnje slavlje.

Uz zvuke truba i harmonika, povorka se zaustavila na bureku u buregdžinici, a potom se tačno u 9.30 pojavila ispred zgrade Opštinskog suda u Mostaru, gdje je obavljen službeni dio, potpisivanje razvoda.

Muzičari su najprije ispred Opštinskog suda odsvirali svadbeni hit “Izađi, mala”, dok su poslije potpisanog razvoda svirali “Nesanicu”. Manifestacija je privukla pažnju prolaznika, a trubači su za Hercegovina.info priznali da nikada nisu svirali na ovakvom događaju.

📷 OVO IMA SAMO U MOSTARU 📷
Mostarac proslavio razvod braka uz orkestar, prijatelje i – burek! Vesela povorka, uz zvuke trube i dobro raspoloženje, krenula je iz kafića Fenix prema Općinskom sudu Mostar, gdje je i službeno okončan brak. pic.twitter.com/FK1Ao7wt7r

— hercegovina.info (@hercegovinainfo) April 30, 2025